Poveži se s nama

Kutak za stručnjake

ZIMSKI BLUES Donosimo nekoliko savjeta kako pobijediti zimsko sivilo

Objavljeno

/

Ova slika je fotografija osobe koja stoji ispred rijeke. Osoba nosi sivu pletenu kapu i smeđi kaput s krznenim ovratnikom. Pozadina se sastoji od rijeke s drvećem i grmljem na drugoj strani. Slika ima tmurni i hladni ton.
Foto: pixabay

Zimski blues odnosi se na vrstu depresije koja se obično javlja tijekom jesenjih i zimskih mjeseci, kada je smanjeno izlaganje prirodnoj sunčevoj svjetlosti

Manje sunčeve svjetlosti, hladniji dani, duže noći i manje vremena na otvorenom može utjecati na naše raspoloženje i mentalno zdravlje.

Zdravstveni stručnjaci otkrili su zašto se to događa, kako možemo podnijeti promjene u svom psihičkom, emocionalnom i fiziološkom zdravlju te čime poboljšati simptome i raspoloženje.

Zimski blues odnosi se na vrstu depresije koja se obično javlja tijekom jesenjih i zimskih mjeseci, kada je smanjeno izlaganje prirodnoj sunčevoj svjetlosti.

Muškarci imaju dvostruko veću vjerojatnost da će razviti simptome, a jedno izvješće pokazalo je da su oni koji žive u Škotskoj, Sjevernom Walesu i Londonu najosjetljiviji zbog manje količine izravne sunčeve svjetlosti koju dobivaju.

Zimski blues prepoznat ćete po manjku energije, osjećaju bezvoljnosti, potištenosti, manjaku koncentracije, pojačanoj potrebi za slatkim ili većim unosom hrane općenito.

Pomoći si možete konzumiranjem proteina i pojačanom konzumacijom hrane bogate vitaminom D poput masne ribe, ribljeg ulja i hrane obogaćene vitaminom D poput mlijeka, soka od naranče, žitarica za doručak, jogurta i drugih izvora hrane može pomoći uravnotežiti raspoloženje. Održavajte urednu rutinu spavanja, bavite se tjelesnom aktivnošću, svakodnevno izađite na svjež zrak i upijajte što više sunca.

Nosite žive boje jer su one povezane sa srećom. Istraživanja su potvrdila da žuta i zelena izazivaju pozitivne emocije, dok crna i siva odmah asociraju na tugu i depresiju. Osigurajte si društvenu podršku – jednostavan telefonski poziv, razgovor uz kavu ili email može značajno poboljšati raspoloženje.

Pokušajte provesti nekoliko minuta u danu ne radeći apsolutno ništa. Pročitajte knjigu ili časopis, isprobajte neku vrstu meditacije ili se upišite na tečaj  joge. Opuštanje, pogotovo u obliku joge, ublažava stres i ispunjava energijom. Mentalne vježbe poput meditacije i pozitivnog razmišljanja također pomažu.

Isplanirajte  nešto zanimljivo – izlet preko vikenda, dan u toplicama, tulum, odlazak na predstavu, izlazak sa curama ili dečkima ili sportsko natjecanje.

Bilo kako bilo, jedno je sasvim sigurno – zima ne traje vječno.

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Kutak za stručnjake

Okrugli stol povodom Svjetskog dana sigurnosti hrane

Objavljeno

/

Na fotografiji je prikazan tartar biftek, poslužen na bijelom tanjuru. Jelo se sastoji od crvenog mesa u cilindričnom obliku s žumanjkom na vrhu. Uz meso su posluženi različiti začini u tamnoj, crvenoj i zelenoj boji, te pečurke i sitno nasjeckani bijeli luk. U pozadini se nalazi kriška bijelog kruha. Prezentacija jela je atraktivna, s naglaskom na boje i teksture sastojaka.
Foto: Pixabay

