Poveži se s nama

EU kutak

Troškovi života glavna su briga građana na početku novog saziva Europskog parlamenta

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje hrpu naslaganih srebrnih kovanica na šarenim novčanicama različitih denominacija. Fokus je na kovanicama, dok su novčanice zamagljene u pozadini.
Foto: Pixabay

Europski parlament objavio je ‘EU postizborno istraživanje 2024.’ o stavovima birača i prioritetima građana. I u Hrvatskoj i u EU-u dominiraju gospodarske teme te se prepoznaju koristi EU članstva

Rast cijena i troškova života (42%) te stanje u gospodarstvu (41%) bili su glavni poticaj europskim građanima da izađu na izbore za Europski parlament u lipnju ove godine.

Trećina birača (34%) ističe kako ih je na glasanje potaknula međunarodna situacija, a sličan udio ispitanika izdvaja obranu demokracije i vladavine prava (32%).

Oni koji nisu glasali – među temama koje su ih mogle motivirati na sudjelovanje na izborima – izdvojili su također troškove života (46%) te ekonomsku situaciju (36%).

I birači u Hrvatskoj glavni su poticaj za izlazak na izbore primarno našli u temama koje utječu na njihov standard. U značajno većem postotku nego na EU razini na prvom su mjestu također rastuće cijene i troškovi života (56%), slijedi gospodarstvo (55%) te socijalna zaštita i pristup zdravstvenoj skrbi (37%).

– Proteklog lipnja građani diljem Europe iskoristili su svoj glas te je na izborima za Europski parlament zabilježena najveća izlaznost u posljednjih 30 godina. Građani su nam dali mandat da djelujemo, ponudimo odgovore i rješenja te pozitivno utječemo na njihovu svakodnevicu. Ispunit ćemo očekivanja. Tijekom sljedećih tjedana Europski parlament će pomno nadzirati novu Europsku komisiju kako bi osigurao da se doista bavi pitanjima koja su prioritetna za građane. To su troškovi života, gospodarstvo, demokracija, vladavina prava, migracije i sigurnost. Europski parlament nastavit će raditi na tome da glas građana u EU-u bude važan – istaknula je predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola komentirajući rezultate Eurobarometra.

Velika potpora EU-u i povjerenje u parlamentarnu demokraciju

Potpora Europskoj uniji i dalje je visoka, unatoč gospodarskim poteškoćama. Rezultati istraživanja također pokazuju da su građani optimistični oko budućnosti EU-a (65%) te da i dalje imaju pozitivnu predodžbu Unije (48% ispitanika u odgovoru ističe pozitivnu, a samo 16% negativnu percepciju).

I na članstvo u Europskoj uniji gleda se pozitivno. Sedam od deset ispitanika (70%) ističe kako je njihova zemlja imala koristi od Europske unije i to je brojka koja je stabilna već nekoliko godina. Općenito, u Europskoj uniji četiri su glavna razloga zašto se članstvo smatra korisnim: povećanje suradnje među državama članicama (36%), održavanje mira i jačanje sigurnosti (32%), doprinos EU-a gospodarskom rastu (28%) te stvaranje novih mogućnosti za rad (24%).

U Hrvatskoj je potpora Uniji iznad europskog prosjeka. Čak 56% građana ima ukupno pozitivnu predodžbu, a samo 10% negativnu. Najizraženiji pozitivni stav (62%) ima dobna skupina od 25 do 39 godina. I po pitanju prepoznavanja koristi od članstva, građani u Hrvatskoj su značajno iznad europskog prosjeka. Njih 85% smatra da je članstvo korisno, prije svega zbog novih mogućnosti za rad (51%), poboljšanja standarda života (33%), gospodarskog rasta te mira i sigurnosti (po 31%).

Na početku ovog desetog saziva, povjerenje u europsku parlamentarnu demokraciju je izrazito visoko: 42% građana ima pozitivnu predodžbu Europskog parlamenta što je najveći dosad zabilježeni omjer za ovaj indikator. U Hrvatskoj pozitivnu predodžbu Parlamenta ima 49% ispitanika, najviše njih u dobnoj skupini od 25 do 39 godina.

