Poveži se s nama

in MREŽA

ZAGREB Završilo četvrto izdanje Projekta Ilica: Q’ART u humanitarnoj noti Adventa

Objavljeno

/

Projekt Ilica: Q’ART održan je uspješno sedmu godinu zaredom, zahvaljujući upravo velikoj podršci izlagača i mikro donatora projekta, kao i svesrdnoj podršci Grada Zagreba, Turističke zajednice Grada Zagreba i Obrtničke komore Zagreb

U predadventskom i predbožićnom raspoloženju u Zagrebu je održan u nedjelju, 26. studenog 2023., četvrti Projekt Ilica: Q’ART – ujedno i posljednji ove godine omiljeni ulični festival umjetnosti, domaće hrane, pića i zabave, gljiva, ukrasnih biljaka i borića, kao i različitih rukotvorina u stilu predstojećih blagdana, za koji su više od 300 izlagača, umjetnika, glazbenika i rukotvoraca pripremili posebne prigodne radove.

Festival se inače održava u sva četiri godišnja doba i do sada je uvijek imao veliki interes, što od samih Zagrepčana, što od posjetilaca diljem Hrvatske, a sve više i od stranih turista, odnosno migranata. Pokazao se punim pogotkom, jer mnogi su zavoljeli taj oblik manifestacije, kada se na jednom mjestu može puno toga pronaći i za sebe.

Ovaj puta vrijeme je bilo sunčano, no ipak prohladno, ali je tradicionalno izmamilo veliko mnoštvo ljudi koji su sa svojim kućnim ljubimcima ponosno prošetali među brojnim štandovima, u mirisima fritula i domaćih proizvoda.

Ranije smo već objavili da se Galerija Ilica kao integralni dio Projekta Ilica: Q’ART razvija od 2017. godine i koristi javni prostor, pročelja te izloge na ulici kao podloge za umjetničku intervenciju, a samim time ulica Ilica postaje najveća galerija na svijetu ukupne površine od 20.000 kvadrata. Projekt Ilica: Q’ART bavi se transformacijom napuštenih javnih prostora u središtu Zagreba, odnosno u njegovoj glavnoj ulici Ilici, a cilj mu je dugoročno promijeniti urbano iskustvo kroz društveno djelovanje umjetnika, udruga, sveučilišta, obrta i građana unutar zajednice. Autori Ivana Nikolić Popović i Aleksandar Battista Ilić iskoristili su Ilicu kao poligon za igru, odnosno kao apel u posredovanju između institucija i države te njezinih stanovnika i potencijalnih korisnika.

Kako se održavao na Ilici od križanja s Frankopanskom, preko Britanskog trga pa sve do Krajiške ulice, promet je na toj dionici i ovaj puta bio zatvoren od 7,30 do 16,30 sati, a obilazni pravci za vozače bili su: Ilica – Frankopanska – Klaićeva – Republike Austrije – Ilica; Ilica – Mesnička – Streljačka – Tuškanac – Nazorova – Pantovčak – Hercegovačka – Vinogradska – Ilica. Također, obilazan je bio i tramvajski promet pa su linije 6 i 11 sa Črnomerca išle preko Jukićeve i Savske do Trga bana Josipa Jelačića, što je vrijedilo i u suprotnom smjeru.

Uglavnom, ove zime Advent na Ilici počeo je ranije, i to kroz humanitarnu akciju kojom brine o najranjivijim skupinama pa je kroz teme ‘Dijeljenje, Nesebičnost i Velikodušnost’ poticao posjetitelje da podrže one kojima je to najpotrebnije. Istoj su se odazvali Udruga Fajter, Športsko kulturna braniteljska udruga, Udruga Kolibrići, Udruga za zaštitu i promicanje mentalnog zdravlja, Udruga životna linija, Udruga Merida, Meaw me, Progovori autizam – širi ljubav, ADRA, SPIK i Centar za rehabilitaciju Zagreb – dislocirana jedinica Radionica Zaprešić. Posjetitelji su mogli donirati minimalni iznos od deset eura pa na više onima kojima je najpotrebnije te su u znak zahvale dobili poklon od humanitaraca.

