Za Muska je upravo ta njegova ‘drugačijost’ postala najjača prednost. Nije razmišljao kao drugi – i upravo zato stvara ono što drugi nisu mogli ni zamisliti

Aspergerov sindrom, oblik poremećaja iz spektra autizma, često dolazi s izazovima u komunikaciji i društvenim odnosima, ali i s izuzetnim talentima. Osobe s Aspergerom često su nevjerojatno fokusirane, imaju duboke interese i razmišljaju ‘izvan okvira’ – što ih čini iznimnima u područjima poput tehnologije, znanosti, matematike i umjetnosti.

Nekoliko poznatih osoba je otvoreno progovorilo o životu s ovim sindromom, a među njima je i osnivač SpaceX-a, genijalac i milijarder Elon Musk.

-Drugi su, nekako čarobno, znali što se zapravo misli između redova. Ja bih sve shvatio doslovno, kao da su riječi točno ono što znače – bez skrivanja, bez ‘čitanja između redova’. Ali, ispalo je da tako ne ide. Ljudi ne govore uvijek ono što stvarno misle. Ima tu puno nijansi i skrivenih značenja. Trebalo mi je vremena da to sve pohvatam – ispričao je Elon Musk u razgovoru za Men’s Health.

Poput mnoge druge djece s autizmom, i Musk je kao dječak često bio neshvaćen. Njegov um radio je brzo, drugačije, duboko. Dok su se druga djeca igrala po ustaljenim pravilima i povezivala instinktivno, Elon je bio više u svom svijetu – promatrao, razmišljao, zamišljao svemir, izume, strojeve… No to ga je činilo ‘drugačijim’, a djeca, znamo, često nisu nježna prema onima koji odskaču.

– Iskreno, nisam imao neko bajkovito djetinjstvo. Bilo je prilično teško – priznao je Musk.

Odrastao je u Južnoafričkoj Republici, u Pretoriji. Već tada je pokazivao nevjerojatnu radoznalost i strast prema znanju – čitao je enciklopedije kao drugi slikovnice, a u dobi od samo 12 godina sam je programirao vlastitu videoigru. Iako je često bio meta zadirkivanja i nasilja, iz tog svijeta nerazumijevanja izronio je s nečim posebnim – s drugačijim načinom gledanja na svijet.

– Ali zato sam gutao knjige! I upravo kroz te knjige sam postepeno počeo razumijevati društvene znakove i poruke koje ljudi šalju, a ne izgovaraju – dodaje Musk.

Za Muska, upravo je ta njegova ‘drugačijost’ postala najjača prednost. Nije razmišljao kao drugi – i upravo zato stvara ono što drugi nisu mogli ni zamisliti. Rakete koje se vraćaju, električni automobili koji postaju statusni simboli, ideje o kolonizaciji Marsa – sve su to vizije koje su niknule iz jednog uma koji je naučio živjeti mimo pravila.

Europska komisija je odlučila je u srijedu kazniti američke tehnološke divove Apple i Meta zbog kršenja europskih pravila o tržišnom natjecanju.

Apple je kažnjen s 500 milijuna eura zbog obveza koje proizlaze iz europskog Akta o digitalnim tržištima, odnosno nepoštenih uvjeta u App Storeu, a Meta, vlasnik Facebooka i Instagrama, kažnjena je s 200 milijuna eura zbog toga što je prekršila obvezu da potrošačima omogući izbor usluge koja koristi manje njihovih osobnih podataka. 

Riječ je o prvim sankcijama uvedenim prema novoj europskog uredbi o digitalnim tržištima (DMA), koja je stupila na snagu prošle godine kako bi se zaustavile zlouporabe dominantnog položaja od strane tehnoloških divova.

Ove su odluke donesene u vrlo delikatnom trenutku za transatlantske odnose, dok Europska komisija pregovara s američkom administracijom o ukidanju carina.

Američka administracija smatra ove europske uredbe necarinskim barijerama za pristup američkim tvrtkama europskom tržištu.  S druge strane, Europska komisija se odlučila na ove sankcije jer je riječ o kršenju propisu koje je sama predložila i sigurno bi bila izložena oštrim kritikama da je poštivanje pravila stavila na pregovarački stol o carinama, što traže Amerikanci.

Međutim, izrečene kazne su vrlo skromne, što se može protumačiti željom Komisije da ne naljuti previše američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Ali, kazne bi mogle dosegnuti vrlo velike iznose ako  Apple i Meta ne pokažu dobru i i u roku od 60 dana ne uklone razloge zbog kojih su sada kažnjeni. 

“Apple i Meta dužni su postupiti u skladu s odlukama Komisije u roku od 60 dana jer u protivnom riskiraju periodične novčane kazne”, navodi Komisija.