Ljeto donosi povećani rizik po pitanju sigurnosti hrane, primjerice, kad su jaja u pitanju, pogotovo u receptima gdje ona nisu do kraja termički obrađena jer je vrlo često prisutna salmonela

Poslušaj ovaj članak

Svake godine u svijetu oboli gotovo 600 milijuna ljudi od 200 različitih vrsta bolesti koje se prenose hranom. Bolesti izazvane hranom odgovorne su za 420.000 smrtnih slučajeva godišnje na globalnoj razini. Te statističke pokazatelje moguće je smanjiti raznim preventivnim aktivnostima, među kojima je svakako i godišnje obilježavanje Svjetskog dana sigurnosti hrane – 7. lipnja.

Obilježavanjem ovog dana Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) nastoje potaknuti aktivnosti koje će pomoći u sprečavanju, otkrivanju i upravljanju rizicima od različitih opasnosti porijeklom iz hrane, pridonoseći pri tome sigurnosti hrane, ljudskom zdravlju, gospodarskom prosperitetu i održivom razvoju.

Ovogodišnja tema Svjetskog dana sigurnosti hrane ‘Sigurnost hrane: spremni na neočekivano’ naglašava važnost spremnosti na neočekivane incidente vezane za sigurnost hrane, bez obzira na to koliko blagi ili ozbiljni oni mogu biti te poziva sve dionike u lancu prehrane da razmotre načine na koje se mogu bolje pripremiti za neočekivane incidente vezane za sigurnost hrane.

Incidenti vezani uz sigurnost hrane su neočekivane situacije u kojima postoji potencijalni ili potvrđeni zdravstveni rizik povezan s konzumacijom hrane, a koje se mogu dogoditi čak i kada su svi dionici u lancu prehrane odigrali svoju ulogu u održavanju hrane sigurnom.

Takvi incidenti mogu biti jednostavni, poput nestanka struje u kući i posljedičnih izazova u sigurnom skladištenju hrane. Međutim, incidenti mogu biti i vrlo kompleksni, poput onih multinacionalnih, koji se događaju u više različitih država. Globalizacija je dovela do sve veće povezanosti lanaca opskrbe hranom te stoga incidenti mogu brzo eskalirati od lokalnog problema do krizne situacije na međunarodnoj razini. U takvim kompleksnim situacijama prikupljanje podataka i brza međunarodna razmjena informacija pomaže u sprečavanju širenja bolesti koje se prenose hranom.

Spremnost za upravljanje incidentima vezanim za sigurnost hrane zahtijeva predane napore kreatora politika, tijela nadležnih za sigurnost hrane, poljoprivrednika i subjekata u poslovanju s hranom, uključujući pri tome i aktivnu ulogu potrošača. Kako bi bile spremne za incidente u području sigurnosti hrane, vlade se mogu posvetiti razvoju ili ažuriranju nacionalnih planova intervencija za krizne situacije, jačanju sustava kontrole hrane, povećanju kapaciteta nadzora i koordinacije te poboljšanju komunikacije s prehrambenom industrijom i javnošću. Prehrambene industrije mogu poboljšati svoje planove upravljanja sigurnošću hrane, podijeliti naučene lekcije i međusobno surađivati ​​te poboljšati komunikaciju s potrošačima. Potrošači moraju biti svjesni kako prijaviti ili reagirati na incidente vezane uz sigurnost hrane i razumjeti posljedice nepredviđenih događaja kod kuće, pripremajući se za prikladnu reakciju.

Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu uz podršku WHO-a i FAO-a te tehničku podršku Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) u povodu nacionalnog obilježavanja ovogodišnjeg Svjetskog dana sigurnosti hrane održala je 10. lipnja 2024. godine u Osijeku, na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek (Aula Magna), okrugli stol ‘Sigurnost hrane: Spremni na neočekivano’. Ovim okruglim stolom željeli su podići svijest o tome što svi mi, bez obzira na to koju ulogu u lancu prehrane imamo, možemo učiniti kako bismo bili spremni na neočekivano.