Kao i svaki puta do sada kada smo krenuli obilaziti štandove, neizbježni štand na samom početku Ilice, počevši od Frankopanske, bio je upravo od Ustanove za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom – URIHO, najveće zaštitne radionice za osobe s invaliditetom u regiji, koja ove godine početkom prosinca obilježava čak 77 godina postojanja. Preko svojih proizvoda djelatnice su prezentirale URIHO-v brend ‘Purger i Purgerica’ s autohtonim zagrebačkim motivima, a na čijoj ideji je otvoren i Galerijsko-prodajni prostor u Gajevoj 4. Inače, Purger i Purgerica su nadimci koji se koriste za stanovnike čiji su preci nekoliko generacija unatrag rođeni u Zagrebu te predstavljaju ponos istih. Samom brendu autorski pečat udarila je Irena Rački, glavna URIHO-va dizajnerica. Poznat je također i URIHO-v suvenirski program dizajniran brajicom te vođen idejom da ga mogu pročitati slijepe i slabovidne osobe. Svako slovo abecede, pravopisni znakovi, brojevi i ostala pravila pisanja i čitanja u Brailleevom pismu osmišljeni su sistemom od šest točaka klasificiranih brojevima od 1 do 6 te organiziranih u dva stupca po tri točke koje su ispupčene. Stilizirani motivi aplicirani su na majice, pregače, kemijske olovke, podmetače, magnete, keramičke predmete i kišobrane. Mnogi od tih visokokvalitetnih proizvoda već su nadaleko poznati diljem Europske unije.

Zaustavili smo se i na štandovima Kulturno-športske braniteljske udruge, čiji je predsjednik Dražen Pilić poznat pod nadimkom Kapara. Mnoštvo slika i suvenira predstavljeno je od njega i od tajnice Sandre, kao i od njihovih vrijednih članova – međunarodne umjetnice koja slika nogama Marije Glavičić-Počuć i Ivana Gregoreka. Uvijek nasmijani i spremni na šalu privukli su dosta posjetitelja, a zaprimili su i donacije za humanitarnu akciju.

Nedaleko od Akademije likovnih umjetnosti na jedinom štandu takve vrste posjetitelji su mogli uživati u gljivama donesenim iz šuma posebno za ovu priliku, a saznanja o njima mogli su dobiti od predsjednice Gljivarskog društva ‘Kamilo Blagaić’ Vesne Dujlović, inače i determinatorice gljiva. Poseban interes pokazivala su djeca, s obzirom da je sve teže zbog vremenskih uvjeta pronaći pokoju gljivu, ali tijekom dana bila je ovo prilika i za odrasle da uživaju u ovim prirodnim blagodatima.

Ovogodišnji glazbeni performans kod Akademije likovnih umjetnosti pripremila je Ivana Galić, koja je održala i Masterclass vokalnu radionicu. Kod Frankopanske na ulazu u Obrtničku komoru Zagreb nastupio je Jerko Jurin trio, a na Britanskom trgu nastupio je kvartet vrhunskih glazbenika pod vodstvom Davora Doležala.

Događanje je bilo prilika da se predstave mladi umjetnici i kreativci Akademije likovnih umjetnosti i Tekstilno tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pa je to iskoristilo više od 25 studenata sa svojim radovima i umjetničkim promišljanjima. Tradicionalno, u 12 sati na Britanskom trgu održan je koncept second hand modna revija s naglaskom na odgovorno korištenje resursa. Dizajneri koji su predstavili svoje kreacije su Humana Nova i La Bestia.

