Mozak, kao i tijelo, voli kad ga potičemo – zato mu dajte izazove, hranite ga zdravo i pružite mu dovoljno odmora

Starenje mozga prirodan je proces, ali na njegovu brzinu i intenzitet možemo značajno utjecati vlastitim stilom života.

Očuvanje mentalne oštrine ne mora biti komplicirano – ključ je u redovitosti i ravnoteži između fizičke aktivnosti, mentalne stimulacije i emocionalne dobrobiti.

Evo nekoliko znanstveno potkrijepljenih savjeta kako usporiti starenje mozga.

Mozak voli izazove. Rješavanje križaljki, sudoku, igranje šaha, čitanje, učenje jezika ili sviranje instrumenta – sve to pomaže u stvaranju novih neuronskih veza i očuvanju kognitivnih sposobnosti. Bitno je redovito ‘trenirati’ mozak.

Birajte namirnice koje mozak voli. Prehrana bogata omega-3 masnim kiselinama, antioksidansima i vlaknima pomaže u zaštiti moždanih stanica. Mediteranska prehrana – s puno ribe, povrća, maslinovog ulja i orašastih plodova – povezuje se s boljom kognitivnom funkcijom i manjim rizikom od Alzheimerove bolesti.

Osiguajte si kvalitetan san. Tijekom sna mozak ‘čisti’ nakupljene toksine i učvršćuje sjećanja. Loš san povezan je s bržim mentalnim propadanjem. Odraslim osobama preporučuje se 7–9 sati sna po noći.

Kronični stres može oštetiti hipokampus – dio mozga odgovoran za pamćenje. Tehnike poput meditacije, dubokog disanja, joge ili boravka u prirodi pomažu u očuvanju mentalne ravnoteže i zdravlja mozga.

Družite se. Društvena interakcija pozitivno utječe na emocionalno zdravlje i kognitivne funkcije. Redoviti kontakti s obitelji, prijateljima ili sudjelovanje u društvenim aktivnostima mogu smanjiti rizik od demencije.

Pušenje, prekomjerno konzumiranje alkohola i dugotrajna izloženost toksinima ubrzavaju starenje mozga. Prekidanje tih navika može imati brze pozitivne učinke na moždanu funkciju.

Evo kako prepoznati da mozak stari brže od vas.

Ako redovito zaboravljate imena, dogovore, gdje ste ostavili stvari ili što ste upravo pročitali ili čuli – to može biti znak slabljenja kratkoročnog pamćenja.

Ako vam je teško zadržati pažnju na jednoj stvari, pogotovo u tišini i bez distrakcija, mozak vam može imati problema s fokusom i obradom informacija.

Trebate više vremena nego prije da nešto shvatite, donesete odluku ili reagirate? To može biti pokazatelj smanjene mentalne fleksibilnosti.

Često vam ‘riječ stoji na vrhu jezika’, ali je ne možete izgovoriti? Povremeno je normalno, ali ako postaje čest problem, može ukazivati na usporavanje jezičnih funkcija.

Mozak pod stresom ili u starenju može teže regulirati emocije, što se očituje u brzim promjenama raspoloženja, tjeskobi ili apatiji.

Ako vam nova znanja, hobiji ili društvena okupljanja više nisu privlačna kao prije, mozak može pokazivati znakove kognitivne inercije.

Teškoće u planiranju, organizaciji i logičkom razmišljanju – pogotovo ako su vam prije te aktivnosti bile lagane – mogu biti znak slabljenja izvršnih funkcija mozga.

Ako se sve češće gubite u poznatom prostoru ili teško pamtite put, to može biti znak narušene prostorne orijentacije, što je čest simptom starenja mozga.

Osjećate se iscrpljeno nakon čitanja, razgovora ili gledanja nečeg informativnog? To može biti znak da vaš mozak troši više energije za osnovne kognitivne zadatke.

Pojava jednog ili dva simptoma povremeno nije nužno razlog za brigu – svi ponekad zaboravimo nešto ili imamo ‘sporiji dan’. No ako se više ovih znakova javlja redovito i ometaju svakodnevni život, dobro je potražiti stručnu procjenu.

Mozak se može ‘pomladiti’ uz prave navike – zdravu prehranu, fizičku i mentalnu aktivnost, kvalitetan san i upravljanje stresom.

Kako bi povećali kvalitetu života, moramo razviti naviku redovnog spavanja. Na taj način potičemo bolju funkciju mozga, te izbjegavamo razvitak brojnih bolesti današnjice

U današnje vrijeme spavamo sve lošije i lošije. Veliki uzrok tome je stres kojim smo, htjeli mi to ili ne, svakodnevno okruženi. Zbog ‘neurednog’ ritma života često nam fali produktivnosti u obavljanju svakodnevnih obveza.

Kako bi postigli određenu razinu produktivnosti i efikasnosti u obavljanju svojih radnih zadataka, moramo biti odmorni. Tome je tako jer ljudski mozak pravilno funkcionira samo kada je čovjek dovoljno odmoran.

