Ova humanitarna akcija nastala je kao rezultat prekida šutnje žena maltretiranih od strane njihovih životnih partnera
Zaklada ‘Solidarna’ jučer je predstavila svoju novu humanitarnu akciju ‘Život ima cijenu’. Ova humanitarna akcija nastala je kao odgovor na podatke koji govore da je svaka treća žena doživjela neki oblik nasilja od strane svoga partnera, te da se tek prijavi jedno od deset doživljenih slučajeva nasilja.
Fond za žene zaklade ‘Solidarna’ unesrećenim ženama pruža financijsku pomoć te one tako započinju samostalni novi život daleko od nasilnika.
Ova humanitarna akcija označava prekid šutnje žena maltretiranih od strane njihovih životnih partnera. To su žene koje su bile uvjerene da zbog financijske sigurnosti moraju ostati u zajednici sa zlostavljačem.
– Zbog financijske ovisnosti, žene koje su doživjele nasilje često su primorane vratiti se nasilniku – objašnjava Karla Pudar, te ističe kako je svaka treća žena u Republici Hrvatskoj doživjela neki oblik obiteljskog nasilja, ali i kako se isto skoro pa ne prijavljuje, točnije na jedno prijavljeno nasilje ide deset neprijavljenih nasilja.
– Upravo iz osvrta na financijsku ovisnost žena o nasilniku, podatke i svjedočanstva korisnica Fonda za žene koja nam ukazuju zašto je brojnim ženama iznimno teško napustiti nasilnu okolinu, proizašla je smjernica akcije i naziv ‘Život ima cijenu’ – istaknula je Pudar.
Cilj ove humanitarne akcije je osiguranje dodatnih sredstava za Fond za žene koji pomaže ženama i djeci koja su doživjela obiteljsko ili seksualno nasilje.
Kampanja ‘Život ima cijenu’ trajat će 90 dana, a realizirana je u suradnji s agencijom 404 koja je zaslužna za kreativni koncept cijele kampanje.
Ovu hvalevrijednu inicijativu podržala je i poznata televizijska voditeljica Daniela Trbović koja je sudjelovala u promo videu kampanje.
– Drago mi je da sam imala priliku podržati akciju koja će pomoći brojnim ženama i djeci. Posao kojim se bavim daje mi vidljivost koja je važna za širenje vijesti o značajnim stvarima, kao što je ova akcija. Pratim i podržavam rad zaklade ‘Solidarna’, još od njihove prve kampanje ‘Drugotna na sav glas’. Mi dijelimo iste vrijednosti, borimo se za rodnu ravnopravnost, a i sama znam koliko je važna financijska neovisnost, jer sam nakon razvoda ja mogla biti slobodna, baš zato jer sam bila financijski neovisna. Nadam se da ćemo svi zajedno pomoći na putu k financijskoj samostalnosti brojnim korisnicama Fonda za žene – istaknula je Trbović
Predsjednica uprave zaklade Solidarna rekla je nešto više o radu Fonda za žene, ali i istaknula probleme s kojima se susreću žene kojima fundacija pomaže.
– Fond za žene jedini u Hrvatskoj osigurava direktnu financijsku pomoć ženama, zahvaljujući kojoj ostvaruju ekonomsku neovisnost i mogućnost samostalnog života dalje od nasilnika. Fond za žene je samo tijekom 2023. godine pomogao ukupno 91 ženi i 120 djece. Od toga 70 žena su žrtve rodno uvjetovanog nasilja, a 21 žene koje su trebale podršku i pomoć u području reproduktivnog zdravlja. Najveći iznos novčane pomoći odnosi se na pomoć u podmirenju osnovnih životnih potreba (35,82%), troškove stanovanja (31,54%), zaštitu reproduktivnog zdravlja (18,55%), pravne troškove (11,00%), troškove psihoterapije (1,81%), troškove zdravlja za odrasle i djecu (0,76%) i troškove obrazovanja (0,51%).
– Fond za žene pruža podršku i pomoć ženama žrtvama obiteljskog i seksualnog nasilja te u svrhu promicanja reproduktivnog zdravlja. Određeni broj žena su osobe s invaliditetom s kojima komuniciramo vodeći računa o kvalitetnom i inkluzivnom pristupu. Ulažemo veliki trud u ekonomsko osnaživanje i smanjenje socijalne isključenosti žena žrtava nasilja pa tako i žena žrtava nasilja koje su ujedno i osobe s invaliditetom – kazala je socijalna radnica Fonda za žene Martina Perić.
