Poveži se s nama

Kutak za stručnjake

Svjetski dan KOPB-a ove godine s temom ‘Disanje je život – djelujte ranije’

Objavljeno

/

Cilj ovogodišnje teme je istaknuti važnost ranog preventivnog djelovanja za zdravlje pluća. Održavanje zdravlja pluća sastavni je dio budućeg zdravlja i dobrobiti – sada je važnije nego ikad djelovati što prije

Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) je bolest koja se može spriječiti i liječiti, uzrokuje nedostatak daha, kronični kašalj i iskašljavanje, a razvija se polako i obično postaje očita nakon 40 ili 50 godina starosti.

KOPB je visoko rasprostranjen u općoj populaciji i trenutno je jedan od vodećih uzroka smrti u svijetu, procjenjuje se da tri milijuna ljudi godišnje umre od KOPB-a. Očekuje se da će se taj broj povećati zbog starenja i stalne izloženosti populacije čimbenicima rizika. Izloženost duhanskom dimu i drugim udahnutim toksičnim česticama i plinovima glavni su čimbenici rizika za KOPB.

Kako bolest napreduje, dnevne aktivnosti, poput hodanja stubištem, nošenja kovčega, te aktivnosti samozbrinjavanja, oboljelima postaju teške i naporne. Također, bolest postaje znatan financijski teret zbog ograničenja učinkovitosti na radnom mjestu i kod kuće, te dovodi do povećanja ukupnih troškova liječenja.

Mnogi slučajevi KOPB-a mogu se spriječiti izbjegavanjem ili ranim prestankom pušenja. Kronična opstruktivna plućna bolest ne može se izliječiti, međutim dostupni medicinski i fizikalni tretmani mogu pomoći u ublažavanju simptoma, poboljšanju kvalitete života, te smanjenju rizika od smrti. Najučinkovitiji i najisplativiji dostupni tretman za oboljele od KOPB-a koji i dalje puše je prestanak pušenja. Prestanak pušenja može usporiti napredovanje bolesti. Predviđa se da će se u narednih 10 godina ukupna smrtnost od KOPB-a povećati za više od 30 posto ako se ne poduzmu hitne mjere za smanjenje osnovnih čimbenika rizika, posebice – uporabe duhana.

Ne postoji lijek za KOPB, ali rana dijagnoza i liječenje važni su za usporavanje napredovanja simptoma i smanjenje rizika od novih pogoršanja bolesti. Postoji nekoliko radnji koje osobe s KOPB-om mogu poduzeti kako bi poboljšale svoje cjelokupno zdravlje i pomogle u kontroli KOPB-a:

  • – prestati pušiti;
  • – provoditi redovitu tjelesnu aktivnost i plućnu rehabilitaciju;
  • – cijepiti se protiv upale pluća, gripe i koronavirusa;
  • – pravilno koristiti propisane inhalacijske terapije.

Zbog svega gore navedenog, Globalna inicijativa za kroničnu opstruktivnu bolest pluća (engl. The Global Initiative for Chronic Obstructive Lung Disease, GOLD) organizira Svjetski dan KOPB-a u suradnji sa zdravstvenim stručnjacima i grupama pacijenata oboljelim od KOPB-a širom svijeta. Prvi Svjetski dan KOPB-a održan je 2002.godine. Svake godine organizatori u više od 50 zemalja širom svijeta provode javnozdravstvene aktivnosti među općom populacijom, zdravstvenim djelatnicima i bolesnicima.

Tema Svjetskog dana KOPB-a 2023. je ‘Disanje je život – djelujte ranije’ i održava se 15. studenoga. Cilj ovogodišnje teme je istaknuti važnost ranog preventivnog djelovanja za zdravlje pluća. Održavanje zdravlja pluća sastavni je dio budućeg zdravlja i dobrobiti – sada je važnije nego ikad djelovati što prije.

U organizaciji Hrvatskog torakalnog društva i Hrvatske kuće disanja domaći će stručnjaci danas istaknuti rizične čimbenike, važnost pravovremene dijagnoze i liječenja, ali i druge važne segmente brige o zdravlju pluća.

Pridružite im se na panel diskusiji u 11 sati na adresi Hrvatskog torakalnog društva Dukljaninova 3/2, 10000 Zagreb.

