Poveži se s nama

in MREŽA

Traje 28. hrvatski simpozij osoba s invaliditetom

Objavljeno

/

Ova je slika fotografija velike konferencijske dvorane s ljudima koji sjede u redovima stolica. Dvorana ima visok strop s kružnim svjetlima koja vise s njega. Zidovi su od stakla i na prednjem dijelu dvorane nalazi se veliki zaslon. Na prednjem dijelu dvorane nalazi se i govornica s cvjetnim aranžmanom na njoj. Ljudi na fotografiji plješću i neki su u invalidskim kolicima.

Ovogodišnja tema je ‘Konvencija UN o pravima osoba s invaliditetom – o nama uvijek s nama – od slogana do realnosti’

Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH) u suorganizaciji sa Zavodom za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i ove godine tradicionalno održava dvodnevni ’28. hrvatski simpozij osoba s invaliditetom s međunarodnim sudjelovanjem’, najveći godišnji skup osoba s invaliditetom u regiji o temi ‘Konvencija UN o pravima osoba s invaliditetom – o nama uvijek s nama – od slogana do realnosti’.

Svečanom otvorenju Simpozija ovog ponedjeljka, 27. studenog 2023., u hotelu Diplomat nazočili su brojni visoki gosti, predstavnici saveza, udruga, organizacija i veliki broj osoba s invaliditetom, a pozdravne govore prisutnima su uputili predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, predsjednica SOIH-a Marica Marić, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom i izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba Lora Vidović, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar, zamjenica ravnateljice Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom Ankica Čulo, ravnatelj Uprave za potporu i unapređenje sustava odgoja i obrazovanja Ministarstva znanosti i obrazovanja Momir Karin, državna tajnica – izaslanica ministra rada,  mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marija Pletikosa i saborska zastupnica Ljubica Lukačić, video porukom obratio se predsjednik Europskog foruma osoba s invaliditetom Yannis Vardakastanis.

Na početku Simpozija predsjednica SOIH-a uputila je emotivnu zahvalu pravobraniteljici Anki Slonjšak zaželjevši joj puno uspjeha u daljnjem životu i radu.

– Osobe s invaliditetom, savezi i udruge bili su mi partner od početka, a zahvaljujem i medijima jer bez svih vas ne bi bilo ni Ureda pravobraniteljice. Od saveza i udruga sam uvijek imala potporu i svima veliko hvala na suradnji i nadam se da će se ona nastaviti i s novim pravobraniteljem, a meni je Ured kao moje dijete, od prvog čavla, prvog prostora, proračuna i svih onih sitnica i krupnica koje su bile bitne, do danas jedne institucije koja ima svoj renome, pozitivne prakse, prepoznata je i u međunarodnim vodama. Sve ono što činite uvijek imajte na umu da svatko od nas nažalost može jednog dana biti osoba s invaliditetom i nemojte zaboraviti da sve što se radi treba biti na korist osoba s invaliditetom – poručila je donedavna pravobraniteljica Anka Slonjšak.

– Priča o ljudima s invaliditetom, njihovim pravima i potrebama nije od jučer i ne bi bilo pošteno i točno kada bismo rekli da se o tome nikad nije govorilo. Pričalo se puno, ali se nije ništa radilo. Ovo je važna tema koja se polako probijala i trebalo je puno strpljenja. Zato mi je drago da ste uspjeli izboriti određena prava – poručio je predsjednik Milanović.

– Budite uporni  tako da ono što ste ostvarili postane kontinuitet i rutina jer ćete u protivnom morati krenuti ispočetka – kazao je predsjednik Zoran Milanović.

Ova je slika fotografija skupine ljudi koji stoje u prostoriji modernog dizajna. Ljudi stoje u redu i odjeveni su u formalnu odjeću. Pozadina se sastoji od bijelog zida s plavo-narančastim apstraktnim dizajnom. Pod je od sivih pločica. Strop ima moderan dizajn s ugradbenom rasvjetom.

– Pred kraj mandata ove vlade možemo zaključiti da smo uspjeli donijeti dva velika zakona koja smo godinama očekivali, odnosno Zakon o inkluzivnom dodatku bit će donesen do kraja zasjedanja zimskog dijela Hrvatskog sabora – kazala je saborska zastupnica Ljubica Lukačić i osvrnula se na nedavno donijet Zakon o povlasticama u prometu koji je također bio dugoočekivan.