S obzirom na to da se preko dana čovjek umori i produktivnost mu padne, većina ljudi poseže za drijemanjem kako bi opustili tijelo i odmorili mozak te bili spremni za nastavak dana.

Ukoliko čovjek pravilno odrijema (20 minuta), to može povećati koncentarciju i uvelike podići produktivnost. S druge stane, ukoliko čovjek popodne previše odspava i uđe u duboku fazu sna tijekom popodnevne drijemke, to može dovesti do dezorijentiranosti kada se probudite poslije drijemanja, ali i utjecati na kvalitetu večernjeg spavanja. Točnije, može dovesti do nesanice.

Nadalje, spavanje je nužno u kako bi se izbjeglo oboljevanje od opakih bolesti kao što su rak i epilepsija.

Uslijed nedovoljno sna, zbog nepravilnog funkcioniranja mozga, ljudi oboljeli od epilepsije imaju veću tendenciju dobivanja epileptičkih napadaja. Oboljeli od epilepsije trebali bi imati konkretan raspored spavanja te imati odgovarajuću opremu za spavanje kao i izbjegavati učestalu upotrebu mobilnih uređaja prije spavanja.

Ljudi koji se žele smanjiti rizik od epilepsije moraju imati dobru naviku spavanja, ali i izbjegavati stresne situacije koliko je god to moguće.

Također, nedostatak sna može biti okidač za oboljevanje od raka. Sve manje od sedam sati sna loše je za ljudski organizam i povećava mogućnost dobivanja ove smrtonosne bolesti.

Kako bi povećali kvalitetu života, moramo razviti naviku redovnog spavanja. Na taj način potičemo bolju funkciju mozga, te izbjegavamo razvitak brojnih bolesti današnjice.

Ukoliko se želite osjećati dobro i smanjiti proljetni umor, najbolji recept je da se zdravo hranite i budete što aktivniji

U proljeće se budi priroda i većina ljudi postaje fizički aktivna, ali neki ljudi, bez obzira na sunce i lijepo vrijeme koje proljeće donosi sa sobom, osjećaju se depresivno i umorno.

To se definitivno može prepisati početku proljeća. Umor, lijenost, vrtoglavica, bezvoljnost… Ne, niste bolesni, hvata vas preoljetni umor, normalana pojava za ovo doba godine.

Iako se još uvijek ne zna razlog ovog stanja, stručnjaci tvrde kako se to događa zbog divljanja hormona u ljudskom organizmu.

Naime, tijekom zimskog perioda, u ljudskom organizmu se stvara više hormona melatonina koji kod ljudi kontrolira prirodni ciklus spavanja, dok početkom proljeća ljudsko tijelo izlučuje hormon sreće – serotonin. Uslijed te hormonske promijene dolazi do promjene ponašanja kod ljudi te oni postaju razdražljivi, umorni, malaksali i depresivni.

Kako ne biste u tolikoj mjeri osjećali posljedice koje donosi ovo doba godine, važno se adekvatno hraniti, točnije, kroz hranu unosti vitamine i minerale koje smo tokom zime unosili u manjim količinama. To su između ostalog vitamin C i B, ali i kalcij te magnezij.

Zbog smanjenog unosa minerala i vitamina, te zbog mijenjanja bioritma dolazi do razdražljivosti i umora. Osim spomenutih vitamina i minerala, bitno je smanjena i izloženost sunčevim zrakama, samim tim smanjen je unos vitamina D, a manjak vitamina D može dovesti do bolova u mišićima i depresije.

Upravo adekvatnim unosom vitamina B i D potiče se stvaranje hormona sreće, dok se većim unosom željeza i magnezija vraća energija, a time i više volje za obavljanje svakodnevnih aktivnosti.

Osim unosa spomenutih vitamina i minerala, od krucijalne je važnosti unositi dovoljnu količinu vode. Ako ne unosimo dovoljnu količinu vode, to može dovesti do dehidracije zbog čega dolazi do glavobolje, ali i malakstalosti.

Radi toga bitno je da čovjek što češće boravi na zraku i suncu, pravilno jede, pije dovoljno tekućine, šeta i bavi se fizićkom aktivnošću. Na taj će se način hormoni u tijelu uravnotežiti, a posljedice proljetnog umora postati će sve blaže ili će potpuno nestati.

Što se tiče osoba s invaliditetom, ta skupina ljudi puno izraženije osjeća hormonske promjene, stoga su i simptomi poput umora i razdražljivosti jače izraženi.

Kako bi se simptomi proljetnog umora kod osoba s invaliditetom smanjili, potrebno je prilagoditi fizičku aktivnost njihovim potrebama, te bi trebali što češće boraviti u prirodi.

Boravakom u prirodi unosimo više kisika u svoj organizam što pospješuje brže stvaranje serotonina pa se sukladno tome bolje i osjećamo.

Stoga, ukoliko se želite osjećati dobro i smanjiti proljetni umor, najbolji recept je da se zdravo hranite i budete što aktivniji.