U panel diskusiji sudjeluju: Miroslav Samaržija, predsjednik Hrvatskog torakalnog društva, Željka Vlašić Lončarić, Andrea Vukić Dugac, Jelena Ostojić, Gordana Pavliša, Latinka Basara, Radovan Zrilić i Ivana Rubil

Iako danas znamo da, osim pušenja, postoje i mnogi drugi, okolišni čimbenici koji mogu pridonijeti razvoju KOPB-a, a koji djeluju od najranije životne dobi, održavanje zdravlja pluća sastavni je dio cjelokupne brige o zdravlju. Vrlo rijetko, međutim, govori se o rizičnim čimbenicima koji djeluju u najranijoj životnoj dobi, a pridonose razvoju KOPB-a, poput respiratornih infekcija u dječjoj dobi i izloženosti duhanskom dimu. Uz prevenciju navedenog, rana dijagnostika i rano liječenje KOPB-a značajno mogu popraviti kvalitetu života bolesnika s KOPB-om, kao i ukupno preživljenje.

Na panel diskusiji predstavit će se sve aktivnosti unutar projekta ‘Zdrava pluća’ (‘Green Lung’) posvećenog upravo važnosti skrbi o zdravlju pluća kao sastavnog dijela cjelokupne brige o zdravlju i dobrobiti pojedinaca.

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Nastavi čitati

Kutak za stručnjake

Jastuk od memorijske pjene – NASA-ina tehnologija u vašim invalidskim kolicima

Objavljeno

/

Slika astronauta s Mjesecom u pozadini.
Foto: Pixabay

Da, dobro ste pročitali naslov. Stvar koju uzimamo zdravo za gotovo i nonšalantno stavljamo pod stražnjicu kao primarno sredstvo prevencije dekubitusa ima nevjerojatno porijeklo. Popričajmo o povijesti i važnosti našeg neopjevanog zapjenjenog heroja

Povijest je zabavna, ali znanost je možda i zabavnija. Prije nego što istražimo kada je, kako i zašto nastala memorijska pjena, trebali bismo odgovoriti na jedno posebno važno pitanje.

Na čemu to sjedimo?

Bez želje da vas pretjerano smaram tehnikalijama, memorijska pjena sastoji se uglavnom od poliuretana – organskog polimera – kao i dodatnih kemikalija koje povećavaju njenu viskoznost i gustoću, prema potrebama ili željama proizvođača. Stoga se često naziva ‘viskoelastičnom’ pjenom.

Memorijska pjena svoja viskoelastična svojstva dobiva zbog gore spomenute unutarnje strukture materijala. Kao i svaka druga pjena ili spužva, memorijska pjena želi vratiti svoju izvornu strukturu kada se deformira. Taj efekt stvara deformirani porozni materijal koji ‘gura’ prema van kako bi obnovio svoju strukturu, a u reakciji na primijenjeni pritisak. Međutim, za razliku od drugih pjena, memorijska pjena ima čak tri svojstva koja djeluju protiv ove potrebe za vraćanjem izvorne strukture. Oni, u kombinaciji, usporavaju regeneraciju izvorne strukture pjene, što omogućuje posebno korisne primjene, poput jastuka od memorijske pjene o kojem danas pričamo. Još jedno korisno svojstvo materijala je da memorijska pjena omekšava u reakciji na tjelesnu toplinu, pa se u samo nekoliko minuta prilagođava vašem toplom tijelu. Također je prozračna, a novije generacije memorijske pjene sadrže poseban gel koji može stabilizirati temperaturu ili hladiti, ili čak pružiti aromaterapiju.

Da, gel. Činjenica da je gel u vašem jastuku za invalidska kolica također vrsta memorijske pjene vodi nas do sljedećeg dijela priče – kako i kada smo izmislili ovaj neobičan materijal? Ovdje se zaplet zapetljava. Da.

Ne tako davno u jednoj galaksiji jako, jako blizu…

Inžinjer aeronautike Charles Yost pomogao je izraditi sustav za oporavak zapovjednog modula Apolla 1962. To će mu omogućiti još jedan ugovor s NASA-om četiri godine kasnije – ovaj put njegov je posao bio pomoći u poboljšanju zaštite od sudara i vibracija za zrakoplovna sjedala, i razvoj tehnika apsorpcije energije za povećanu sposobnost preživljavanja. Tako je stvorio polimerni ‘memorijski’ pjenasti materijal otvorenih ćelija s neobičnim viskoelastičnim svojstvima.

NASA-in istraživački centar Ames uklopio je ovaj materijal u novi dizajn sjedala u zrakoplovu koji ne samo da je ponudio bolju zaštitu od sudara u slučaju nesreće, već je također poboljšao udobnost putnika – posebno na dugim letovima – zbog ravnomjerne raspodjele tjelesne težine i pritiska na cijelo kontaktno područje.