– U kratko vrijeme donijeli smo puno zakona za kvalitetniji život osoba s invaliditetom – poručila je Lukačić.

– Ove godine obilježavamo 15 godina primjene Konvencije UN-a u Republici Hrvatskoj i 10 godina od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, a također obilježavamo 10 godina od ulaska SOIH-a u Europski forum osoba s invaliditetom.

Moram reći da kroz 15 godina imamo puno postignuća, ali je ostalo i jako puno izazova koje trebamo riješiti. Trenutno smo riješili ključna pitanja, a to je pitanje osobne asistencije i pitanje inkluzivnog dodatka, odnosno pitanje dodatnih sredstava za ono što osobe s invaliditetom moraju kupiti, nadoplatiti i što im društvo nije omogućilo da koriste. Također je unaprijeđen Zakon o povlasticama u cestovnom prometu i Zakon o socijalnoj skrbi, ali i puno drugih rezultata imamo. Ono što želimo da se unaprijedi je rana intervencija za djecu i početkom godine bit će raspisan natječaj za projekt ‘Odmor od skrbi’. Drugo što jako želimo unaprijediti je Pravilnik o ortopedskim i drugim tehničkim pomagalima koji je zastario. Socijalno stanovanje je još jedno područje koje želimo unaprijediti, da se donese strategija, ali i zakoni. Ono što je još jako važno su mobilni timovi koji bi pomagali starijim osobama s invaliditetom, ali i djelovali u sustavu da se poboljša kvaliteta života osoba s invaliditetom – kazala je Marica Mirić, predsjednica SOIH-a.

Program Simpozija tematski se odnosi na područja: zapošljavanje, inkluzivno obrazovanje, sport za osobe s invaliditetom i položaj žena s invaliditetom.

Drugi dan Simpozija, odnosno danas, održat će se konferencija ‘Zajedno znanjem’ pod motom ‘Nije znanje znanje znati, već je znanje znanje dati’. Ova konferencija se održava u okviru Razvojne suradnje u području centara znanja za društveni razvoj Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva, kao rasprava o uključivanju organiziranog civilnog društva iz programskog područja svakog Centra znanja u stvaranje uključive i solidarne Hrvatske, digitalne Hrvatske i zelene i održive Hrvatske.

Simpozij se održava pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske, Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike i Grada Zagreba.

Nastavi čitati
1 Komentar

1 Komentar

  1. Ada

    28/11/2023 at 18:20

    Veoma sam zadovoljna sa ovim što sam pročitala, puno toga
    se toga napravilo za invalide , čekam da se donese zakon o ekluzivnom dodatka.
    Ja sam isto invalid za sada dobivam tuđu njegu I pomoć koja mi je priznata trajno.
    Lijepi slogan “nije znanje znati, već znanje dati ”
    Lijepo ste napisali nije znanje imati.
    Veseli me novi projekt koji će te pokrenuti Odmor o skrbi.
    Da će se raspravljati o uključivanje invalida u zapošljavanje , sport , položaj žena sa invaliditetom.

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Required fields are marked *

in MREŽA

Petar iz Slunja ima autizam i radi tjesteninu

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje Petra koji sjedi, obučenog u bijelu radnu odjeću, pokraj njega na bijelom stolu su paketi tjestenine i priznanja koja je dobio za svoj rad. Petar na obje ruke drži palac gore.
Foto: Facebook tvrtke Slovin

Priča je kod nas mogla završiti i drugačije. Najčešće sve završi s nekim Petrom na burzi, nesposobnim za rad, ali majci ovog Petra to nije nikako bilo prihvatljivo

Petar Čop je osamnaestogodišnji mladić iz Slunja s dijagnozom iz spektra autizma, a njegova jedinstvena priča postala je inspiracija mnogima u lokalnoj zajednici.

Petar, naime, izrađuje domaću tjesteninu, a trenutno još uvijek pohađa i redovnu srednju školu u Karlovcu za vrtlara.

