Najveća i najstarija zaštitna radionica u Republici Hrvatskoj, ustanova URIHO, proslavila je svoj 77. rođendan ovog četvrtka 7. prosinca 2023. godine u prepunom Kongresnom centru Zagrebačkog velesajma
Proslavi su nazočili brojni ugledni gosti, predstavnici ministarstava, predstavnici Ureda pravobranitelja za osobe s invaliditetom, predstavnica Gradske skupštine Grada Zagreba, gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević sa suradnicima, saborska zastupnica Ljubica Lukačić, predstavnici udruga i organizacija, prijatelji ustanove, predstavnici medija i naravno, djelatnici ustanove, a bogat program vodio je kazališni i filmski redatelj Mario Kovač.
Osim 77. rođendana ove respektabilne i dugovječne ustanove, bila je ovo prigoda obilježiti i nedavni Međunarodni dan osoba s invaliditetom i deset godina postojanja našeg i vašeg In Portala.
– U ovoj smo godini postigli veliki zajednički uspjeh, a to je da su radnici i radnice URIHO-a nakon 20 godina dobili novi Kolektivni ugovor kojim će se unaprijediti njihova materijalna prava. Na tome bih zahvalila našem osnivaču, Gradu Zagrebu jer je prepoznao važnost ispravljanja dugogodišnje nepravde i povećanja plaća, za što su osigurana znatna sredstva u Proračunu za iduću godinu – uvodno je rekla Sonja Kovač, pomoćnica ravnateljice ustanove URIHO Sanje Major koja zbog bolesti nije mogla biti na obljetnici.
– Nosimo se s dvostrukim pritiskom, odnosno, obvezom proizvodnje za tržište i stvaranjem uvjeta u kojima želimo i trebamo proizvoditi i stvarati atmosferu društvene normalnosti za naše radnike i radnice s invaliditetom.
URIHO se od osnutka promijenio što se tiče unapređenja tehnologije, broja zaposlenih, broja proizvoda koje nudimo na tržištu, ali svrha ustanove ostala je ista. Naš je primarni zadatak zapošljavanje i profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom, pogotovo onih osoba koje se zbog stupnja i vrste oštećenja koje imaju ne mogu zaposliti na otvorenom tržištu rada.
Posljednjih godina učinjeni su pomaci u području zapošljavanja osoba s invaliditetom kroz zakonodavni okvir zaštitnog zapošljavanja, ali i dalje se borimo na tržištu jer ne možemo biti konkurentni tvrtkama koje ne zapošljavaju osobe s invaliditetom.
Koliko god da se sredstava ulaže u zapošljavanje osoba s invaliditetom, to nikad nije bačen novac, taj se novac višestruko vraća jer zajednicu kojoj svi pripadamo čini malo pravednijim mjestom za život.
URIHO će se i dalje uspješno prilagođavati svim promjenama koje dolaze i vesele nas nove mogućnosti rada koje nam se otvaraju u području održive zelene, kružne ekonomije – kazala je Sonja Kovač.
– URIHO je jedna od 340 ustanova kojima je osnivač Grad Zagreb te jedna od najbitnijih ustanova – rekao je gradonačelnik Tomašević.
– Kao najveća zaštitna radionica u Republici Hrvatskoj predstavljate ogledni primjer inovativnih praksi i rješenja u području profesionalne rehabilitacije i uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada – dodao je gradonačelnik te istaknuo kako i sam Grad Zagreb koristi proizvode URIHO-a za promociju Grada.
– Grad Zagreb, kao osnivač URIHO-a, izuzetno je zainteresiran da svi djelatnici, među kojima je 300-tinjak s invaliditetom, rade u primjerenim uvjetima i ostvaruju primanja dostatna za podmirenje svakodnevnih potreba svojih obitelji – kazao je. Zbog toga, dodao je, Grad Zagreb sufinancira URIHO, ponajviše u dijelu plaća osoba s invaliditetom.
– Ponosan sam što je, nakon više od 20 godina, ove jeseni sklopljen novi Kolektivni ugovor koji ne samo da je dao pravni okvir, nego je zaista značajno unaprijedio materijalna i druga prava svih radnika i radnica, ali ponajviše onih koji su imali najniža primanja – naglasio je gradonačelnik Tomašević.