Na europskim izborima u lipnju odaziv birača EU-a bio je 50,74%, što je najviše u posljednjih 30 godina te slično izlaznosti 2019. godine. U odnosu na te izbore, povećan je odaziv u 16 od 27 država članica. Da se njihov glas u Uniji čuje smatra 56% ispitanika, što je porast od 8 postotnih bodova u odnosu na veljaču/ožujak 2024.

Hrvatska nije slijedila europski trend te je s 21,35% bila na samom začelju kada je riječ o odazivu birača. Kao glavni razlog za neizlazak na birališta ispitanici u Hrvatskoj navode nezainteresiranost za politiku (30%), činjenicu da inače rijetko glasaju te uvjerenje da glasanje ništa ne mijenja (po 19%).

No analiza Eurobarometra upućuje na to da za brojne građane u EU-u glasanje na europskim izborima postaje navika. Na pitanje zašto glasaju, njih 46% je odgovorilo da to uvijek čine, 42% da je to njihova građanska dužnost, dok je 20% ispitanika reklo kako žele dati potporu političkoj stranci koja im je bliska.

Birači u EU-u su odluku za koga će glasati uglavnom temeljili na tome koliko su stranački programi bliski njihovim idejama i vrijednostima. Stranački prijedlozi o europskim temama bili su najčešći razlozi odabira određene liste za 47% birača (+4 p.p. u odnosu na 2019.).

Postizborni Eurobarometar za Europski parlament je provela agencija Verian (nekadašnji Kantar Public) između 13. lipnja i 8. srpnja 2024. u svih 27 EU država članica. Istraživanje je provedeno uživo, a video-intervjui (CAVI) dodatno su korišteni u Češkoj, Danskoj, Finskoj i Malti. Obavljeno je ukupno 26.349 intervjua. Rezultati EU-a ponderirani su prema broju stanovnika u svakoj zemlji. Uz pregled prema socio-demografskim pokazateljima (spol, dob, regija, urbanizacija) u odgovorima na pitanja o europskim izborima dodatno je napravljeno ponderiranje prema nacionalnom odazivu birača.

Detaljan pregled rezultata istraživanja dostupan je ovdje.

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

EU kutak

Metsola potpisala Zakon o proračunu EU za sljedeću godinu

Objavljeno

/

Žena stoji za bijelim podijem i drži govor ispred plavog zida s logotipom Europskog parlamenta. Odjevena je u bež bluzu i izgleda ozbiljno dok govori. Na zidu iza nje su simboli Europske unije i tekst "European Parliament" na engleskom jeziku.
Foto: EU/Mathieu Cugnot

Proračunom su zastupnici osigurali učinkovitiju potporu za pitanja zdravlja, humanitarne pomoći, upravljanja granicama i borbe protiv klimatskih promjena

U dogovoru s državama članicama postignutom u subotu, 16. studenoga, Parlament je uspio obraniti ambiciozan proračun EU-a za sljedeću godinu te osigurati da se njime rješavaju trenutačni izazovi i omogući pozitivan utjecaj na podizanje kvalitete života građana.

Prvi godišnji proračun nakon revizije dugoročnog financijskog okvira EU-a

U veljači 2024., tijekom revizije dugoročnog proračuna EU-a, Parlament je osigurao znatna povećanja za ključne prioritete, kao što je potpora Ukrajini, a ti su dodaci ostali dio proračuna za 2025. Osigurali su i financiranje troškova otplate za Europski instrument za oporavak (EURI), koji su gotovo dvostruko veći od prvotno predviđenog iznosa za 2025., uz istodobnu zaštitu financiranja ključnih programa kao što je Erasmus+ ili istraživanje.

Parlament osigurao dodatna sredstva za programe EU-a

Zastupnici su također dobili dodatna sredstva za ključne programe u godišnjem proračunu za 2025. Uspješno su ispregovarali dodatnih 230,7 milijuna eura povrh početnog nacrta prijedloga Komisije, s naglaskom na ključnim inicijativama kao što su istraživanja, zdravlje, obrazovanje, mladi poljoprivrednici, koordinacija programa socijalne sigurnosti, krizni odgovori na prirodne katastrofe, borba protiv klimatskih promjena, humanitarna pomoć, vojna mobilnost i upravljanje granicama.. Osim tih dodatnih sredstava, velika povećanja ostvarena prethodnim uštedama doprinijet će proračunu za 2025., uključujući 422 milijuna eura za Erasmus+ i 20 milijuna eura za Obzor Europa.

