Napredak u medicini i sve dostupniji oblici ciljane terapije i imunoterapije znače i bolju prognozu, ali ključnu ulogu i dalje ima pravovremena dijagnoza

Svake godine 8. svibnja obilježava se Svjetski dan raka jajnika, s ciljem podizanja svijesti o ovom tihom, ali iznimno ozbiljnom obliku raka koji najčešće pogađa žene u dobi iznad 50 godina, ali se sve češće dijagnosticira i kod mlađih žena.

Rak jajnika često se naziva ‘tihim ubojicom’ jer u ranim stadijima ne pokazuje jasne simptome. Kada se simptomi pojave, često su nespecifični – nadutost, bol u trbuhu, učestalo mokrenje, osjećaj sitosti nakon malog obroka – pa se bolest nerijetko otkrije tek u poodmakloj fazi.

Prema podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, od raka jajnika u Hrvatskoj godišnje obolijeva između 400 i 450 žena, dok svake godine umire oko 300 žena.

U 2021. godini od raka jajnika oboljelo je 418, dok je u 2022. godini umrlo njih 305. Iako se češće javlja kod starijih žena, u preko trećine slučajeva dijagnosticiran je prije 60-te godine života. Incidencija raka jajnika u Hrvatskoj je u padu od oko 1 posto godišnje u zadnjih 20 godina, dok je mortalitet u istom razdoblju stabilan.

Kao i u drugim europskim zemljama, standardizirana stopa incidencije raka jajnika je u padu, što se pripisuje sve raširenijoj upotrebi oralnih kontraceptiva i smanjenoj upotrebi hormonske nadomjesne terapije. Međutim, mortalitet od raka jajnika u Hrvatskoj je stabilan.

Dijagnoza raka jajnika mijenja život žene i njezine obitelji iz temelja. Osim fizičke borbe, važno je pružiti i emocionalnu, psihološku i socijalnu podršku. Mnoge žene koje su prošle kroz liječenje svjedoče o snazi zajedništva, podršci u zajednici i važnosti otvorene komunikacije s liječnicima.

Napredak u medicini i sve dostupniji oblici ciljane terapije i imunoterapije znače i bolju prognozu, ali ključnu ulogu i dalje ima pravovremena dijagnoza.

Iako ne postoji jednostavan test za rano otkrivanje raka jajnika poput PAPA testa za rak vrata maternice, žene mogu učiniti mnogo za svoje zdravlje, odnosno odlaziti na redovite ginekološke preglede, pratiti i bilježiti simptome, poznavati obiteljske povijesti bolesti i voditi zdrav način života.

Rana dijagnoza može doslovno spasiti život. Stoga je od iznimne važnosti da žene ne ignoriraju znakove koje im tijelo šalje i da imaju hrabrosti potražiti pomoć.

Na Svjetski dan raka jajnika prisjećamo se svih žena koje su izgubile bitku, pružamo podršku onima koje se još bore i učimo kako zajedno možemo stvoriti svijet u kojem nijedna žena neće ostati sama u borbi s ovom bolešću.

Mozak, kao i tijelo, voli kad ga potičemo – zato mu dajte izazove, hranite ga zdravo i pružite mu dovoljno odmora

Starenje mozga prirodan je proces, ali na njegovu brzinu i intenzitet možemo značajno utjecati vlastitim stilom života.

Očuvanje mentalne oštrine ne mora biti komplicirano – ključ je u redovitosti i ravnoteži između fizičke aktivnosti, mentalne stimulacije i emocionalne dobrobiti.

Evo nekoliko znanstveno potkrijepljenih savjeta kako usporiti starenje mozga.

Mozak voli izazove. Rješavanje križaljki, sudoku, igranje šaha, čitanje, učenje jezika ili sviranje instrumenta – sve to pomaže u stvaranju novih neuronskih veza i očuvanju kognitivnih sposobnosti. Bitno je redovito ‘trenirati’ mozak.

Birajte namirnice koje mozak voli. Prehrana bogata omega-3 masnim kiselinama, antioksidansima i vlaknima pomaže u zaštiti moždanih stanica. Mediteranska prehrana – s puno ribe, povrća, maslinovog ulja i orašastih plodova – povezuje se s boljom kognitivnom funkcijom i manjim rizikom od Alzheimerove bolesti.

Osiguajte si kvalitetan san. Tijekom sna mozak ‘čisti’ nakupljene toksine i učvršćuje sjećanja. Loš san povezan je s bržim mentalnim propadanjem. Odraslim osobama preporučuje se 7–9 sati sna po noći.

Kronični stres može oštetiti hipokampus – dio mozga odgovoran za pamćenje. Tehnike poput meditacije, dubokog disanja, joge ili boravka u prirodi pomažu u očuvanju mentalne ravnoteže i zdravlja mozga.

