Poveži se s nama

Life&Style

VIŠNJA MAJSEC SOBOTA: Treba li skratiti radni tjedan?

Objavljeno

/

Prije sto godina američki je industrijalac Henry Ford u svoju tvornicu Ford Motor Company uveo petodnevni radni tjedan. U vrijeme ondašnjeg obrasca šestodnevnog radnog tjedna od 48, pa i više sati, bio je to vrlo revolucionaran korak.

A zadnjih se dana na sve strane raspisali da će Njemačka od 1. veljače u 45 tvrtki eksperimentalno uvesti četverodnevni radni tjedan preraspodjelom 38-satnog radnog tjedna. Eksperiment bi trebao trajati šest mjeseci tijekom kojega bi zaposlenici zadržali dosadašnje plaće, a očekuje se povećana produktivnost, smanjenje izostanaka s posla i veće zadovoljstvo zaposlenika.

Četverodnevni radni tjedan isprobavan u nizu zemalja i pokazao, vele, dobre rezultate. Pilot-projekti krenuli u Belgiji pa Novi Zeland, Australija …, a Švedska otišla i korak dalje eksperimentirajući sa šest sati rada dnevno tijekom petodnevnog radnog tjedna, Island s 36, Španjolska s 32 sata. Puna usta zadovoljstva radnika, povećane produktivnosti i rezultata obećavajućih.


A u nas, u ‘nekadašnjoj onoj’, bio šestodnevni radni tjedan s osam sati hrmbanja dnevno. Tek 1965. uveli 42 sata tjedno pa s preraspodjelom imali pet dana rada i mjesečno pokoju radnu subotu.

Devedesetih godina, taman nekako uoči Domovinskog rata, krenulo u Lijepoj, tada prijelaznoj našoj, eksperimentalno uvođenje 40-satnog petodnevnog radnog tjedna u izabranoj grupi manjih i većih tvrtki. Predložila tadašnjem direktoru DIOZ-a, (koji je bio jedan od najuspješnijih u povijesti Ustanove URIHO, ali ga smijenilo kao ‘nepoćudnog’), da zatražimo od tadašnjeg Ministarstva rada, boračkih i invalidskih pitanja (u Gruškoj ulici na broju 10 bilo) da i nas u taj eksperiment uključe jer osobe s invaliditetom zapošljavamo pa … Poslali Ministarstvu poveliki elaborat i hrpu dodatnih papira, ali nesretni rat ozbiljno zalupao na naša vrata …

I tako petodnevni radni tjedan s 40 sati rada Lijepa naša dočekala (tek) 2001. godine, dok se četverodnevni, od pandemije kovida na ovamo, stidljivo u nekim manjim tvrtkama pomalja.

A tekstovi o planiranom ‘novom njemačkom četverodnevnom radnom čudu’ neujednačeni i zbunjujući, a pomalo i kontradiktorni pa ne čudi što jedan od autora na jednom mjestu kaže: ‘Ne funkcionira sve uvijek i nije za sve. Tvrtke same moraju shvatiti što kod njih djeluje ili ne djeluje’.

Jer, život pravocrtan nije pa ni ovdje jednoznačne, čarobne, ‘alkemijske’ formule ni za koga, pa nit’ za one koji se psihologijom rada bave, nema.

O iskustvima s raznih strana svijeta, i onim dobrim, i onim lošim, sljedeći puta, a do tada razmišljajte – četiri ili pet dana?

Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Required fields are marked *

Kultura

U galeriji ‘Školica za 5’ održana 33. izložba školskih listova ‘Lidrano’

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje izložbu različitih plakata i letaka postavljenih na metalnu rešetku. Pozadina je crvena, a informacije i slike su postavljene na zidu, stvarajući dojam muzejske ili informativne izložbe. Na bijelim papirom pričvršćenim za rešetku vidljivi su QR kodovi koji vjerojatno pružaju dodatne informacije kad se skeniraju. Desno je mala izrezana figura osobe. Pod je presvučen sivim tepihom, kontrastirajući s živopisnim crvenim zidovima. Osvjetljenje je ambientno, bez oštrih sjena,.
Foto: Hrvatski školski muzej