– Od 2006. godine do danas financijski smo podržali URIHO s 35 milijuna i 200 tisuća eura. Jučer smo na Upravnom vijeću ZOSI-ja donijeli odluku da već od danas sve zaštitne i integrativne radionice mogu potpisati ugovor i odobreno im je 2 milijuna eura i mislim da je to lijepa vijest pred Božić – kazao je Ante Vučić, posebni savjetnik ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
– Svojim primjerom pokazujete koliko je uključivanje osoba s invaliditetom u radnu sredinu i poštivanje različitosti moguće primijeniti na najbolji način i na obostranu korist, a jednako tako i na zadovoljstvo osoba s invaliditetom što je naš zajednički cilj – dodao je Vučić.
Obilježavanje 77. rođendana ustanove ujedno je i prilika da se predstave sva postignuća tijekom godine i nagrade zaslužni pojedinci i institucije koji su doprinijeli promicanju profesionalne rehabilitacije i zapošljavanju osoba s invaliditetom.
Povelju Ivančicu s nagradom tako je ove godine primila pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, Lora Vidović, a radi dugogodišnje suradnje i poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom, nagradu ustanove URIHO primile su Hrvatske šume, Ericsson Nikola Tesla te tvrtke Končar i ZET.
Tu su i poslovni partneri koji su uvelike pridonijeli profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, a oni su Vlado Logarušić, vlasnik Gastro gerila d.o.o. – Restorani UMAMI, Martina Sajko Olovec, rukovoditeljica Odjela za osobe s invaliditetom, profesionalnu rehabilitaciju i ranjive skupine pri Središnjem uredu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Vlado Josić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Onaj neslužbeni, zabavni dio proslave uveličali su umjetnici s intelektualnim teškoćama, inače korisnici poludnevnog boravka Crvenog križa Zagreb s glazbeno-scenskim kolažem ‘Upalimo zvijezde’ i duo ‘La Papa’.
U predvorju Kongresnog centra gosti su mogli vidjeti izložbu proizvodnih programa ustanove URIHO.
– Izložili smo program svih naših proizvodnih jedinica. Od konfekcije smo izložili suvenirski program Purger i purgerica i Brajicu, prikazali smo tisak koji radi bilježnice Purger i purgerica, dok keramika radi šalice i ukrasne žlice i kuhače za kuhinju. Izložen je božićni program keramike i iz konfekcije nadstolnjaci i pregače. – kazala je URIHO-va dizajnerica Irena Rački
– Možete vidjeti kožne torbe i oslikane svilene marame, a očekuje vas i modna revija najnovijih modela uniformi za zdravstvo i modela za kuhare koji su nastali na petodnevnoj radionici inkluzivnog dizajna i modeli uniformi za vrtiće – dodala je.
Ne možemo ispisati sva postignuća tisuća zaposlenika sa ili bez invaliditeta koji su svoje mjesto pod suncem našli upravo u krilu ustanove pa ćemo pobrojati samo one koji su u svoju zasluženu mirovinu otišli ove godine. Oni su redom Ana Barićević, Mirica Dupko, Dragica Erceg, Jadranka Fabekovac, Goran Folnegović, Sonja Halilović, Željko Legac, Marica Megla, Nada Montag, Mato Mrazović, Emica Perić, Ljiljana Pondar i Janko Prašnički.
I na kraju, organizatori zahvaljuju svima koju su s donacijama doprinijeli u djelovanju ustanove pa i u realizaciji ove obljetnice. Donatori su HIR d.o.o., TRGO FORTUNA d.o.o., LEMIA d.o.o., AVORATO d.o.o., NORMA PROM d.o.o., TAPIKER ZAGREB, ZLATNA IGLA – SISCIA, VIDRA – TRGOVINA, DM TEKSTIL KROJAČKI OBRT, TURK d.o.o., JANPROM, HRVATSKE ŠUME, GRAFO HORVATIĆ, KONČAR D&ST, LUXORIA, TRGOCENTAR, DINSAR, MASTEX, MONDEO TEKSTIL.
Projekt korisnicima donosi četiri ključne usluge – psihosocijalnu podršku, dnevni boravak, programe aktivnog provođenja slobodnog vremena te grupe za samozastupanje
Poslušaj članak
Ideja o pokretanju Inkluzivnog centra prirodan je nastavak više od dvadeset godina rada Inkluzivne kuće Zvono iz Belišća na razvoju socijalnih usluga i promicanju uključivosti osoba s invaliditetom i starijih osoba. Tijekom posljednjih šest godina Zvono je, zajedno s Udrugom MI iz Valpova te gradovima Belišćem i Valpovom, razvilo partnerstvo s ciljem stvaranja kvalitetnije i dostupnije podrške stanovnicima cijele Valpovštine.
Potreba za ovakvim centrom proizlazi iz svakodnevnih izazova s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom i starije osobe, osobito u slabije razvijenim dijelovima Hrvatske. Nedostatak prilagođenog prijevoza, arhitektonske prepreke, otežan pristup zdravstvenim i socijalnim uslugama, digitalna isključenost te usamljenost zbog depopulacije ruralnih krajeva dovode do socijalne isključenosti i ograničavaju sudjelovanje u životu zajednice.
Iako su obje udruge i ranije organizirale poludnevne boravke, rehabilitacijske, rekreativne i kreativne aktivnosti, njihova provedba često je ovisila o projektnim natječajima. Poziv Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) za širenje mreže socijalnih usluga omogućio je stabilniji model rada i kontinuitet pružanja usluga tijekom trogodišnjeg razdoblja.
Projekt korisnicima donosi četiri ključne usluge – psihosocijalnu podršku, dnevni boravak, programe aktivnog provođenja slobodnog vremena te grupe za samozastupanje. Od 1. srpnja 2026. korisnicima su dostupni dnevni boravak, klub samozastupnika te sportski, rekreativni i kreativni programi poput vježbi, joge, plesa, dramskih, medijskih i kreativnih radionica.
Od 1. kolovoza 2026. s radom počinje mobilni stručni tim za psihosocijalnu podršku koji čine edukacijski rehabilitator, socijalni radnik i psiholog. Korisnicima će pružati individualnu podršku u njihovim domovima ili kroz grupne radionice, što je posebno važno za osobe koje zbog zdravstvenih, financijskih ili prometnih prepreka ne mogu dolaziti u prostorije centra.
Dnevni boravak nije samo mjesto boravka, nego prostor socijalnog uključivanja, razvoja novih vještina i stvaranja prijateljstava. Osobama s invaliditetom omogućuje izlazak iz izolacije i ostvarivanje vlastitih interesa, a starijim osobama pomaže u prevenciji usamljenosti i institucionalizacije. Istodobno članovima njihovih obitelji pruža prijeko potreban predah, uz sigurnost da su njihovi najbliži u stručnom i poticajnom okruženju.
Jedan od najvažnijih programa projekta jest samozastupanje, kojim osobe s invaliditetom uče donositi odluke, izražavati svoje stavove i aktivno sudjelovati u društvu. Posebno vrijedno iskustvo predstavlja Klub samozastupnika udruge Zvono koji djeluje od 2011. godine. Nakon godina edukacija iz područja ljudskih prava, komunikacijskih vještina i građanskog sudjelovanja, ovaj se uspješan model sada širi na cijelu Valpovštinu.
Iako interes korisnika nadmašuje očekivanja, provedbu projekta otežavaju administrativni zahtjevi europskih fondova. Opsežna dokumentacija i pravila o prihvatljivosti korisnika ponekad predstavljaju prepreku upravo onima kojima je pomoć najpotrebnija. Dodatni izazov predstavljaju pravila o dvostrukom financiranju koja nekim korisnicima ograničavaju sudjelovanje u različitim projektima, iako se radi o različitim uslugama.
Dugoročna održivost ostaje jedno od ključnih pitanja jer profesionalne socijalne usluge zahtijevaju stručne zaposlenike i stabilne izvore financiranja, koje nije moguće trajno osiguravati isključivo projektnim natječajima.
Kolika je stvarna potreba za ovakvim programima pokazuje podatak da je projektom predviđena podrška za 104 korisnika, a gotovo sva mjesta popunjena su već tijekom prvog mjeseca provedbe. To potvrđuje da potrebe zajednice nadilaze kapacitete jednog projekta, zbog čega partneri već planiraju nove programe i izvore financiranja kako bi osigurali nastavak rada Inkluzivnog centra i nakon završetka trogodišnjeg projekta.
Udruga TOMS ujedno poziva sve zainteresirane osobe starije od 65 godina te osobe s invaliditetom s područja Trogira da iskažu interes za uključivanje u projekt
Poslušaj članak
Nedavno je održana početna konferencija projekta ‘Podrška za kvalitetniji život’, na kojoj je predstavljen projekt koji provodi Udruga osoba s invaliditetom TOMS u partnerstvu s Gradom Trogirom.
Projekt je financiran sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) u okviru Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021. – 2027., a cilj mu je unaprijediti kvalitetu života starijih osoba i osoba s invaliditetom kroz razvoj i širenje socijalnih usluga u zajednici.
Na konferenciji su predstavljene aktivnosti projekta, a okupljenima su se obratili predstavnici Grada Trogira i Udruge TOMS. Sudionici su imali priliku upoznati se s uslugama koje će biti dostupne korisnicima, a održano je i korisno predavanje o sigurnosti i prijevarama putem telefona i internetu.
U sklopu projekta korisnicima će biti dostupne brojne besplatne usluge, među kojima su dnevni boravak s kreativnim i edukativnim radionicama, organizirani prijevoz, savjetovanje i pomoć pri ostvarivanju prava, psihosocijalna podrška, korektivna i medicinska gimnastika, fizikalna terapija te usluga kućne njege.
Udruga TOMS ujedno poziva sve zainteresirane osobe starije od 65 godina te osobe s invaliditetom s područja Trogira da iskažu interes za uključivanje u projekt.
Sudjelovanje u svim aktivnostima je besplatno, a prijave su otvorene tijekom cijelog razdoblja provedbe projekta, odnosno do popunjavanja raspoloživih kapaciteta za pojedine aktivnosti.
Za prijavu je potrebno ispuniti prijavni obrazac te priložiti presliku osobne iskaznice ili drugog odgovarajućeg dokumenta i izjavu o sudjelovanju u projektu.
Prijavni obrazac i potrebna dokumentacija dostupni su u uredu Udruge TOMS, Ribarska 3 u Trogiru, kao i na službenoj internetskoj stranici udruge. Prijave se mogu podnijeti osobno u uredu udruge, poštom na adresu Udruga osoba s invaliditetom TOMS, Ribarska 3, 21220 Trogir, uz naznaku ‘Prijava za sudjelovanje u projektu Podrška za kvalitetniji život’, ili elektroničkom poštom na adresu podrskazakvalitetnijizivot@gmail.com.
Prijave će se razmatrati prema redoslijedu zaprimanja, uz ispunjavanje propisanih uvjeta.
Projekt ‘Podrška za kvalitetniji život’ provodi se od 2026. do 2028. godine, ukupne je vrijednosti 295.180,37 eura, a u cijelosti je financiran bespovratnim sredstvima Europske unije.
Predsjednik udruge Prijatelji životinja već je dugi niz godina jedno od zaštitnih lica beskompromisnog aktivizma za prava životinja koji je rezultirao donošenjem zakona koji ta prava reguliraju. Danas je Luka Oman, uz sve ostalo, jedan od predvodnika otpora usmjerenog protiv gradnje ekoloških nuklearnih bombi, kako neki nazivaju peradarske megafarme.
Gospodine Oman, Prijatelji životinja aktivno su se uključili u građanski otpor izgradnji peradarskih megafarmi. Jeste li se ovoj svenacionalnoj akciji priključili isključivo zbog brige o dobrobiti životinja ili ste bili motivirani i nekim drugim razlozima?
– Razloga je puno, zato smo zajedno s udrugom Zelena akcija i 12 građanskih inicijativa i uz podršku 160 organizacija civilnog društva priključili se borbi za životinje, okoliš, ljude, zdravu i održivu budućnost. Na prosvjedu u Zagrebu bilo je 5000 ljudi, među njima i ljudi s invaliditetom, svi zajedno tražili smo od nadležnih da prema volji naroda zaustave sve projekte megafarmi i klaonica bilo gdje u Hrvatskoj. Druge države to s razlogom odbijaju, ljudi ne žele da Hrvatska bude smetlište Europe, a mi nećemo dozvoliti da se žrtvuje niti jedna lokalna zajednica.
Trenutno postavljena izložba na zagrebačkom Zrinjevcu jasno pokazuje koliko su ogromni razmjeri prijetnje i ljudima i životinjama i okolišu te koliko je važno sada zaustaviti sve projekte megafarmi i klaonica. Ljudi koji zastanu na jednom panelu, odgledaju ih sve, a ostanu u šoku zbog saznanja o kakvoj se prijetnji radi za ljude i okoliš te kakva je to patnja za životinje. Izložba se može vidjeti i preko web stranice www.ne-megafarmama.net.
Prijatelji životinja godinama su uporno upozoravali javnost na problem napuštenih kućnih ljubimaca, ponajprije pasa i mačaka, tijekom ljetnih praznika. Jesu li vaši napori urodili plodom, čini se kako je ta nesretna praksa ostavljanja ljubimaca na ulici u velikoj mjeri zaustavljena?
– Zasigurno je smanjena. Ne želimo ni pomisliti kakva bi situacija bila da nismo uložili toliki trud. Postigli smo i izmjenu zakona prema kojem je napuštanje životinja kazneno djelo kažnjivo zatvorskom kaznom do dvije godine.
Ipak, postoji još uvijek veliki broj neodgovornih ljudi koji olako nabavljaju životinje, kupuju ih umjesto da ih udomljuju, ne vode računa o kontroli razmnožavanja odnosno ne kastriraju ih, drže ih u neprimjerenim uvjetima te ih nažalost i napuštaju.
Udomljavanje psa ili mačke je zaista plemenito djelo i imamo divnih primjera doživotnih prijateljstva. Mnogi ljudi s invaliditetom udomili su psa ili mačku i time im pomogli, ali ujedno su dobili i prijatelja.
Što mislite o stanju u skloništima za napuštene pse i mačke diljem Hrvatske? Ima li istine u tvrdnjama da su ta skloništa zapravo postala svojevrsna mučilišta za sirote životinje, ne zbog nečije zloće, nego zbog nedovoljnog ulaganja nadležnih institucija u stručne kadrove i infrastrukturu?
– Skloništa ne mogu zamijeniti dom. To su privremena mjesta u kojima su životinje maknute s ulice te ih tu cijepe, mikročipiraju, kastriraju i oglase kako bi bile udomljene. Važno je ulagati u što bolje uvjete u skloništima jer ima pasa koji dugo u njima ostaju. Tu imaju veliku ulogu, ali i jasnu zakonsku obvezu gradovi i općine koji se trebaju pobrinuti da grade, financiraju i kontroliraju skloništa koja će biti na ponos te lokalne zajednice i njezinih stanovnika.
Skloništa primaju volontere, a mogu pomoći i ljudi s invaliditetom. Ponekad i malo vremena provedeno s nekim psom ili mačkom može biti dragocjeno za njihovu socijalizaciju i lakše udomljavanje.
Poticanje udomljavanja pasa i mačaka iz skloništa umjesto kupnje životinja iznimno je važno te zato nastavljamo kampanju ‘Obitelj na more, a pas na ulicu!?’. Ove godine je zaštitno lice Lana Lourdes Rupić koja poručuje da se ljubav ne kupuje. Vizuali kampanje Lane s psima Olgom i Fendi mogu se vidjeti na www.prijatelji-zivotinja.hr.
I ove godine organizirate nadaleko poznati ZeGeVege festival održivog življenja. Kada će se točno održati i s kojim ciljem?
– ZeGeVege festival će se ove godine održati osamnaesti put i to 4. 5. i 6. rujna na zagrebačkom Europskom trgu. Mnogi jedva čekaju da ponovno posjete ovu vegansku oazu. ZeGeVege pruža edukaciju o održivoj prehrani kroz mnoge zanimljivosti, mnoštvo izlagača i odličnih biljnih proizvoda i jela.
Kao organizatori nastojimo osigurati da sadržaji ZeGeVege festivala budu što pristupačniji osobama s invaliditetom. Posebno nas veseli što nam se pridružuju i volonteri s invaliditetom, koji svojim doprinosom obogaćuju festivalsku zajednicu i pomažu u organizaciji. Više o festivalu održivog življenja može se pronaći na www.zegevege.com.