Sve u svemu, idući od štanda do štanda uživali smo gledajući mnoštvo različitih sadržaja i ljudi koji su predstavljali iste, kao i sve posjetitelje, a posebno ljubimce, i to nasred tramvajskih šina. Uistinu jedinstven događaj, a najbolje za doživjeti atmosferu je bilo biti u njoj, okružen sa svim tim šarolikim bojama i mirisima, dobrom energijom i poticajem za pomoći u sklopu humanitarne akcije.

Projekt Ilica: Q’ART održao se uspješno sedmu godinu zaredom, zahvaljujući upravo velikoj podršci izlagača i mikro donatora projekta, kao i svesrdnoj podršci Grada Zagreba, Turističke zajednice Grada Zagreba i Obrtničke komore Zagreb, a idući će se održati u proljeće 2024. godine.

in MREŽA

Održan 28. susret osoba s invaliditetom i 16. likovna kolonija

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje grupu ljudi okupljenih na otvorenom, vjerojatno na društvenom događaju. Nekoliko stolova je postavljeno, a ljudi sjede oko njih, neki drže pića. Jedna osoba je u invalidskim kolicima, a tu je i štafelaj s onim što izgleda kao slika. Okruženje izgleda kao park ili vrt s drvećem i vodom u pozadini. Lica osoba su zamagljena radi privatnosti.
Foto: Koprivničko-križevačka županija

Događaj poput ovog, održanog u Ješkovu, ne samo da pomaže u rušenju barijera između osoba s invaliditetom i šire zajednice, već i promiče svijest o važnosti jednakih prilika za sve u umjetničkom izražavanju i društvenom životu

Prošlog petka, 6. rujna 2024. godine održan je 28. susret osoba s invaliditetom sa sportskim natjecanjima i 16. likovna kolonija ‘Ješkovo 2024’.

Ovaj događaj, koji je okupio više od 120 sudionika te ponudio niz sportskih i kreativnih aktivnosti članicama i članovima udruga, organizirala je Udruga invalida Koprivničko-križevačke županije.

Brojnim sudionicima zahvalili su se zamjenik župana Ratimir Ljubić, domaćin susreta i umjetnik Dragutin Ciglar, predsjednik županijske Udruge invalida Miroslav Mačković, direktor Turističke zajednice Središnja Podravina Nikola Cik, načelnik Općine Gola Stjepan Milinković te načelnica općine Đelekovec Lara Samošćanec.

Zamjenik Ljubić je istaknuo veliki trud u organizaciji događaja koji promovira inkluziju i aktivan život osoba s invaliditetom. Istaknuo je važnost ovakvih manifestacija za razvoj društvene svijesti o važnosti potpore osobama s invaliditetom te ih pohvalio za njihov doprinos zajednici.

Uz bogat sportski i umjetnički program, sudionici su uživali u druženju, glazbi i kreativnom izražavanju.

Valja spomenuti kako je i ovaj događaj dio aktivnosti u sklopu projekta ‘Družim se i informiram, kreativu konzumiram 2024’ kojeg sufinanciraju Koprivničko-križevačka županija, Općina Gola i Općina Đelekovec.

Koprivničko-križevačka županija i dalje ostaje predana podršci ovakvih inicijativa, koje doprinose kvaliteti života naših sugrađana i jačanju zajedništva u društvu.

Likovna kolonija već šesnaesti put omogućava sudionicima da kroz slikanje i druge umjetničke forme izraze svoje ideje, a radovi nastali tijekom kolonije često su izloženi javnosti, čime se dodatno ističe kreativni potencijal osoba s invaliditetom.

Događaj poput ovog, održanog u Ješkovu, ne samo da pomaže u rušenju barijera između osoba s invaliditetom i šire zajednice, već i promiče svijest o važnosti jednakih prilika za sve u umjetničkom izražavanju i društvenom životu.