Njegova predanost vrtlarskim radovima potaknula je njegovu majku, Snježanu Čop, da razmišlja o tome kako proizvode plasirati na tržište i istovremeno produžiti vijek trajanja tog povrća i Petrovog rada. Rođena je  ideja – prerada povrća u tjestenini.

Ovaj proces omogućuje Petru rad na otvorenom prostoru, u vrtu, ali isto tako i rad unutar zatvorenog prostora tijekom izrade tjestenine. Petar tako ima priliku odmarati se uz proizvod svog rada kada se umori od vrtlarenja. Sve ove zamisli i inovacije su rezultat Petrove strasti koja je pretočena u tvrtku Slovin d.o.o. kojoj je samo formalno vlasnica Petrova majka Snježana.

Petar je prva generacija u Karlovačkoj županiji koja je integrirana u redovni obrazovni sustav s asistentom. Prije ovoga, djeca s dijagnozom iz spektra autizma često su bila izolirana u posebnim skupinama, daleko od tržišta rada.

Ovo nije samo priča o jednom mladiću s autizmom; to je primjer uspješne suradnje lokalne zajednice, odgojno-obrazovnih institucija i podrške u zajednici. Organizacije poput Centra za pružanje usluga u zajednici Ozalj i Udruge Zvončići igraju ključnu ulogu u ovom procesu.

Kao rezultat imamo prvu slunjsku tjesteninu, koja je simbol zapošljavanja mlade osobe s invaliditetom i doprinosa lokalnoj zajednici kroz gospodarstvo. Ova tjestenina nije samo lokalno prepoznata, već je i nagrađena s četiri zlata od Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske.

Priča je kod nas mogla završiti i drugačije. Najčešće sve završi s nekim Petrom na burzi, nesposobnim za rad, ali majci ovog Petra to nije nikako bilo prihvatljivo. Na kredit su kupili sve potrebno za proizvodnju, Petar je sada na praksi, a u lipnju će i službeno biti zaposlen u firmi, što i je poanta cijele priče.

Petra je posjetila gradonačelnica Slunja i ponosi se podrškom koju je Grad pružio poduzetničkim pothvatima poput ovog, pružajući bespovratne potpore Petrovoj proizvodnji i OPG-u u 2023. godini.

Nastavi čitati

in MREŽA

Amy Jandrisevits stvara lutke koje slave dječju različitost

Objavljeno

/

Na fotografiji je beba koja sjedi pored lutke na plavoj pozadini. Beba i lutka nose identične haljinice s šarenim printom.
Foto: Facebook A Doll Like Me

Njezina neprofitna organizacija pod nazivom A Doll Like Me djeci daje priliku da vide sebe u igračkama s kojima se igraju. Utjecaj njezinih lutaka djetetu mijenja život

Kada dijete može držati lutku koja mu sliči, to mu pomaže da se osjeća viđeno i prihvaćeno.

Amy Jandrisevits iz Wisconsina bivša je socijalna radnica koja izrađuje jedinstvene lutke za djecu koja imaju neke teškoće.

Njezina neprofitna organizacija pod nazivom A Doll Like Me djeci daje priliku da vide sebe u igračkama s kojima se igraju. Utjecaj njezinih lutaka djetetu mijenja život.

Svaka lutka izrađena po narudžbi besplatna je za obitelj, što je omogućeno donacijama.

Jandrisevits stavlja svoje srce i dušu u svaku lutku i posvećuje posebnu pozornost karakterističnim fizičkim jedinstvenostima djeteta po kojem je lutka nastala.

Ona razumije učinak i važnost koju će igračka imati za budućeg primatelja i neumorno radi kako bi svaku lutku učinila savršenom za budućeg vlasnika. Za neke lutke su potrebni sati izrade.

– Svako dijete moramo gledati kao umjetničko djelo – remek-djelo. Iako je izrada lutaka oblik umjetnosti, pravo platno je samo dijete – rekla je Amy.

– Ako želimo postati društvo koje cijeni razlike i inkluzivnost, ovdje počinjemo. Počinjemo s nečim tako jednostavnim kao što je lutka — ljudskim likom – poručila je.

Amy kaže da bi svako dijete, bez obzira na spol, etničku pripadnost, dob, medicinski problem ili tip tijela, trebalo pogledati u slatko lice lutke i vidjeti svoje vlastito.