– Ovim proračunom rješavaju se hitni izazovi, koji uključuju rusku agresiju na Ukrajinu, trenutačne migracijske pritiske, sve veću krizu na Bliskom istoku, posljedice prirodnih katastrofa i, prije svega, konkurentnost naših gospodarstava. Time će se osigurati da EU može učinkovito odgovoriti na te hitne situacije – izjavio je Johan Van Overtveldt (ECR, BE), predsjednik Odbora za proračune.

– U iznosu od gotovo 200 milijardi eura proračun EU-a za 2025. veći je za 6 % od proračuna za 2024. To je povećanje od 10 milijardi eura kojim će se omogućiti odgovor na potrebe Europljana te istodobno otplatiti gospodarski oporavak Unije nakon pandemije, a da se pritom ne smanjuju sredstva za ključne programe. Odobravanjem proračuna EU-a za sljedeću godinu šaljemo snažnu poruku građanima EU-a da se, unatoč teškom političkom i gospodarskom kontekstu, EU može opremiti financijskim sredstvima potrebnima za provedbu svojih politika i odgovaranje na potrebe građana – izjavio je Victor Negrescu (S&D, RO), glavni izvjestitelj za proračun EU-a za 2025.

Više od 90 % proračuna EU-a financira aktivnosti u državama članicama EU-a i šire, od čega koristi imaju građani, regije, poljoprivrednici, istraživači, studenti, nevladine organizacije i poduzeća. Za razliku od nacionalnih proračuna, proračun EU-a prvenstveno je usmjeren na ulaganja, stvaranje rasta i prilika diljem Europske unije.

EU opslužuje 27 zemalja s ukupno 450 milijuna stanovnika. S obzirom na to područje primjene, godišnji proračun EU-a relativno je malen – u prosjeku 160 do 180 milijardi EUR godišnje u razdoblju 2021. do 2027. To je usporedivo s nacionalnim proračunom Danske, koja ima 5,6 milijuna stanovnika te je za oko 30 % manje od proračuna Poljske, koja ima 38 milijuna stanovnika.

Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj

Nastavi čitati

EU kutak

Europski parlament odobrio novu Komisiju

Objavljeno

/

Dvije žene stoje u prvom planu u velikoj sali za sastanke ispunjenoj ljudima. Jedna od njih, odjevena u svijetli sako, drži dokument, dok druga, u smeđoj košulji, također drži isti dokument. Oboje se smiješe, dok publika iza njih, koja sjedi u redovima, plješće. Prostor je suvremen, s osvijetljenim pločama na zidovima i brojnim sjedećim mjestima raspoređenim u polukrugu.
Foto: EU/EP/Daina Le Lardic

Nakon rasprave s Ursulom von der Leyen o njezinu novom timu i programu, zastupnici su poimeničnim glasanjem izabrali kolegij povjerenika

370 zastupnika glasalo je za, 282 bilo je protiv, a 36 suzdržanih.

Za potvrdu kolegija povjerenika bila je potrebna većina danih glasova.  To će biti drugi mandat Ursule von der Leyen na mjestu predsjednice Komisije, nakon što su zastupnici u Europskom parlamentu u studenome 2019. odobrili njezinu prvu Komisiju.

Uoči glasanja, Ursula von der Leyen predstavila je svoj tim i program, te potvrdila izmjene portfelja koje su zastupnici zatražili tijekom postupka ocjenjivanja u Parlamentu.

– Spremni smo odmah početi raditi – rekla je von der Leyen i istanuka da će njezina Komisija uvijek biti posvećena borbi za slobodu, suverenitet, sigurnost i blagostanje.