Ljeto donosi povećani rizik po pitanju sigurnosti hrane, primjerice kad su jaja u pitanju, pogotovo u receptima gdje ona nisu do kraja termički obrađena jer je vrlo često prisutna salmonela.

Pripazite i na rokove trajanja kod one hrane na kojoj piše ‘najbolje upotrijebiti do’ zato što se oni nalaze na hrani koja je lako pokvarljiva i nju trebamo nakon isteka tog datuma jednostavno baciti. Tu bi spadala svježa riba, svježe meso, neki mlječni proizvodi i slično.

Nastavi čitati

Kutak za stručnjake

BOLEST POLJUPCA Mononukleoza i sve o njoj

Objavljeno

/

Na fotografiji je ruka u bijeloj zaštitnoj rukavici koja drži pipetu s koje kaplje krv u epruvetu. Ovaj postupak se često koristi u medicinskim laboratorijima za analizu krvi, što je ključni dio dijagnostičkih testova i istraživanja.
Foto: Pixabay

Više od 90 posto slučajeva infektivne mononukleoze je bezopasno i nekomplicirano, ali umor i slabost koje traju mjesec ili više nisu neuobičajeni. Kod osoba starijih od 30 godina bolest može trajati duže i mogu se javiti komplikacije

Infektivna mononukleoza često se naziva i ‘bolest poljupca’ jer se virus koji uzrokuje mononukleozu prenosi putem sline, odnosno poljupca, kašlja, kihanja ili prilikom dijeljenja posuđa, hrane ili pića s nekim tko ima mononukleozu. Neki je zovu i ‘žljezdanom groznicom’ zbog toga što se prilikom infekcije povećaju limfne žlijezde.

Mononukleoza nije zarazna kao neke infekcije, kao što su obična prehlada ili gripa. Godišnje jedna na 1000 osoba potraži pomoć zbog infektivne mononukleoze. Međutim, pretpostavlja se kako se bolest javlja i češće, ali je postavljena kriva dijagnoza kao npr. gripa. Najčešći bolesnici su djeca i mlađe odrasle osobe.

Obično se bolesnik javlja s umorom koji traje nekoliko dana, a iza toga slijedi vrućica (oko 39.5° C s najvišim vrijednostima poslijepodne ili navečer), ponekad jaka upala ždrijela (nalikuje streptokoknoj angini), i povećani limfni čvorovi (obično simetrično s prednje i stražnje strane vrata). Ponekad su zahvaćeni jetra i slezena (povećani). Rijetko se mogu naći: makulopapularni osip, žutica, natečenost očnih kapaka.

Simptomi počinju 30 do 50 dana nakon izlaganja. Mnogi ljudi (posebno mlađi i djeca) imaju samo blage simptome slične prehladi. Vjerojatnije je da starija djeca i mladi ljudi imaju simptome. Simptomi mogu potrajati od jednog do nekoliko tjedana. Bolest je vrlo rijetko fatalna.

Liječenje se svodi na olakšavanje simptoma, odnosno, na snižavanje povišene tjelesne temperature, dovoljno tekućine, dovoljno odmora.

Više od 90 posto slučajeva infektivne mononukleoze je bezopasno i nekomplicirano, ali umor i slabost koje traju mjesec ili više nisu neuobičajeni. Kod osoba starijih od 30 godina bolest može trajati duže i mogu se javiti komplikacije.

Najbolja prevencija je higijena pa često perite ruke i ne dijelite predmete koji su u kontaktu sa slinom.