Na kraju konferencije Karla Pudar pozvala je sve da podrže ovu hvalevrijednu humanitarnu akciju Fonda za žene uz poruku ‘Nijedna žena nije slobodna dok sve nismo’.
Projekti koje su udruge predstavljale, a novinari slušali, mogle su postati teme za izvještavanje zainteresiranim medijima
Poslušaj članak
Zaklada Solidarna 28. i 29. studenog organizirala je online sastanak s novinarima koji rade na nekim od društveno korisnih projekata.
Cilj ovog online meetinga bio je da se odazvani novinari povežu i lakše ostvare možebitnu suradnju s prisutnim udrugama. S druge strane, projekti koje su udruge predstavljale, a novinari slušali, mogle su postati teme za izvještavanje zainteresiranim medijima.
Na ovom online ‘doručku s novinarima’ u dva zanimljiva dana moglo se čuti više o pojedinostima nekih od aktualnih projekata koje provode udruge koje su bile prisutne.
Prvi je svoj projekt predstavila Udruga CZMOS, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka koja kroz projektne aktivnosti pokušava utjecati na zakon o obveznom sudjelovanju korisnika zajamčene minimalne naknade u radu za opće dobro bez naknade. Udruga CZMOS smatra tu mjeru diskriminatornom i protustavnom. Stoga ističu kako će istražiti na koji se način mjera provodi u praksi i koje međunarodne dokumente krši. Na temelju prikupljenih podataka, kažu, sastavit će dokument vlastima s obrazloženjem problema i preporukama za ispravak mjere.
Cilj ovog projekta je utjecati na Zakon o socijalnoj skrbi, povećati svijest o siromaštvu i osnažiti korisnike da potraže pravni savjet. Također, iz udruge žele upozoriti donositelje odluka na pravne deficite mjere te ih potaknuti na unapređenje socijalnih politika.
Između ostalih svoje su projekte predstavili i Udruga Institut Pula koja če kroz projektne aktivnoti pokušati riješiti problem nedostatka podrške beskučnicima u Zagrebu, Puli, Poreču, ali i cijeloj Hrvatskoj. Kroz projekt pokušavaju naglasiti problem smještajnih kapaciteta za beskućnike, kao i problem potrebe ovisnosti o rješenjima civilnog društva.
Iz udruge se nadaju da će ovaj projekt donijeti povećanje opsega i kvalitete podrške, s minimalno 40 korisnika koji će primiti direktnu pomoć. Također, kroz projekt će se promovirati svijest o pravima beskućnika kroz medijske objave i društvene mreže, te organizirati javne događaje.
U petak je novinare dočekalo još gorućih tema koje bi trebale biti više zastupljene u medijskom prostoru.
Predstavnica Nacionalnog saveza udruga za mentalno zdravlje (SUMEZ) govorila je o tome da se priča o zaštiti mentalnog zdravlja na europskoj razini. Naglasila je kako se u Europskom parlamentu jako puno razgovara o ovoj temi te kako su europska rješenja za podizanje mentalnog zdravlja univerzalnost, solidarnost i dostupnost visoke kvalitete zdravstvene zaštite.
Upravo zbog toga SUMEZ će pokrenuti kampanju ‘Naši glasovi’ kako bi kako bi osvijestio javnost i potaknuo dijalog s političarima tijekom izbora za Europski parlament. Cilj je smanjiti stigmu i uključiti osobe s mentalnim teškoćama u donošenje odluka. Inicijativa nastoji povezati dionike i političare s osobama s teškoćama, kako bi se unaprijedile politike mentalnog zdravlja na nacionalnoj i EU razini. Prevencija i skrb o mentalnom zdravlju trebaju postati nacionalni prioritet tvrde iz SUMEZ-a.
Još jedan od hvale vrijednih projekta je projekt Zaklade Kultura nova pod nazivom ‘Romski teatar’. Cilj ovog projekta je smanjiti diskriminaciju romske manjine u Hrvatskoj i promijeniti stavove većinskog stanovništva kroz integraciju mladih Roma u obrazovanje i zajednicu.
Projekt uključuje kampanju podizanja svijesti u sjevernoj Hrvatskoj o položaju Roma putem inkluzivnih kazališnih aktivnosti. Planirane aktivnosti uključuju online istraživanje predrasuda, kampanju na društvenim mrežama, te stvaranje predstave ‘Teatra R’ koju će izvoditi Romi.