Izložba se tradicionalno mogla pogledati u Školskom muzeju od 1996. do 2020. godine, dok se zadnje dvije godine održava u galeriji Hrvatskog školskog muzeja ‘Školica za 5’ u Hebrangovoj 5 u Zagrebu

Prilikom otvorenja uz prigodan učenički program prisutne je pozdravila ravnateljica Hrvatskog školskog muzeja Anita Zlomislić, koja se zahvalila svima na angažmanu naglasivši kako je ove godine izloženo više časopisa nego prošle godine, a većim iskorakom u digitalna izdanja časopisa izložbi se daje suvremeni medijski okvir. Čestitala je učenicima i učiteljima koji su predano radili na izradi časopisa te je naglasila kako je ova izložba važan događaj u sklopu smotre Lidrano.

Prisutnima se obratio i urednik Školskih novina Marijan Šimeg, koji je angažiran oko organizacije i prosudbenih povjerenstava smotre Lidrano od samog početka. Pohvalio je ustrajnost učenika na izradi školskih časopisa te, osvrnuvši se na povećani interes za digitalno novinarstvo, naglasio kako je pisano novinarstvo ipak temelj svega. Podsjetio je prisutne učenike da se, usprkos tome što danas vijest traje samo nekoliko sati, bave važnom i pametnom djelatnošću – novinarstvom, a potvrdio je i da se učenici u školskim časopisima bave raznolikim temama, izražavaju stavove, propituju… Na kraju je čestitao učenicima i učiteljima – voditeljima novinarskih družina na entuzijazmu.

Ivana Zečević iz Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade čestitala je učenicima i učiteljima na sjajnom poslu i izrazila nadu kako će s predanim radom nastaviti i dalje te je otvorila 33. izložbu školskih listova ‘Lidrano 2024.’.

Uz učenike i njihove mentore, djelatnike Školskog muzeja, na izložbi su nazočili i Antonio Jurčev, ravnatelj Osnovne škole Antuna Gustava Matoša sa sjedištem u Zagrebu, Aleja Antuna Augustinčića 12, koja je – uz Prirodoslovnu škola Vladimira Preloga sa sjedištem u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 269 te Gradski ured za obrazovanje, sport i mlade – organizator smotre Lidrano.

Na ovogodišnjem Lidranu u novinarskom stvaralaštvu sudjelovalo je 15 tiskanih – od toga sedam osnovnih škola i osam srednjih škola, kao i osam digitalnih školskih listova – od toga pet osnovnih škola i tri srednje škole.

Hrvatski školski muzej čuva oko 4000 učeničkih i školskih listova osnovnih i srednjih škola u Zbirci učeničkih i školskih listova.

Izvor: Hrvatski školski muzej

Nastavi čitati

in MREŽA

Školica znakovnog jezika za djelatnike u turizmu

Objavljeno

/

Na fotografiji je osoba koja sjedi u invalidskim kolicima na plaži. Fokus je na ruci osobe koja drži kotač kolica, a pozadina prikazuje more i pijesak. Osoba nosi crnu odjeću i ima narukvicu na zapešću. Invalidska kolica imaju crni jastuk i metalnu konstrukciju s plavim detaljima na kotaču. U pozadini se pruža pogled na pješčanu plažu s valovima koji se razbijaju pod jakim sunčevim svjetlom.
Foto: Pixabay

Ovom aktivnošću žele olakšati pristup i ostvarivanje komunikacije turističkih djelatnika s gostima s oštećenjem sluha

Udruga Centar za razvoj vrijednosti provodi projekt pod nazivom ‘Pristupačan turizam – ljepote turizma za sve’.  Ovaj projekt je usmjeren na osnaživanje djelatnika u turizmu za kvalitetniji pristup osobama s invaliditetom kroz razvoj njihovih kompetencija za pružanje podrške i bolju komunikaciju s gostima s invaliditetom.

Također, u sklopu projekta postoje i aktivnosti za poboljšanje dostupnosti turističkih usluga za osobe s invaliditetom te poslovna savjetovanja o pristupačnosti objekata.

U edukativne aktivnosti uključuju se i sami djelatnici u turizmu koji pohađaju edukativne treninge o bontonu u komunikaciji s osobama s invaliditetom.