In Portal

Nastavi čitati

Kutak za stručnjake

Trikovi za brže učenje svima kojima je sad frka i panika

Objavljeno

/

Na slici je osoba crvene kose koja se nagne nad stolom i piše ili crta na papiru. Osoba nosi sivu majicu dugih rukava i crvenu narukvicu na desnom zapešću. Lice nije vidljivo zbog pikselizacije. Na slici nisu vidljivi matematički problemi ili zadaće za prepisivanje. Ova slika može biti zanimljiva ili relevantna za rasprave o učenju, pisanju ili zadacima koncentracije.
Foto: Pixabay

Jedan od klasičnih trikova koje koriste profesionalci je ‘kuća pamćenja’ – sve što želite zapamtiti stavljate na frekventna mjesta u kući. Odlično je povezivati ono što trebate zapamtiti s ranije naučenim. Korisno je služiti se humorom; igrajte se ključnim riječima i učinite ih smiješnima. Iznenadit ćete se koliko lakše ćete ih upamtiti

21. lipnja samo što nije, a to znači da je učenicima vrlo napeto i svi bi nekako navukli taj jedan ili dva boda više za bolji prosjek.

Ovo su neke tehnike učenja koje će vam dobro doći za sve one situacije kada je ‘5 do 12’, a vi ne znate ni o čemu se radi u testu koji pišete za par dana.

Treba vam mjesto daleko od ljudi, bez mobitela i raznih gadgeta koji će vas ometati. Nakon što ste našli svoje tiho mjesto pod suncem pobrinite se da je prostorija u kojoj učite osvijetljena i prozračna. Ima istine u tome kada mnogi studenti kažu da ne mogu početi učiti ako je oko njih nered (generalka stana u danima kad trebate učiti, kao odgađanje obveza nije opcija) No spremanje sobe ili stana trebalo bi uvesti u dnevnu rutinu, baš kao i učenje. Na kraju dana ćete se bolje osjećati jer ste uspješno obavili više manjih zadataka, umjesto podbacili u dva velika. Kad konačno krenete učiti nikako nemojte odabrati krevet ili trosjed i ležeću poziciju jer je veća mogućnost da ćete zaspati, nego li bilo što zapamtiti.

Kartice za ponavljanje mogu pomoći. Uzmite papiriće i na jednu stranu napišite pitanje, a na drugu odgovor. Kada ćete ponavljati, ovako ćete brže proći kroz najbitnije dijelove gradiva. Nećete morati po bilježnicama ili knjigama tražiti gdje je definicija, imat ćete ju odmah tu izdvojenu.

Od velike je pomoći ako znate kako vaše pamćenje funkcionira. U ovome je ključ: ljudi najbolje pamte prve i posljednje stvari. Nije važno čega se pokušavate prisjetiti, najbolje ćete se sjećati početka i kraja, s nešto manje jasnim sjećanjima na ono u sredini. Ovo ne možete promijeniti, naš mozak ovako funkcionira i zato se nemojte uzaludno boriti s tim. Umjesto toga, iskoristite ovo kao prednost tako što ćete organizirati učenje tako da najvažnije podatke rasporedite na početku i na kraju učenja.

Jedan od klasičnih trikova koje koriste profesionalci je ‘kuća pamćenja’ – sve što želite zapamtiti stavljate na frekventna mjesta u kući. Odlično je povezivati ono što trebate zapamtiti s ranije naučenim. Korisno je služiti se humorom; igrajte se ključnim riječima i učinite ih smiješnima. Iznenadit ćete se koliko lakše ćete ih upamtiti.

Ako naučeno gradivo pretvorite u neku bajku ili zanimljivu priču, puno ćete lakše zapamtiti sve što ste naučili do sada.

Pronađite neku osobu kojoj ćete prepričati svoju priču, jer će tako mozak procesuirati informacije i skladištiti ih u pamćenju.

Mozak mnogo bolje pamti kada nešto izgovarate naglas dok učite. Pretvarajte se da predajete razredu ili slušaonici i izgovarajte gradivo naglas.

Znamo da je učenje važno, ali nije sve. Osigurajte si dovoljno odmora i slobodnog vremena. Kada se dovoljno naspavate i opustite bit ćete puno svježiji i koncentriraniji kada sjednete učiti.

Razmislite o tome što vas motivira. Postavite sebi pitanje: ‘Zašto učim ovo’? Kada nađete odgovor na njega, dobit ćete i potreban vjetar u leđa.

In Portal

Nastavi čitati

U trendu