Von der Leyen je najavila da će prva inicijativa Komisije biti tzv. kompas konkurentnosti kako bi se premostio inovacijski jaz Europe u odnosu na SAD i Kinu, povećala sigurnost i neovisnost te ostvarila dekarbonizacija. Kad je riječ o europskom zelenom planu, izjavila je da će nastaviti ‘ostvarivati njegove ciljeve’. Obvezala se na predstavljanje dogovora o čistoj industriji, pokretanje strateškog dijaloga o budućnosti europske automobilske industrije, nastavak rada na konkurentnom kružnom gospodarstvu te na ostavarenju unije štednje i ulaganja.

Kad je riječ o aktualnim ratovima u Ukrajini, na Bliskom istoku i u dijelovima Afrike, predsjednica Komisije je poručila kako ‘Europa mora imati snažniju ulogu u svim tim područjima’ te dodala da je to ‘potrebno više nego ikad prije’. Jačanje naše sigurnosti od ključne je važnosti, kazala je, pozivajući Europu da više ulaže u obranu.

– Sigurnost Europe uvijek će biti prioritet ove Komisije – zaključila je.

U raspravi koja je uslijedila neki su zastupnici naglasili potrebu da nova Komisija započne s brzim rješavanjem izazova s kojima se Europa suočava. Također su pozvali Komisiju da poboljša europsku konkurentnost s obzirom na globalni kontekst, da provede europski zeleni plan, osigura energetsku neovisnost te uspostavi obrambenu uniju kao odgovor na aktualni rat u Ukrajini. Dio zastupnika izrazio je neslaganje s novim kolegijem povjerenika.

Nakon što je Europsko vijeće službeno imenuje putem kvalificirane većine, očekuje se da će nova Europska komisija preuzeti dužnost 1. prosinca 2024.

Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj

Nastavi čitati

EU kutak

EU je i dalje globalni predvodnik u području održivog financiranja

Objavljeno

/

Na slici je prikazana plava zastava Europske unije s dvanaest zlatnih zvjezdica koja vijori na vjetru. Oko nje su podignute zastave različitih europskih država na visokim jarbolima. Nebo je oblačno, a u donjem dijelu slike vidi se dio moderne zgrade. Zastave su raspoređene u krug, stvarajući dojam jedinstva i zajedništva.
Foto: EU/Laurie Dieffembacq

EU je više od tri godine nakon prve transakcije zelenim obveznicama u okviru instrumenta NextGenerationEU (NGEU) izdao zelene obveznice NGEU-a u vrijednosti većoj od 65 milijardi eura, zahvaljujući čemu je na putu da postane najveći izdavatelj zelenih obveznica u svijetu

U skladu s najavom predsjednice von der Leyen u govoru o stanju Unije 2020. Europska komisija nastavit će raditi na tome da se 30% instrumenta NextGenerationEU financira putem zelenih obveznica.

Očekuje se da će zelene obveznice NGEU-a omogućiti 264,6 milijardi eura zelenih ulaganja u devet sektora utvrđenih u okviru NGEU-a za zelene obveznice, uključujući čisti promet, čistu energiju i energetsku učinkovitost, čime se potvrđuje vodeća uloga EU-a u održivom financiranju.

Potpuna provedba svih mjera koje se mogu financirati zelenim obveznicama NGEU-a u narednim godinama znatno će doprinijeti zelenoj tranziciji EU-a, pri čemu će se emisije stakleničkih plinova u Uniji smanjivati za otprilike 55 milijuna tona godišnje. To je 1,5% ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU-u, a to odgovara kombiniranim emisijama iz 15 milijuna kućanstava u EU-u ili zamjeni 38 milijuna od 250 milijuna automobila s motorom s unutarnjim izgaranjem u EU-u električnim vozilima. To su rezultati ovogodišnje analize očekivanog učinka dodjele zelenih obveznica instrumenta NextGenerationEU na klimu, koji su danas objavljeni u godišnjem izvješću.

Općenito, prisutnost EU-a na tržištima kapitala deseterostruko se povećala u samo pet godina. Danas su ukupne nepodmirene obveznice EU-a premašile pola bilijuna eura. U nestabilnom globalnom okruženju likvidne i sigurne kolateralne obveznice EU-a povećavaju fond za sigurnu imovinu denominiranu u eurima i omogućuju diversifikaciju rizika.

Izvor: Europska komisija

Nastavi čitati

U trendu