Nastavi čitati

in MREŽA

UNIQA natječaj za stipendiranje učenika i studenata s invaliditetom

Objavljeno

/

Slika prikazuje grupu mladih ljudi koji se smiju i razgovaraju na otvorenom, ispred zgrade. U prvom planu nalazi se djevojka s dugom smeđom kosom i naočalama, nasmiješena dok razgovara s drugom osobom. U pozadini su još dva mlada muškarca, jedan od njih drži laptop. Na lijevoj strani slike, na plavoj pozadini, piše: "Bolje obrazovne prilike. Natječaj za stipendiranje učenika i studenata s invaliditetom." Na desnoj strani slike nalazi se bijeli krug s tekstom: "Prijave su otvorene do 15.9.2024."
Foto: UNIQA osiguranje

UNIQA osiguranje ponovno pokreće natječaj za stipendiranje učenika i studenata s invaliditetom. Na natječaj se mogu prijaviti učenici i studenti iz cijele Hrvatske, neovisno o školi ili studiju koji pohađaju

UNIQA stipendiranjem promiče uključivost i aktivno podržava kvalitetno obrazovanje osoba s invaliditetom. Na natječaju za stipendiranje učenika i studenata s invaliditetom bit će odabrana tri stipendista koji će za vrijeme trajanja ugovora o stipendiranju u razdoblju od godine dana primati mjesečnu stipendiju u iznosu od 400 eura za akademsku godinu 2024/2025.

Kandidati se mogu prijaviti najkasnije do 15. rujna na email stipendiranje@uniqa.hr, a uz obveznu dokumentaciju koju trebaju priložiti uz prijavu prednost im mogu donijeti priloženi dokazi o postignućima u dosadašnjem školovanju, sudjelovanju na državnim ili međunarodnim natjecanjima na  području znanosti, umjetnosti ili sporta, preporuke nastavnika ili učitelja odnosno drugih stručnih osoba kao i dokaz o materijalnom statusu obitelji zbog kojeg je kandidatu otežan nastavak školovanja.

Uvjeti natječaja dostupni su ovdje.

Izvor: UNIQA osiguranje

Nastavi čitati

in MREŽA

MOJA PRIČA Ivona Bugnar, žena za koju nema tabua

Objavljeno

/

Na fotografiji je Ivona Bugnar. Fotografijom dominira njezina duga narančasta kosa i predivno lice.
Foto: Ivona Bugnar

Ljudi zaziru postavljati nam pitanja pa makar i banalna, ali ona su ključna da bi ljudi spoznali nas. Želja mi je da budem jednog dana ja ta koja će odgovarati na sva pitanja. Da osvijestim ljudima različitost, ali isto tako jednakost za koju se borimo, kaže Ivona

Ivona Bugnar rođena je u Rijeci 30. siječnja 1996. godine s dijagnozom spinalna mišićna amiotrofija tip 3. Vrtićka, predškolska dob i prihvaćanje okoline, kaže, nije bilo jednostavno jer je bolest već  napredovala i sve one dječje stvari poput vožnje biciklom, skakanja, ljuljanja, odlazaka u park tijelo joj nije dopuštalo i trebala je pomoć obitelji.

– Bila sam buntovno dijete, željna anegdota i nisam u potpunosti razumjela što se događa s mojim tijelom pa je znalo biti frustracije i nisam bila ‘lako’ dijete. Bilo je zbunjujuće za mene samu. Nisam tada imala kolica, ni druga pomagala, pa samim tim nisam mogla ići za svojim vršnjacima – kaže Ivona, a unatoč izazovima koji su je tada pratili imala je maksimalnu podršku obitelji i nije bila isključena iz vrtićkog programa.

– Kad sam krenula u četvrti razred Osnovne škole Gornja Vežica počela sam koristiti kolica jer nisam više mogla uz pomoć odraslih obavljati sve što sam željela. Ne sjećam se diskriminacije, ni ružnih riječi iz ranog školskog perioda, ali uvijek sam bila najviše sama i ne bi bila pozvana u neke vršnjačke radnje nakon škole gdje su se oni međusobno zbližavali. Toga sam bila lišena i bilo mi je teško – kaže Ivona i priznaje da je to preraslo u ljutnju pa je odlazila na razgovore sa psihologom jer joj je bila potrebna pomoć.