Amy radi sve kako bi osigurala da se svako dijete – ono s razlikama u udovima, albinizmom, rakom, madežima, ožiljcima, opeklinama – osjeća cijenjenim.

​Ona želi društvo učiniti inkluzivnijim osiguravajući da svako dijete ima mjesto za stolom jer postoji jaz u tome tko je zastupljen na tržištu igračaka.

I psiholozi se slažu da su lutke ključni dio pronalaženja zajedničkog jezika s djecom – a većina bi se također složila da djeca moraju vidjeti svoja lica u lutkama s kojima se igraju.

Amy i njezine lutke možete pratiti ovdje.

Nastavi čitati

Civilno društvo

U Križevcima projekt Zaželi ide dalje

Objavljeno

/

Na fotografiji su četiri osobe. Stoje ispred plave pozadine i drže plave mape. Iza njih su zastave Europske unije i Hrvatske. Osobe su odjevene formalno. Fotografija sugerira da se radi o službenom ili formalnom događaju.
Foto: Gradsko društvo Crvenog križa Križevci

Kroz projekt će biti zaposlene 33 osobe koje će pružati uslugu potpore i podrške u svakodnevnom životu starijim osobama i osobama s invaliditetom. Broj osoba kojima se kroz projekt planira pružiti usluga potpore i podrške je 198

Gradskom društvu Crvenog križa Križevci iz Europskog socijalnog fonda plus, Program: Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027., Poziv: ‘Zaželi – Prevencija institucionalizacije’ odobren je projekt pod nazivom ‘Pruži ruku potrebitima’.

Vrijednost projekta iznosi 1.485.000,00 eura što je dosad najviši iznos odobrenih bespovratnih sredstava Gradskom društvu Crvenog križa Križevci za provedbu projekta.

Ravnateljica Gradskog društva Crvenog križa Križevci, Antonija Pukec, potpisala je ugovor za projekt ‘Pruži ruku potrebitima’ dana 23. veljače 2024. godine.

Trajanje projekta je 36 mjeseci, a od toga je 30 mjeseci predviđeno za pružanje usluge potpore i podrške.

Projektom je obuhvaćeno područje grada Križevaca i okolnih naselja te općine Gornja Rijeka, Kalnik, Sveti Petar Orehovec i Sveti Ivan Žabno s ciljem povećanja socijalne uključenost i preveniranja institucionalizacije.

Glavna aktivnost projekta je pružanje usluge potpore i podrške u svakodnevnom životu starijim osobama i osobama s invaliditetom uz nabavu i podjelu paketa kućanskih i osnovnih higijenskih potrepština.

Kroz projekt će biti zaposlene 33 osobe koje će pružati uslugu potpore i podrške u svakodnevnom životu starijim osobama i osobama s invaliditetom. Broj osoba kojima se kroz projekt planira pružiti usluga potpore i podrške je 198.

Provedba projekta započinje s postupkom odabira korisnika usluge, nabavom kućanskih i osnovnih higijenskih potrepština te odabirom kandidata za zapošljavanje.

Gradsko društvo Crvenog križa Križevci provodilo je Zaželi – program zapošljavanja žena – faza I, faza II i faza III. Važno je napomenuti kako je u prethodnim fazama Zaželi projekata fokus bio na zaposlenim ženama, no u novom projektu fokus je na korisnicima koji će za ulazak u projekt morati zadovoljiti određene uvjete, a koji će biti u narednom periodu objavljeni na stranicama GDCK Križevci i Grada Križevaca te lokalnim medijima.

Ugovore je uručio predsjednik Vlade Andrej Plenković zajedno s potpredsjednicom Vlade Anjom Šimpraga, ministrom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marinom Piletićem i ravnateljem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Antom Lončarom. Na svečanosti su uručena ukupno 72 ugovora u sklopu Poziva ‘Zaželi – prevencija institucionalizacije’.

Svečanom uručivanju ugovora prisustvovala je i predsjednica Društva Crvenog križa Koprivničko-križevačke županije, Đurđica Trbus, kao podrška GDCK Križevci i GDCK Koprivnica.

Izvor: Gradsko društvo Crvenog križa Križevci

Nastavi čitati

U trendu