Isto tako, trenutno rade i na priručniku pristupačnog smještaja za osobe s invaliditetom u Hrvatskoj na engleskom jeziku zbog velikog broja stranih turista. Tako će svim gostima s invaliditetom omogućiti da na jednom mjestu pronađu sve informacije o pristupačnim jedinicama. Priručnik je nastao na temelju smjernica koje su im same osobe s invaliditetom dale, ali i turističke zajednice različitih gradova na prostoru Republike Hrvatske.

– U sklopu aktivnosti projekta izradili smo i videe pod nazivom Školica znakovnog jezika koja se sastoji od teorijskog i praktičnog dijela. U praktičnom dijelu nalazi se međunarodni znakovni jezik. Ova ‘Školica’ pomoći će djelatnicima u turizmu savladati osnovne izraze kako bi lakše pristupili i ostvarili komunikaciju s gostima iz Hrvatske ili inozemstva s oštećenjem sluha. Sve djelatnike u turizmu pozivamo da nam se jave ako su zainteresirani za rad na pristupačnom turizmu – poručili su iz udruge.

Za one koji možda još ne znaju Udruga Centar za razvoj vrijednosti sastoji se od malog tima pod vodstvom Marie Tomić Preiner, diplomirane psihologinje i socijalne radnice, a ujedno i osobe s cerebralnom paralizom. Stručni tim udruge svakodnevno ulaže veliki trud u postizanje velikih, ali i malih promjena kako bi pružio podršku i osnažio osobe s invaliditetom.

Udruga djeluje od 2012. godine i uz sve već navedeno, promiče socijalnu uključenost, zapošljavanje i dobrobit osoba s invaliditetom, te djece s teškoćama u razvoju i njihovih obitelji.

Ako ste zainteresirani za rad na pristupčnom turizmu javiti se možete na emailove: senita.czrv@gmail.com, sara.czrv@gmail.com, lucija.czrv@gmail.com , marijana.czrr@gmail.com.

Nastavi čitati

Gastro kutak

Burgeri od tune

Objavljeno

/

Na slici je burger s prženim krumpirićima. Burger ima sočnu pljeskavicu, svježe povrće poput salate, rajčice i luka, te rastopljeni sir. Sve je to smješteno između dvije hrskave peciva. Prženi krumpirići su zlatno smeđi i posluženi pored hamburgera na drvenoj dasci. Pozadina slike je tamnozelena.
Foto: Pexels

Ljubitelji brze hrane, imamo za vas odlične vijesti – otkrili smo recept koji vam omogućava da i petkom uživate u slasnim burgerima. Donosimo vam recept za najukusnije burgere od tune

Sastojci:

  • 2 konzerve tune
  • 2 velika krumpira
  • jaje
  • žlica brašna
  • malo svježeg peršina
  • krušne mrvice
  • 1 glavice luka
  • maslinovo ulje
  • sol
  • mrkva
  • nekoliko kiselih krastavaca
  • 3 rajčice

Za umak:

  • kiselo vrhnje  
  • senf
  • med
  • majoneza

Priprema:

Oguliti krumpire, narezati ih na kockice i kuhati 15 minuta u slanoj vodi. Utisnuti krumpir vilicom te dodati ocijeđenu tunu, žumanjak, žlicu brašna, pola glavice nasjeckanog luka i malo peršina. Sve sastojke dobro promiješati da se sjedine te da se dobije kompaktna smjesa.

Od smjese rukama oblikovati pljeskavice, Namočiti ih u bjelanjak, a zatim ih uvaljati u krušne mrvice. Popržiti ih na ulju 2-3 minute sa svake strane.

Na tavi kratko popirjati preostalu polovicu luka i nasjeckane rajčice.

U međuvremenu napraviti umak za burgere. U jednoj zdjelici pomiješati kiselo vrhnje, senf, majonezu i med.

Donju šnitu burger peciva premazati prethodno napravljenim umakom, staviti redom kisele krastavce, naribanu mrkvu i rajčice pa po tome staviti karamelizirani luk. U sredinu staviti pljeskavicu, umakom namazati i drugi dio burger peciva pa poklopiti.

Burger poslužiti uz pomfrit.

Nastavi čitati

U trendu