Družite se. Društvena interakcija pozitivno utječe na emocionalno zdravlje i kognitivne funkcije. Redoviti kontakti s obitelji, prijateljima ili sudjelovanje u društvenim aktivnostima mogu smanjiti rizik od demencije.

Pušenje, prekomjerno konzumiranje alkohola i dugotrajna izloženost toksinima ubrzavaju starenje mozga. Prekidanje tih navika može imati brze pozitivne učinke na moždanu funkciju.

Evo kako prepoznati da mozak stari brže od vas.

Ako redovito zaboravljate imena, dogovore, gdje ste ostavili stvari ili što ste upravo pročitali ili čuli – to može biti znak slabljenja kratkoročnog pamćenja.

Ako vam je teško zadržati pažnju na jednoj stvari, pogotovo u tišini i bez distrakcija, mozak vam može imati problema s fokusom i obradom informacija.

Trebate više vremena nego prije da nešto shvatite, donesete odluku ili reagirate? To može biti pokazatelj smanjene mentalne fleksibilnosti.

Često vam ‘riječ stoji na vrhu jezika’, ali je ne možete izgovoriti? Povremeno je normalno, ali ako postaje čest problem, može ukazivati na usporavanje jezičnih funkcija.

Mozak pod stresom ili u starenju može teže regulirati emocije, što se očituje u brzim promjenama raspoloženja, tjeskobi ili apatiji.

Ako vam nova znanja, hobiji ili društvena okupljanja više nisu privlačna kao prije, mozak može pokazivati znakove kognitivne inercije.

Teškoće u planiranju, organizaciji i logičkom razmišljanju – pogotovo ako su vam prije te aktivnosti bile lagane – mogu biti znak slabljenja izvršnih funkcija mozga.

Ako se sve češće gubite u poznatom prostoru ili teško pamtite put, to može biti znak narušene prostorne orijentacije, što je čest simptom starenja mozga.

Osjećate se iscrpljeno nakon čitanja, razgovora ili gledanja nečeg informativnog? To može biti znak da vaš mozak troši više energije za osnovne kognitivne zadatke.

Pojava jednog ili dva simptoma povremeno nije nužno razlog za brigu – svi ponekad zaboravimo nešto ili imamo ‘sporiji dan’. No ako se više ovih znakova javlja redovito i ometaju svakodnevni život, dobro je potražiti stručnu procjenu.

Mozak se može ‘pomladiti’ uz prave navike – zdravu prehranu, fizičku i mentalnu aktivnost, kvalitetan san i upravljanje stresom.

Kako bi povećali kvalitetu života, moramo razviti naviku redovnog spavanja. Na taj način potičemo bolju funkciju mozga, te izbjegavamo razvitak brojnih bolesti današnjice

U današnje vrijeme spavamo sve lošije i lošije. Veliki uzrok tome je stres kojim smo, htjeli mi to ili ne, svakodnevno okruženi. Zbog ‘neurednog’ ritma života često nam fali produktivnosti u obavljanju svakodnevnih obveza.

Kako bi postigli određenu razinu produktivnosti i efikasnosti u obavljanju svojih radnih zadataka, moramo biti odmorni. Tome je tako jer ljudski mozak pravilno funkcionira samo kada je čovjek dovoljno odmoran.

S obzirom na to da se preko dana čovjek umori i produktivnost mu padne, većina ljudi poseže za drijemanjem kako bi opustili tijelo i odmorili mozak te bili spremni za nastavak dana.

Ukoliko čovjek pravilno odrijema (20 minuta), to može povećati koncentarciju i uvelike podići produktivnost. S druge stane, ukoliko čovjek popodne previše odspava i uđe u duboku fazu sna tijekom popodnevne drijemke, to može dovesti do dezorijentiranosti kada se probudite poslije drijemanja, ali i utjecati na kvalitetu večernjeg spavanja. Točnije, može dovesti do nesanice.

Nadalje, spavanje je nužno u kako bi se izbjeglo oboljevanje od opakih bolesti kao što su rak i epilepsija.

Uslijed nedovoljno sna, zbog nepravilnog funkcioniranja mozga, ljudi oboljeli od epilepsije imaju veću tendenciju dobivanja epileptičkih napadaja. Oboljeli od epilepsije trebali bi imati konkretan raspored spavanja te imati odgovarajuću opremu za spavanje kao i izbjegavati učestalu upotrebu mobilnih uređaja prije spavanja.

Ljudi koji se žele smanjiti rizik od epilepsije moraju imati dobru naviku spavanja, ali i izbjegavati stresne situacije koliko je god to moguće.

Također, nedostatak sna može biti okidač za oboljevanje od raka. Sve manje od sedam sati sna loše je za ljudski organizam i povećava mogućnost dobivanja ove smrtonosne bolesti.

Kako bi povećali kvalitetu života, moramo razviti naviku redovnog spavanja. Na taj način potičemo bolju funkciju mozga, te izbjegavamo razvitak brojnih bolesti današnjice.