NASA je pustila memorijsku pjenu u javnu domenu ranih 1980-ih, ali čak i prije toga, nova tehnologija našla je svoju primjenu u medicinskoj opremi kao što su podlošci za rendgenske stolove i u sportskoj opremi kao što su ulošci za kacige za američki nogomet.

Od tada je tehnologija memorijske pjene dalje napredovala – kao što tehnologija često čini – i postala je jeftinija za proizvodnju, što je omogućilo široku upotrebu. Danas se često nalazi u madracima, jastucima, cipelama i dekama. Međutim, još važnija za nas je njegova medicinska upotreba, kao što su jastuci od memorijske pjene za invalidska kolica, jastuci za bolničke krevete i podstava za osobe koje pate od dugotrajne boli ili posturalnih problema. 2006. godine predstavljena je nova generacija memorijske pjene – gel visco ili gel memorijska pjena.

Sva ova povijest i znanost samo su dio priče, ali su dovoljni da dođemo do onoga najbitnijeg.

Zašto jastuk od memorijske pjene?

Ako čitate ovaj članak, postoji velika vjerojatnost da ste osoba s invaliditetom koja koristi invalidska kolica. Ako jeste, vjerojatno također dobro znate što je dekubitus – lokalizirano oštećenje kože i mekog tkiva ispod. Dekubitusi uglavnom nastaju zbog dugotrajnog pritiska na meko tkivo ili pritiska u kombinaciji s trenjem.

Dekubitusi se mogu dogoditi i događaju se svakome, ali obično pogađaju ljude koji dugo leže ili dulje vrijeme sjede, primjerice u invalidskim kolicima.

Jastuci za smanjenje pritiska dizajnirani su na način da rasporede težinu na veću površinu, a često također umanjuju sile trenja. Ovi jastuci također moraju biti prozračni kako bi se smanjilo nakupljanje znoja ili vlage, što može dodatno pogoršati rizik od dekubitusa.

Stoga je posve očito da memorijska pjena pokazuje većinu, ako ne i sva svojstva poželjna za rasterećenje pritiska. Ima memorijska pjena i nekoliko nedostataka, ali oni su pretvoreni u još više prednosti – hipoalergena je i može se reciklirati, na primjer – korištenjem naprednih materijala poput polietilen tereftalata.

Kako izabrati?

Jastuci za smanjenje pritiska obično se kategoriziraju ovisno o riziku od dekubitusa, težini postojećih oštećenja i razini pokretljivosti korisnika. Primjerice, sposobnost gela da preraspodijeli pritisak dalje od koštanih izbočina čini ga prilično prikladnim za vrlo rizične korisnike, dok su duboki jastuci od memorijske pjene vrlo prikladni za teže i više korisnike.

Bez obzira na slučaj, vašu razinu rizika uvijek treba odrediti medicinski stručnjak, a procjena sa stručnjakom za invalidska kolica pomoći će vam da odredite svoje ciljeve sjedenja i smanjite ozljede zbog pritiska. Ovi čimbenici, između ostalih, mogu pomoći u odabiru vašeg jastuka od memorijske pjene.

I zapamtite, ne morate sjediti u raketi da biste se osjećali kao astronaut. Kolica su dovoljna.

Nastavi čitati

Kutak za stručnjake

Odaberite zdravlje u šalici čaja, donosimo neke od benefita

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje stol postavljen za čajanku na otvorenom. Na stolu prekrivenom ružičastim stolnjakom nalaze se šalice s čajem, poslužavnici, vaza s ružama i drugi cvjetni aranžmani. Sve je osvijetljeno prirodnom svjetlošću koja dodaje toplinu sceni.
Foto: Pixabay

Ispijanje čaja povezano je sa sporijim biološkim starenjem, osobito za one koji stalno piju čaj i koji su konzumirali umjerene količine

Nutricionisti se slažu da je svakodnevno ispijanje poželjno te da ta navika ima mnoge dobrobiti za zdravlje. Najstarije i najdugovječnije populacije na svijetu, poput Japanaca, svakodnevno piju čaj ili napitak od praha matche koji se tradicionalno konzumira u istočnoj Aziji.

Određeni čajevi, kao što su crni čaj, zeleni čaj i čaj od hibiskusa, povezani su s poboljšanjem zdravlja srca i mogu pomoći u snižavanju krvnog tlaka, smanjenju razine LDL kolesterola i poboljšanju ukupne kardiovaskularne funkcije.

Oni koji vole ispijati zeleni čaj daju poticaj svom mozgu, a za budnost i kognitivne funkcije super je čaj s kofeinom.