Na ovom online meetingu obrađena je i tema medijske diskriminacije prema LGBTQ+ zajednici kroz medije. Tu temu, kao i svoju akciju pod nazivom ‘Akcija DiskrimiNacija’ predstavila je članica Centra za građanske inicijative.
Kroz svoju akciju Centar za građanske inicijative diže glas i bori se protiv homofobije u Hrvatskom medijskom prostoru. Iz centra tvrde da se kroz medije ugrožavaju prava i sigurnost LGBTIQ+ osoba u Hrvatskoj.
Projekt ‘Akcija DiskrimiNacija’ obuhvaća pravne, komunikacijske i zagovaračke aktivnosti s ciljem suzbijanja diskriminatornog medijskog izvještavanja. Kroz projektne aktivnosti iz Centra planiraju pripremu pravne argumentacije koja će pokazati kršenja zakona na nacionalnoj i EU razini. Isto tako, organizatori akcije rade na organizaciji sastanaka s ključnim institucijama te anketiranje LGBTIQ+ osoba radi prikupljanja njihovih iskustava.
Kroz zagovaračku kampanju, akcija će tražiti sankcioniranje neprimjerenog izvještavanja i promicanje regulatornih promjena. Ova inicijativa nastoji stvoriti sigurnije društvo za LGBTIQ+ zajednicu, smanjujući diskriminaciju i povećavajući odgovornost medija.
Ove, ali i niz drugih važnih tema obrađene su na online ‘Doručku s novinarima’, a sve s ciljem da se glas onih najugroženijih među nama čuje u hrvatskom medijskom prostoru.
Kroz ovaj kanal želim vas inspirirati, povezati i podsjetit da svaka prepreka krije priliku, a svaka priča nosi snagu, rekla je Ivana
Poslušaj članak
Stigla je ‘Nesavršeno savršena’ na YouTube kanal, napisala je na svom Facebook profilu Ivana Nikolac, potpredsjednica Udruge Leptirići iz Metkovića.
– Ovdje počinje priča o životu koji prkosi granicama, životu iz perspektive koja se često ne vidi – bez filtera i bez zadrške. Ja sam Ivana, žena koja vjeruje da snaga nije u savršenstvu, već u prihvaćanju onoga što jesmo – sa svim izazovima, borbama i lijepim trenucima koji su dio svakodnevnog života. Želim pokazati da ‘nesavršeno’ može biti itekako savršeno.
Kroz ovaj kanal želim vas inspirirati, povezati i podsjetit da svaka prepreka krije priliku, a svaka priča nosi snagu.
Što vas očekuje? Priče koje slave hrabrost i autentičnost, moj životni put – izazovi i pobjede, putovanja i avanture, jer sloboda nema granice, poruke koje razbijaju predrasude i osnažuju snagu uma. ‘Nesavršeno savršena’ – jer svako ima priču vrijednu jednog umjetničkog djela – napisala je Ivana.
Bit će na kanalu svega, pričat će i o pravima osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju, o temama za žene koje su zanemarene, zlostavljane… Pričat će o svemu.
Tijekom 18 godina invaliditeta upoznala je puno ljudi kojima se dogodilo nezamislivo puno nelijepih stvari, ali i one koji lijepo žive bez obzira na to što im se dogodilo nešto i preokrenulo svijet.
Ivana je pozvala i vas da budete sukreatori sadržaja, da pišete, komentirate i predlažete što vas zanima. Pratiti je možete ovdje, a imate i garanciju da neće biti dosadno.
Predstavnice društva uručile su predsjedniku Priznanje za doprinos vidljivosti zajednice Gluhih i hrvatskog znakovnog jezika kontinuiranim osiguravanjem prijevoda obraćanja na hrvatskom znakovnom jeziku
Predsjednik Republike Zoran Milanović razgovarao je 20. studenog 2024. godine s predstavnicama Hrvatskog društva prevoditelja znakovnog jezika, predsjednicom Društva Nives Gotovac i članicama Upravnog odbora Dorijanom Kavčić i Marijom Šoić.
