Connect with us

Iz Svijeta

ŽENA ZVANA ČUDO Legendarna sportašica Kristina Vogel o svom životu s invaliditetom

Objavljeno

/

Do kobnog sudara Vogel je držala svjetski rekord od jedanaest osvojenih zlata na svjetskim prvenstvima u biciklizmu. I opet joj nije bilo dovoljno. Uvijek je za nju postojao sljedeći cilj, novo pobjedničko postolje i svjetski rekord

– Uvijek sam se pitala: koji je razlog zašto sam na zemlji? Možda sada s ovim glasom koji zastupa ljude s invaliditetom mogu učiniti svijet malo boljim kada odem – kaže Kristina Vogel, dvostruka osvajačica zlatnih olimpijskih medalja u biciklizmu i žena koja i danas uživa status jedne od najslavnijih njemačkih sportašica.

U svijet invaliditeta Vogel je zakoračila u lipnju 2018., na pripremama za Veliku nagradu Njemačke. Trenirala je s prijateljicom Pauline Grabosch, a kasnije tog dana Vogel je nagovorila svog trenera Detlefa Uibela da joj dopusti još jedan krug na velodromu, trkalištu za bicikliste. U jednom je trenutku snažno ubrzala na završnoj ravnini, nesvjesna da joj se jedan juniorski biciklist našao na putanji. Sudarila se s njim brzinom od 60 km na sat. Sudar joj je presjekao leđnu moždinu. Trener je pojurio prema njoj i držao je za ruku kad mu je Vogel rekla da ne osjeća svoje noge. Hitno je helikopterom prebačena u bolnicu u Berlinu i stavljena u induciranu komu.

U sljedeća tri mjeseca imala je više operacija. Nesreća ju je ostavila paraliziranu od prsa prema dolje.

Do kobnog sudara Vogel je zajedno s Anne Meares držala svjetski rekord od jedanaest osvojenih zlata na svjetskim prvenstvima. I opet joj nije bilo dovoljno. Uvijek je za nju postojao sljedeći cilj, novo pobjedničko postolje i svjetski rekord.

Njezin nevjerojatni natjecateljski duh doveo ju je do biciklističke dominacije na svjetskoj razini, a potom je Vogel taj duh usmjerila u pronalaženje nove svrhe – postala je srčana aktivistica u golemoj zajednici ljudi s invaliditetom.

– Kako god to protumačiš, činjenica je da ne mogu više hodati. Ponekad te život može jako, jako teško kazniti. Ali želim reći, život je ono što od njega napraviš, i nadam se da mogu dati snagu drugim ljudima kroz svoju priču – kaže Vogel.

Njezin stav i neposredno nakon nesreće bio je izrazito pozitivan. Za nju ne postoji nikakva krivnja povezana s novostečenim invaliditetom. Kada je hospitalizirana, provela je tri mjeseca daleko od očiju javnosti, a za njezinu paralizu znali su samo njezin dečko i najbliži članovi obitelji. Mediji, koleg(ic)e s biciklističkih staza i obožavatelji tek su čuli glasine o ozbiljnosti njezine ozljede.

– Ti mjeseci odsustva omogućili su mi da shvatim što znači biti paraliziran, što znači sjediti u invalidskim kolicima. Ta prva tri tjedna na intenzivnoj njezi bila su stvarno teška, jer je to bila borba za preživjeti. Bilo je jasno da će to biti najveća borba koju sam ikada vodila. Želiš živjeti, a ja sam morala odlučiti kakav će biti moj novi život – svjedoči Vogel.

Postojale su nove prepreke, poput onih arhitektonskih, koje su joj u početku bile frustrirajuće i teške za prihvatiti. Ali brzo je počela napredovati u svojoj rehabilitaciji, vraćajući se u teretanu i poznato sportsko okruženje. Danas pomaže mladim parasportašima da ostvare svoje snove i da invaliditet ne doživljavaju kao ograničenje, nego kao mogućnost za razvoj, i ljudski i sportski.

– Nekoć sam mislila: za deset godina, tko će znati tko je Kristina Vogel? A sad mislim da će sljedećih nekoliko godina, kada se pojavim u nekom javnom prostoru, ljudi definitivno znati tko sam, a to je ono što sam oduvijek željela – zaključila je svoju priču Vogel.