Biljni čajevi poput kamilice, paprene metvice i đumbira podržavaju zdravlje probave i pomažu u ublažavanju simptoma nadutosti, loše probave i mučnine.

Čaj od kamilice, koji se radi se od osušenih cvjetova kamilice, posebno se koristi za spavanje i umirivanje.

Čaj od koprive, pak, odličan je za čišćenje organizma. Daje sjaj koži, rješava problem s aknama i kožnim oboljenjima. U biljnoj medicini čaj od koprive se koristi za bolesti jetre i žući, za poremećaje sna, grčeve u trbuhu, čireve, bolesti pluća itd. Možete piti jednu šalicu čaja od koprive svaki dan radi prevencije, a blagotvoran je kod virusnih i bakterijskih infekcija.

Evin čaj je jednostavno rečeno čaj za žene i ‘ženske bolesti’. Suhi cvijet kamilice, cvijet bazge, cvijet nevena, zelen stolisnika, list kadulje i zelen vrkute – to je prirodna kombinacija koja je najbolja prijateljica svakoj ženi, a upravo se ta čudesna kombinacija biljaka nalazi u Evinom čaju.

Svojstva koja se nalaze u zelenom i crnom čaju mogu imati ogroman utjecaj na smanjenje upale u crvenim krvnim zrncima. Ljudi s lupusom koji su svakodnevno konzumirali zeleni čaj tijekom 12 tjedana, prijavili su manje upale u svom tijelu.

Također, istraživanje sa Sveučilišta u Australiji tvrde da svakodnevna konzumacija čaja može smanjiti šanse za razvoj dijabetesa tipa dva za gotovo 30 posto.

Ispijanje čaja povezano je sa sporijim biološkim starenjem, osobito za one koji stalno piju čaj i koji su konzumirali umjerene količine.

Neka barem jedna šalica čaja postane dio vašeg dnevnog rituala.

Nastavi čitati

Kutak za stručnjake

‘Popcorn brain’ ili osjećaj da će vam mozak eksplodirati

Objavljeno

/

Na slici je crvena čaša ispunjena kokicama koje iz nje izlijeću. Kokice su bijele i raspršuju se na tamnoj pozadini, stvarajući dinamičan i zanimljiv vizualni efekt. Čaša je puna do vrha, a mnoge kokice su uhvaćene u zraku, stvarajući osjećaj pokreta i obilja.
Foto: Pixabay

Popcorn brain pojavi se kada se naš mozak toliko navikne na pretjeranu stimulaciju i multitasking digitalnog svijeta, da i sam počne oponašati taj ubrzani tempo i misli počinju navirati poput uzbuđenih i skakutavih zrna kokica

Čini li vam se ponekad da su vam misli u mozgu toliko raštrkane i kaotične da će vam glava eksplodirati kao lonac pun kokica?

Počnete razmišljati o jednom, u idućem trenu misli vam skoče na nešto sasvim drugo, a za pet minuta završite na nečem trećem. Ne znate u tom trenu ni koji je dan ni sat, a skoro da ne znate ni kako se zovete.

Popcorn brain pojavi se kada se naš mozak toliko navikne na pretjeranu stimulaciju i multitasking digitalnog svijeta, da i sam počne oponašati taj ubrzani tempo i misli počinju navirati poput uzbuđenih i skakutavih zrna kokica.

S obzirom na to da u današnje doba potpuno odricanje od društvenih mreža nije opcija jer su bitne i za posao, ali i za održavanje kontakata s ljudima koje inače ne bismo mogli vidjeti ni čuti, evo na koje načina možete doskočiti ovom problemu i barem ga ublažiti.

Odredite razdoblje u danu u kojemu se potpuno odvajate od digitalnih uređaja. Ako je moguće, neka to uvijek bude isto doba dana, najbolje minimalno pola sata prije spavanja, po mogućnosti i duže.

Boravak u prirodi smanjuje stres i poboljšava pažnju i kognitivne funkcije, ali to nikad nije zgorega ponoviti.

Što češće možete pokušajte se usredotočiti na jedan po jedan zadatak, čak i kada ste na mreži. Pročitajte jednu vijesti i odložite mobitel, pričekajte da je procesuirate pa tek onda krenite čitati iduću.

E-poštu, društvene mreže i internetsko pretraživanje ostavite za točno određen dio dana u kojemu ćete se posvetiti samo tome, a ostatak dan samo tu i tamo bacite oko na to i odgovorite samo na ono što je doista važno.

Nastavi čitati

U trendu