Na sastanku su predstavnice Hrvatskog društvo prevoditelja znakovnog jezika upoznale predsjednika Milanovića s radom i aktivnostima Društva, osnovanog 2016. godine, koje je usmjereno na kontinuiranu brigu o prevoditeljima, njihovom razvoju i usavršavanju organiziranjem brojnih edukativnih događanja kako bi se uz visoko kvalitetne prijevode doprinijelo promidžbi i priznanju ne samo struke prevoditelja znakovnog jezika nego i afirmaciji hrvatskog znakovnog jezika.
Prema Registu osoba s invaliditetom, u Hrvatskoj ima oko 19 tisuća gluhih osoba, ali većina njih ne ostvaruje pravo na pristup informacijama na hrvatskom znakovnom jeziku iako im je to pravo zajamčeno zakonom. Predstavnice Društva istaknule su kao najveći problem činjenicu što hrvatski znakovni jezik još nije percipiran kao punopravni jezik. U tom kontekstu, jako pozitivnim smatraju što predsjednik Milanović neka od svojih obraćanja javnosti objavljuje i na hrvatskom znakovnom jeziku. Zbog toga su mu u ime Društva uručile i Priznanje na doprinosu vidljivosti zajednice Gluhih i hrvatskog znakovnog jezika kontinuiranim osiguravanjem prijevoda obraćanja na hrvatskom znakovnom jeziku.
Znakovni jezici koriste pokrete ruku i mimiku za prenošenje značenja, za razliku od govornih jezika koji rabe govor. Punopravni su ostalim, govorenim, prirodnim jezicima s vlastitom gramatikom i leksikom.
Uz predsjednika Milanovića bila je savjetnica Predsjednika za odgoj i obrazovanje Jadranka Žarković.
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših preferencija i ponovljenih posjeta. Klikom na “Prihvati sve” pristajete na korištenje SVIH kolačića. Međutim, možete posjetiti "Postavke kolačića" kako biste dali kontrolirani pristanak.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva dok se krećete web stranicom. Među njima, kolačići koji su kategorizirani kao potrebni pohranjuju se u vaš preglednik jer su neophodni za rad osnovnih funkcija web stranice. Također koristimo kolačiće trećih strana koji nam pomažu analizirati i razumjeti kako koristite ovo web mjesto. Ovi kolačići će biti pohranjeni u vašem pregledniku samo uz vaš pristanak. Također imate mogućnost isključiti ove kolačiće. Ali isključivanje nekih od ovih kolačića može utjecati na vaše iskustvo pregledavanja.
Funkcionalni kolačići pomažu u obavljanju određenih funkcija kao što je dijeljenje sadržaja web stranice na platformama društvenih medija, prikupljanje povratnih informacija i druge značajke trećih strana.
Kolačići izvedbe koriste se za razumijevanje i analizu ključnih indeksa učinkovitosti web stranice što pomaže u pružanju boljeg korisničkog iskustva za posjetitelje.
Analitički kolačići koriste se za razumijevanje načina na koji posjetitelji stupaju u interakciju s web stranicom. Ovi kolačići pomažu u pružanju informacija o metrikama kao što su broj posjetitelja, stopa napuštanja stranice, izvor prometa itd.
Neophodni kolačići apsolutno su neophodni za ispravno funkcioniranje web stranice. Ovi kolačići osiguravaju osnovne funkcionalnosti i sigurnosne značajke web stranice, anonimno.
Oglašavački kolačići koriste se kako bi se posjetiteljima pružili relevantni oglasi i marketinške kampanje. Ovi kolačići prate posjetitelje na web-mjestima i prikupljaju podatke za pružanje prilagođenih oglasa.
Gastro kutakprije 1 godina
Gastro kutakprije 1 godina
Gastro kutakprije 9 mjeseci
Gastro kutakprije 1 tjedan
Gastro kutakprije 4 mjeseca
Vijestiprije 11 mjeseci
Gastro kutakprije 9 mjeseci
Gastro kutakprije 9 mjeseci
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva dok se krećete web stranicom. Među njima, kolačići koji su kategorizirani kao potrebni pohranjuju se u vaš preglednik jer su neophodni za rad osnovnih funkcija web stranice. Također koristimo kolačiće trećih strana koji nam pomažu analizirati i razumjeti kako koristite ovo web mjesto. Ovi kolačići će biti pohranjeni u vašem pregledniku samo uz vaš pristanak. Također imate mogućnost isključiti ove kolačiće. Ali isključivanje nekih od ovih kolačića može utjecati na vaše iskustvo pregledavanja.