Nastavite čitati

Iz Svijeta

META NA SUDU Radnici s invaliditetom masovno tuže tvrtku

Objavljeno

/

Napisao/la:

Ruka drži pametni telefon na čijem je zaslonu prikazan logotip Facebooka.
Foto: Pixabay

U tužbi se tvrdi kako je osam tisuća otkaza, koje je Meta uručila u posljednje vrijeme, nesrazmjerno pogodilo radnike koji su propustili posao zbog zdravstvenog stanja ili pružanja skrbi članovima obitelji

Poslušaj članak

Sukladno ADA-i (American Disability Act), ključnom zakonu koji regulira prava Amerikanaca s invaliditetom, otkaz je zakonit samo ako radnik ne može obavljati ključne funkcije posla čak ni uz razumnu prilagodbu, ili ako predstavlja izravnu prijetnju sigurnosti. Usto, zaposlenik s invaliditetom može dobiti otkaz ako se gasi radno mjesto ili cijeli odjel zbog ekonomske krize.

Ako nakon svih tehničkih i organizacijskih prilagodbi radnog mjesta zaposlenik i dalje učinkovito ne može izvršavati radne zadatke zbog promjene zdravstvenog stanja, poslodavac mu zakonito može zahvaliti na suradnji.

Jesu li ovi uvjeti uistinu bili ispunjeni kada je tehnološka korporacija Meta – vlasnica Facebooka, Instagrama i WhatsAppa – otpustila nekolicinu radnika s invaliditetom?

Bivši zaposlenici Mete tvrde da nisu te su podnijeli tužbu zbog nezakonitog otkazivanja ugovora o radu, navodeći kako je kompanija koristila umjetnu inteligenciju za targetiranje radnika s invaliditetom.

U tužbi se tvrdi kako je osam tisuća otkaza, koje je Meta uručila u posljednje vrijeme, nesrazmjerno pogodilo radnike koji su propustili posao zbog zdravstvenog stanja ili pružanja skrbi članovima obitelji. Tužbu je podnijelo dvadeset i šest zaposlenika koje je Meta otpustila u Kaliforniji i pet drugih saveznih država.

– Ove tvrdnje nemaju osnova i ne temelje se na činjenicama. Odluke o upravljanju radnom snagom i organizaciji donose ljudi, a ne umjetna inteligencija – poručili su iz Mete.

U tužbi su navedeni alati umjetne inteligencije, uključujući Metamate, za koji se u tužbi navodi da prati dokumente i korespondenciju radnika. Kompanija je navodno stvorila ocjenu produktivnosti praćenjem pritisaka tipki, korištenja zaslona i povijesti interneta.

Tek da podsjetimo, Meta troši desetke milijardi dolara na gradnju podatkovnih centara, ključnih za razvoj i širenje umjetne inteligencije. Procjenjuje se da je ovom nedavnom kampanjom otpuštanja pogođeno oko 10 posto njihove radne snage, no posljednje vijesti govore kako tvrtka zapravo ima problem s deficitom radnika, zbog čega se gradnja podatkovnih centara i ne odvija planiranom dinamikom.

Nastavite čitati

Iz Svijeta

Trumpova politika zabrinula imigrante s invaliditetom

Objavljeno

/

Napisao/la:

Donald Trump govori za govornicom podižući stisnutu šaku.
Foto: Pixabay

Nova uredba administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa mogla bi znatno otežati useljavanje osoba s invaliditetom u Sjedinjene Američke Države te izazvati strah među obiteljima imigranata da koriste zdravstvene i druge javne programe na koje imaju zakonsko pravo, upozoravaju organizacije za zaštitu prava osoba s invaliditetom

Poslušaj članak

Američko Ministarstvo domovinske sigurnosti (DHS) donijelo je pravilo kojim se proširuju okolnosti u kojima osobe koje traže vizu ili stalni boravak mogu biti proglašene ‘javnim teretom’ (public charge).

Takva procjena može dovesti do odbijanja zahtjeva za useljavanje ako vlasti zaključe da će osoba vjerojatno dugoročno ovisiti o državnoj pomoći.

Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da se među čimbenicima koje službenici mogu uzeti u obzir nalaze zdravstveno stanje i funkcionalna ograničenja podnositelja zahtjeva. Organizacije koje zastupaju osobe s invaliditetom upozoravaju da bi upravo osobe kojima je potrebna dugotrajna medicinska skrb ili različiti oblici podrške mogle biti u nepovoljnijem položaju tijekom postupka odlučivanja.