Slična samoća pratila je Ivonu i u srednjoj školi, ali je ipak imala jednu ključnu osobu, danas cjeloživotnu prijateljicu, a tada susjedu s kojom je prošla sve faze odrastanja. Ta njezina osoba ju je uvijek gurala naprijed i vidjela drugim očima, upoznavala je Ivonu sa svojim prijateljima, vodila je na koncerte i u izlaske.

– Nakon srednje škole sam bila prilično izgubljena, ali sam se ipak odlučila upisati pedagogiju na Filozofskom fakultetu da se maknem od doma jer nisam imala viziju budućnosti. Bio je to više bijeg. Nakon toga prebacila sam se na Kulturološke znanosti i na kraju odustala od fakulteta jer sam opet bila zakinuta za društveni aspekt. Jednostavno izgubiš volju i motivaciju kad te nakon predavanja čeka kombi koji te vozi ravno doma i drugu opciju nemaš, a kolege se druže i zabavljaju – prisjeća se Ivona.

Što se tiče zaposlenja, Ivona je do sad radila na dva radna mjesta, u Udruzi osoba s mišićnom distrofijom Primorsko-goranske županije i još jednoj udruzi u kojoj se, kaže, nije mogla pronaći i ističe kako je veliki problem naći posao i napuniti životopis iskustvom koje svi traže. Kako do iskustva ako ti nitko ne pruži priliku? Vječito je pitanje.

– Osoba sam koja najviše voli biti sama. Najbolje se opuštam uz knjigu, film ili dobru seriju. Uživam u šminkanju, frizurama, parfemima, svemu lijepom što mi žene volimo. Volim isprobavati kozmetičke novitete, proučavati, davati savjete i to me ispunjava. Ali najviše volim sjesti u auto i uživati u vožnji uz more ili u planinama i upiti tu ljepotu u tišini, bez razmišljanja o životu i kao da mi onda vrijeme stane – kaže Ivona koja ne pati od ludih događanja.

Ivona je sada u vezi, ali joj je tema emocionalnih odnosa ranije bila bolna jer je gledala prijateljicu u vezama, a ona ih nije imala. Uvijek je dečkima bila samo prijateljica. A onda je bolje spoznala sebe i naučila kako predstaviti sebe drugoj osobi.

– Mislim da je to ključno i smatram da bi trebalo educirati osobe s invaliditetom kako ući u vezu, komunicirati o sebi, razumjeti najprije sebe, a onda razbijati predrasude o tome da mi nismo poželjni kao partneri. Postoje ljudi koji su voljni učiti od osoba s invaliditetom jer ne vide samo osobu i kolica, nego vide borca. Kad nam takve osobe dođu, to je blagoslov. Samo im treba otvoriti vidike i treba uzajamno učiti o potrebama, kako o potrebama partnera s invaliditetom, tako i o potrebama partnera bez invaliditeta. Svi smo samo ljudi – istaknula je Ivona.

Po pitanju ostvarivanja prava Ivona nije nezadovoljna, ali kaže, ima prostora za poboljšanje.

– Imam i brata s istom dijagnozom, ali mama je roditelj njegovatelj samo bratu. Zbog toga ja imam asistenta na osam sati, a brat samo četiri sata. Roditelj s dvoje djece u kolicima treba više podrške, fizičke i financijske – tvrdi Ivona.

– Ljudi zaziru postavljati nam pitanja pa makar i banalna, ali ona su ključna da bi ljudi spoznali nas. Želja mi je da budem jednog dana ja ta koja će odgovarati na sva pitanja. Da osvijestim ljudima različitost, ali jednako tako jednakost za koju se borimo – zaključila je Ivona za kraj.

Nastavi čitati

U trendu