“Apple i Meta nisu se uskladili s Aktom o digitalnim tržištima provedbom mjera kojima se povećava ovisnost poslovnih korisnika i potrošača o njihovim platformama. Zbog toga smo protiv obaju poduzeća poduzeli odlučne, ali uravnotežene provedbene mjere koje se temelje na jasnim i predvidljivim pravilima. Sva poduzeća koja posluju u EU-u moraju slijediti naše zakone i poštovati europske vrijednosti”, rekla je, prema priopćenju, izvršna potpredsjednica Komisije Teresa Ribera.

Hina

Ispraćaj pape Franje održat će se u subotu na Trgu svetog Petra, odlučili su kardinali u utorak. Na ceremoniju će pristići mnogi svjetski čelnici, ali neće biti ruskog predsjednika.

Nakon mise, koja će započeti u 10 sati po lokalnom vremenu, lijes će biti prevezen u baziliku svete Marije Velike u središtu Rima, gdje će Papa biti pokopan u skladu sa svojim željama.

Franjo (88) je umro u ponedjeljak od moždanog udara i srčanog zatajenja. Ranije ove godine proveo je pet tjedana u bolnici zbog dvostruke upale pluća. Prije smrti se činilo da se oporavlja, pa se u nedjelju, na Uskrs, pojavio na Trgu svetog Petra.

Vatikan je u utorak priopćio da je smrt nastupila brzo te da Franjo nije patio. 

Pozlilo mu je oko 5 sati i 30 minuta u ponedjeljak, a nešto više od sat vremena kasnije mahnuo je medicinskom bratu Massimilianu Strappetiju koji je u proteklom razdoblju bio uz njega. Potom je pao u komu te umro u 7 sati i 35 minuta. 

Vatikan je u utorak objavio prve fotografije Franje u drvenom lijesu u domu svete Marte gdje je živio tijekom 12 godina papinstva. Njegovo tijelo će u srijedu u 9 ujutro procesijom predvođenom kardinalima biti preneseno u baziliku svetog Petra gdje će se vjernicima omogućiti da odaju počast prvom latinoameričkom papi u povijesti. 

Ispraćaj će se održati na Trgu svetog Petra, pred Bazilikom, u subotu u 10 sati, a predvodit će ga 91-godišnji dekan kardinalskog zbora Giovanni Battista Re. 

Na sprovodu Trump, Zelenskij, čelnici EU-a, ali ne i Putin

Američki predsjednik Donald Trump, često u sukobu s papom po pitanju imigranata, najavio je da će on i supruga Melanija stići u Rim na papin pogreb. 

Dolazak su najavili i predsjednik Franjine domovine Argentine Javier Milei, francuski predsjednik Emmanuel Macron, brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva te ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij. 

Dolazak su najavili i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa, kao i odlazeći njemački socijaldemokratski kancelar Olaf Scholz, uz predsjednika Frank-Waltera Steinmeiera. 

Kremlj je pak priopćio da u Vatikan neće doći ruski predsjednik Vladimir Putin. 

“Ne, predsjednik nema takve planove”, odgovorio je njegov glasnogovornik Dmitrij Peskov na pitanje o mogućem putovanju na sprovod pape.

Sveta Marija Velika

Papa Franjo oporučno je poželio da bude pokopan u rimskoj bazilici svete Marije Velike, izvan vatikanskih zidina. Zatražio da bude pokopan na jednostavan način, u drvenom lijesu u goloj zemlji i da njegovo počivalište nosi samo natpis njegovog papinskog imena na latinskom: Franciscus.

Bazilika sv. Marije Velike impozantna je crkva iz 5. stoljeća u srcu Rima, otprilike četiri kilometra udaljena od Vatikana, u kojoj se već nalaze grobnice sedmorice papa, ali nijednog u posljednja tri stoljeća. 

Ondje je posljednje počivalište još nekim poznatim ličnostima poput arhitekta i kipara Berninija, graditelja kolonade na Trgu sv. Petra.

Jorge Bergoglio, koji je bio vrlo vezan uz štovanje Djevice Marije, prije i poslije svakog putovanja u inozemstvo, meditirao je u bazilici, koja je službeno ekstrateritorijalni dio Vatikana.

Današnja crkva, jedna od četiriju papinskih bazilika u Rimu, sagrađena je oko 432. godine na zahtjev pape Siksta III., na brdu Eskvilinu. Interijer je zadržao izgled blizak izvornom: središnji brod obrubljen je s 40 jonskih stupova i spektakularnim mozaicima.

Franjin grob bit će smješten između kapelice Paolina (Salus Populi Romani) i kapelice Sforza.

Hina