Stručnjaci ističu da bi posljedice mogle biti šire od samih imigracijskih postupaka. Naime, očekuje se takozvani chilling effect – pojava u kojoj se ljudi, iz straha da bi korištenje javnih programa moglo ugroziti njihov imigracijski status, odriču zdravstvene skrbi ili drugih socijalnih usluga, iako na njih imaju pravo.

Takva je situacija zabilježena i tijekom prve Trumpove administracije nakon donošenja sličnog pravila o ‘javnom teretu’.

Posebno su pogođene obitelji u kojima su djeca američki državljani, ali su njihovi roditelji imigranti. Zagovornici prava osoba s invaliditetom upozoravaju da bi roditelji mogli izbjegavati upis djece u Medicaid ili druge programe zdravstvene zaštite zbog straha da bi to moglo negativno utjecati na njihove buduće zahtjeve za vizu ili stalni boravak, iako korištenje određenih programa u mnogim slučajevima ne bi trebalo imati takve posljedice.

Organizacije koje pružaju pravnu pomoć imigrantima upozoravaju da će zbog složenosti novih pravila mnoge obitelji teško procijeniti što je dopušteno, a što nije. Upravo zato očekuju da će dio ljudi preventivno odustati od zdravstvenih usluga, rehabilitacije ili drugih oblika pomoći, što bi moglo imati ozbiljne posljedice za njihovo zdravlje i kvalitetu života.

Predstavnici organizacija za prava osoba s invaliditetom smatraju da novo pravilo dodatno povećava prepreke za osobe koje zbog svojeg zdravstvenog stanja ili invaliditeta već imaju otežan pristup obrazovanju, zapošljavanju i zdravstvenoj skrbi.

Ističu da bi procjena imigracijskog statusa trebala biti utemeljena na zakonskim kriterijima, a ne na pretpostavkama o mogućim budućim troškovima zdravstvene ili socijalne skrbi.

Nastavite čitati

Iz Svijeta

Edukacija o autizmu ključna u spašavanju nestalog trogodišnjaka

Objavljeno

/

Napisao/la:

Dvije djelatnice rade za računalima sa slušalicama.
Foto: Pexels

Posebna edukacija dispečerice hitne službe odigrala je ključnu ulogu u pronalasku trogodišnjeg dječaka s autizmom koji je nestao iz svog doma u američkoj saveznoj državi Ohio. Slučaj pokazuje koliko poznavanje specifičnih obilježja autizma može biti važno tijekom potrage za nestalom djecom

Poslušaj članak

Kada je majka prijavila nestanak trogodišnjeg sina s autizmom, dispečerica Rebecca Elias odmah je prepoznala da je riječ o situaciji koja zahtijeva drugačiji pristup od uobičajenog.

Zahvaljujući edukaciji koju je prethodno prošla, postavila je nekoliko pitanja koja nisu dio standardnog protokola. Posebno ju je zanimalo postoje li u blizini kuće bazeni, jezera ili druge vodene površine.

Policija i spasilačke službe odmah su usmjerene prema obližnjem bazenu, gdje je dječak pronađen živ i spašen.

Rebecca Elias završila je program edukacije koji provodi Nacionalni centar za nestalu i zlostavljanu djecu (NCMEC). Program je namijenjen dispečerima, policijskim službenicima i drugim pripadnicima hitnih službi kako bi bolje razumjeli ponašanje osoba iz spektra autizma tijekom kriznih situacija.

Prema smjernicama NCMEC-a, djeca s autizmom koja odlutaju često ne reagiraju na dozivanje imenom, mogu izbjegavati kontakt sa spasiocima ili ih privlače određena mjesta i predmeti. Organizacija također upozorava da vodene površine predstavljaju jedan od najvećih rizika tijekom takvih nestanaka jer su slučajevi utapanja vodeći uzrok smrtnog ishoda među djecom s autizmom koja odlutaju.

Upravo zato edukacija hitnih službi uključuje prepoznavanje obrazaca ponašanja karakterističnih za osobe s autizmom te prilagodbu potrage njihovim specifičnim potrebama.

Nakon uspješnog pronalaska dječaka, Rebecca Elias istaknula je kako joj je upravo ta edukacija pomogla da odmah postavi prava pitanja i usmjeri potragu u smjeru koji je doveo do sretnog završetka.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu