Osobe s amputacijom i dalje koriste proteze iz 20. stoljeća
Povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, u organizaciji Udruge osoba s amputacijom udova Grada Zagreba i Zagrebačke županije i KBC Zagreb Zavodom za protetičku rehabilitaciju Klinike za reumatske bolesti i rehabilitaciju održan je 6. skup ‘Inovacije u protetici i rehabilitaciji’, ove godine pod sloganom: Vrijeme je za novi korak!
Svrha događanja je objedinjavanje struke, donosioca javnih politika i korisnika kako bi se prikazali noviteti u protetici s ciljem implementacije istih u suvremeni popis ortopedskih pomagala HZZO- a.
– Udruga već više od deset godina zagovara da se izmijeni Popis ortopedskih pomagala, da se na nju stave suvremena pomagala u skladu s tehnološkim napretkom. Osobe s amputacijama u Hrvatskoj opskrbljuju se zastarjelim pomagalima, zbog čega se ne mogu uključiti u normalan život tj. onemogućena im je inkluzija, o kojoj toliko volimo govoriti. Umjesto da budu aktivni članovi društva, s takvim pomagalima postaju socijalni slučajevi. Vrijeme je da se to promijeni. Sve zemlje koje su potpisnice Konvencije o pravima osoba s invaliditetom obvezale su se da će lista ortopedskih pomagala osiguravajućih društava biti u skladu s tehnološkim napretkom, a u svrhu da se osobe s amputacijama mogu normalno uključiti u zajednicu – istaknula je Ana Sršen, predsjednica udruge pritom naglasivši kako su ljudi s amputacijama integrirani u društvo ovisno koliko je kvalitetno njihovo pomagalo.
Predsjednica nadzornog odbora udruge, profesorica na Katedri za zdravstvenu i kliničku psihologiju Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, i sama osoba s amputacijom, predstavila je rezultate ankete Kvaliteta života osoba s amputacijom donjih udova u Republici Hrvatskoj.
– Anketa je vrlo jasno pokazala da osobe s amputacijom u Republici Hrvatskoj imaju nižu kvalitetu života nego osobe koje nemaju amputaciju i pokazala je da se između ostalog osnovni razlozi za nižu kvalitetu života mogu pronaći u kvaliteti protetičke opskrbe, odnosno kakve proteze imaju. Rezultati su pokazali da ljudi što imaju bolje proteze, koje su nažalost morali sami platiti, imaju bolju kvalitetu života. Istraživanje je pokazalo da ljudi koji imaju proteze koje im je omogućio HZZO se zapravo malo kreću, najčešće se kreću unutar svog doma i uskoga kruga oko kuće, za razliku od osoba koji imaju proteze koje su sami nadoplatili. Strah od padova i poskliznuća je puno izraženiji kod onih koji imaju proteze preko HZZO-a, za razliku od onih koji su nadoplatili proteze. Ispitivali smo koliko su osobe prilagođene na protezu, na socijalni život nakon amputacije i svi pokazatelji jasno pokazuju da ono što se nudi u standardu HZZO-a ne omogućuje dostojanstven i kvalitetan život – istaknula je Lauri Korajlija.
Rezultati istraživanja, kao i dosadašnji neuspjesi u pregovorima sa HZZO-om i Ministarstvom u pogledu promjene Pravilnika o medicinskim pomagalima i Popisa ortopedskih pomagala, bili su glavni pokretači ideje o pokretanju kampanje pod naziovom Vrijeme je za novi korak, koju je udruga provela tijekom kolovoza i rujna, a koju su poduprli mnogi mediji, udruge, paraolimpijci i osobe iz javnog života. Bila je to možda i najveća zagovaračka kampanja do sada u Hrvatskoj koju je provela jedna udruga koja okuplja osobe s invaliditetom, rekla nam je Morena Mitak, koordinatorica programa u udruzi.
– Uskoro obilježavamo i Međunarodni dan ljudskih prava, Republika Hrvatska je potpisnica svih šest temeljnih konvencija Ujedinjenih naroda u području ljudskih prava i pripadajućih protokola, a mi se suočavamo sa situacijom da nam se korisnici zbog loše opskrbe protetičkim pomagalima boje izaći iz kuće. O kakvoj zaštiti ljudskih prava ovdje govorimo? – dodala je.
– Na stranicama Vlade možete pronaći informaciju kako se posebna pozornost pridaje se zaštiti osoba s invaliditetom kao i drugih ugroženih skupina jer je kontinuirano podizanje razine zaštite ljudskih prava i uspješna briga o najpotrebitijima pravi pokazatelj snage svakog društva. Mi se nadamo da će se naš glas napokon čuti, da ćemo postati snažno društvo i da je došlo vrijeme za naš novi korak. Korak u kojem ćete osobe s amputacijama vidjeti kako šeću po gradu ili voze bicikle jer nije da ih nema u našem društvu već ih ne vidite jer se boje izaći, kako je to istraživanje pokazalo. Na kraju, izostanak osiguravanja kvalitetnih pomagala najskuplja je opcija za državu jer na taj način povećava troškove brige za te osobe, što na razini zdravstvenog sustava, što mirovinskog, počevši samo od toga.
V.d. predstojnika Zavoda za protetičku rehabilitaciju dr. sc. Neven Ištvanović istaknuo je veliki napredak tehnologije vezan za protetiku.
– Intencija je da se promjenom zastarjelog Pravilnika napravi kvalitetan administrativni okvir koji će dovesti do pozitivnog domino efekta i mobilizirati kiruršku struku za kvalitetnu rekonstrukcijsku amputacijsku kirurgiju, koja je preduvjet za aplikaciju modernih bioničkih protetičkih pomagala, a nakon toga treba slijediti rehabilitacija – rekao je dr. Ištvanović.
Maja Tomašević, fizioterapeutkinja u Zavodu dodala je i kako postoji problem u responzivnosti zdravstvenog sustava te kako u Zavod pacijenti znaju dolaziti i dvije godine nakon amputacije, kada su mogućnosti za rehabilitaciju i aplikaciju funkcionalne proteze već znatno smanjene ako ne i onemogućene. Dolaze u lošem psihofizičkom stanju, čemu doprinosi i činjenica da psiholozi za ove osobe, koje se suočavaju sa amputacijama svojih udova što je prilično stresan događaj u životu, nisu osigurani putem zdravstvenog sustava.
Udruga je okupljenima za kraj predstavila projekte provedene tijekom 2023. godine – Trkački kamp START, projekt Zelena snaga kojeg je financirala INA putem natječaja Zeleni pojas te pokretanje prve planinarske škole za amputirce pod nazivom ‘I am the mountain’ u suradnji s ortopedskom kućom Ottobock Adria.
Uistinu nije pretjerano ustvrditi kako je Cest is d Best u svojih trideset godina postojanja prerastao u nešto više od festivalske atrakcije. Postao je naime zaštitni znak Zagreba, prepoznatljiv svugdje u svijetu
Adrenalinski napeto i do kraja neizvjesno bilo je jučer kod Manduševca gdje je upriličena već tradicionalna utrka čistača ulica u trokolicama. Okupljani su Zagrepčani i njihovi gosti grlato su navijali kao da je riječ o utrci bolida, a ne onih dobro poznatih, zelenih trokolica.
Ovom legendarnom utrkom zagrebačkih komunalnih radnika svečano je otvoren jubilarni, 30. Međunarodni ulični festival Cest is d Best, međunarodni jer je okupio više stotina sudionika iz petnaest zemalja svijeta i s tri kontinenta. Najstariji ulični festival u Hrvatskoj do 31. svibnja gradske će trgove i parkove pretvoriti u golemu pozornicu na otvorenom.
Program se istovremeno odvija na sedam lokacija u pješačkoj zoni u centru grada, pa je u Parku Zrinjevac smještena glavna festivalska pozornica, radionice i plesne večeri. Na glavnom gradskom trgu, Jelačićevom, održavat će se veliki performansi i raznovrsne atrakcije, a na Cvjetnom trgu koncerti i ulična glazba. Posebna zanimljivost predviđena je za Bogovićevu i Gajevu ulicu, gdje su postavljene tepih pozornice s neprekidnim koncertima.
Uistinu nije pretjerano ustvrditi kako je Cest is d Best u svojih trideset godina postojanja prerastao u nešto više od festivalske atrakcije. Postao je naime zaštitni znak Zagreba, prepoznatljiv svugdje u svijetu.
Velik interes publike već je unaprijed ispunio kapacitete svečanog koncertaTebi, grade moj, čime je još jednom potvrđena snažna emotivna povezanost zagrebačke publike s programima posvećenima gradu i njegovoj glazbenoj baštini
Povodom Dana grada Zagreba, Centar za kulturu Trešnjevka tijekom posljednjeg svibanjskog vikenda priprema niz glazbenih programa posvećenih Zagrebu, njegovim kvartovima, uspomenama i ljudima koji ga generacijama oblikuju kroz kulturu, pjesmu i zajedništvo.
Kroz tri različita koncertna programa publika će imati priliku doživjeti Zagreb kroz tamburašku glazbu, zborsko višeglasje, poeziju, ples i nostalgične prizore inspirirane starim gradom i njegovom kulturnom memorijom.
Velik interes publike već je unaprijed ispunio kapacitete svečanog koncertaTebi, grade moj, čime je još jednom potvrđena snažna emotivna povezanost zagrebačke publike s programima posvećenima gradu i njegovoj glazbenoj baštini.
Svečani koncert Tebi, grade moj održat će se u nedjelju, 31. svibnja u 19 sati u Dvorani Centra za kulturu Trešnjevka. Koncert donosi glazbeni hommage Zagrebu – njegovim ulicama, uspomenama, ljudima i atmosferi koja već desetljećima živi u pjesmi. Na pozornici će nastupiti Tamburaški orkestar Tamburaškog društva Gaj Zagreb pod ravnanjem dirigenta Krešimira Račića, uz goste soliste Lejlu Hajdarević i Đanija Stipaničeva.
Program večeri donosi presjek zagrebačke i hrvatske glazbene baštine, od bezvremenskih šansona i evergreena do orkestralnih tamburaških skladbi i suvremenih obrada. Posebno mjesto zauzimaju djela autora poput Alfija Kabilja, Arsena Dedića i Zvonka Špišića, koji su trajno oblikovali glazbenu sliku Zagreba. Publika će imati priliku uživati u pjesmama poput Pod Sljemenom, Volim Zagreb, Najdraži moj grade i Zagreb, moj grad, dok će večer završiti zajedničkom izvedbom pjesme Tebi, grade moj. Ovogodišnji koncert nosi i memorijalnu notu, podsjećajući na autore i umjetnike koji su obilježili hrvatsku glazbenu scenu i ostavili trajni trag u kulturnom identitetu Zagreba, a posebnu toplinu večeri donijet će i nastup najmlađih polaznika tamburaške škole Tamburica početnica.
U petak, 29. svibnja u 19 sati, CeKaTe će ugostiti koncert zborova i malih vokalnih sastava u sklopu 49. susreta zagrebačkih glazbenih amatera. Manifestacija, koja desetljećima okuplja zagrebačke izvođače i njeguje tradiciju amaterskog glazbenog stvaralaštva, ujedno je i kvalifikacijski nastup za državne susrete Hrvatskog sabora kulture – 59. Susret hrvatskih pjevačkih zborova te 23. Susret hrvatskih malih vokalnih sastava.
Publika će imati priliku poslušati raznolike vokalne ansamble koji njeguju repertoar od duhovne i folklorne glazbe do suvremenog višeglasja i klasične zborske literature. Nastupit će Gospodnetić Singers, Akademski muški zbor FER-a, Akademski zbor Cappella Markovac te Mješoviti pjevački zbor Židovske općine Zagreb Lira – ansambli koji svojim dugogodišnjim radom, nagradama i predanošću glazbi predstavljaju važan dio zagrebačke kulturne scene.
Večer je zamišljena kao susret različitih generacija, stilova i glazbenih poetika, ali i kao podrška izvođačima koji svojim radom čuvaju živu tradiciju zajedničkog pjevanja i amaterskog muziciranja.
Istoga vikenda, u nedjelju 31. svibnja u 18 sati u Društvenom domu Prečko održat će se i multimedijalni program Pjesmom po Zagrebu, nadahnut kultnim filmom Tko pjeva zlo ne misli i slikama zagrebačke svakodnevice.
Program kroz pjesmu, ples, poeziju i dramske prizore oživljava atmosferu staroga Zagreba – gradskih parkova, dvorišta, trgova i susreta koji su obilježili njegovu kulturnu i društvenu povijest. U programu sudjeluju Zbor i Dramska sekcija Zrele Trešnje, plesna skupina Melisa – klub građana treće životne dobi, Kulturno-umjetničko društvo Kustošija, Kulturno-umjetničko društvo Vedar osmijeh, pjesnikinja Maja Cvek te sopranistica Ksenija Sanjković uz klavirsku pratnju Darjane Blaće Šojat.
Program je zamišljen kao umjetnički hommage Zagrebu i njegovim ljudima, gradu koji ne čine samo trgovi, fasade i plavi tramvaji, nego i uspomene njegovih stanovnika, male kvartovske priče i osjećaj pripadnosti koji se prenosi generacijama.
Ulaz na programe Pjesmom po Zagrebu i 49. susrete zagrebačkih glazbenih amatera je slobodan.
Ovaj projekt nije među najvećima u Gradu Zagrebu, ali je izrazito simboličan i važan. ZET je jedan od simbola grada, a uspinjača njegovo prvo sredstvo javnog prijevoza, rekao je gradonačelnik Tomašević
Gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević i zamjenici gradonačelnika Danijela Dolenec i Luka Korlaet, zajedno s izaslanicom predsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministricom regionalnog razvoja i fondova EU Natašom Mikuš Žigman, te predsjednikom Uprave ZET-a Markom Bogdanovićem, danas su svečano otvorili obnovljenu zagrebačku uspinjaču. Riječ je o prvoj cjelovitoj obnovi uspinjače nakon više od pola stoljeća.
– Ovaj projekt nije među najvećima u Gradu Zagrebu, ali je izrazito simboličan i važan. ZET je jedan od simbola grada, a uspinjača njegovo prvo sredstvo javnog prijevoza. Ujedno je i turistička atrakcija te jedinstvena u svijetu kao najkraća uspinjača. Zagreb je time nositelj jedne zanimljive posebnosti – vožnja od 66 metara koja povezuje Gornji i Donji grad traje oko minute, ali je riječ o iskustvu na koje smo s razlogom ponosni – rekao je gradonačelnik Tomašević.
Cjelovitom obnovom očuvan je izvorni vanjski izgled i građevna konstrukcija uspinjače, u skladu sa statusom zaštićenog kulturnog dobra, dok su istodobno modernizirani svi ključni sustavi kako bi se dodatno povećali sigurnost, udobnost i dostupnost za putnike. Kapacitet uspinjače je 28 putnika, od čega 16 sjedećih i 12 stajaćih mjesta.
Projekt obnove vrijedan je 9,1 milijun eura s PDV-om, pri čemu je 5 milijuna eura osigurano iz fondova Europske unije kroz ITU mehanizam, u suradnji s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, dok je 4,1 milijun eura financirano iz proračuna Grada Zagreba. Obnova je obuhvatila modernizaciju sustava i infrastrukture s ciljem smanjenja operativnih troškova i troškova održavanja te manjeg utjecaja na okoliš, uz očuvanje uspinjače kao vrijedne kulturne baštine i važnog turističkog simbola grada.
– Radovi su trajali nešto više od godinu dana, a obnova je bila temeljita – od pogonskog sustava i vijadukta do donje i gornje postaje. Sve je obnovljeno i spremno za korištenje. Pozivam građane da se u idućim danima i tjednima provozaju uspinjačom i podijele svoje dojmove – zaključio je gradonačelnik Tomašević.
Video / podcastPrije 5 dana
in MREŽAPrije 7 dana
KulturaPrije 6 dana
in MREŽAPrije 6 dana
in MREŽAPrije 5 dana
in MREŽAPrije 6 dana
SportPrije 6 dana
SportPrije 4 dana