Poveži se s nama
In-Portal Banner

Kutak za stručnjake

Svjetski dan KOPB-a ove godine s temom ‘Disanje je život – djelujte ranije’

Objavljeno

prije 11 mjeseci

/

Cilj ovogodišnje teme je istaknuti važnost ranog preventivnog djelovanja za zdravlje pluća. Održavanje zdravlja pluća sastavni je dio budućeg zdravlja i dobrobiti – sada je važnije nego ikad djelovati što prije

Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) je bolest koja se može spriječiti i liječiti, uzrokuje nedostatak daha, kronični kašalj i iskašljavanje, a razvija se polako i obično postaje očita nakon 40 ili 50 godina starosti.

KOPB je visoko rasprostranjen u općoj populaciji i trenutno je jedan od vodećih uzroka smrti u svijetu, procjenjuje se da tri milijuna ljudi godišnje umre od KOPB-a. Očekuje se da će se taj broj povećati zbog starenja i stalne izloženosti populacije čimbenicima rizika. Izloženost duhanskom dimu i drugim udahnutim toksičnim česticama i plinovima glavni su čimbenici rizika za KOPB.

Kako bolest napreduje, dnevne aktivnosti, poput hodanja stubištem, nošenja kovčega, te aktivnosti samozbrinjavanja, oboljelima postaju teške i naporne. Također, bolest postaje znatan financijski teret zbog ograničenja učinkovitosti na radnom mjestu i kod kuće, te dovodi do povećanja ukupnih troškova liječenja.

Mnogi slučajevi KOPB-a mogu se spriječiti izbjegavanjem ili ranim prestankom pušenja. Kronična opstruktivna plućna bolest ne može se izliječiti, međutim dostupni medicinski i fizikalni tretmani mogu pomoći u ublažavanju simptoma, poboljšanju kvalitete života, te smanjenju rizika od smrti. Najučinkovitiji i najisplativiji dostupni tretman za oboljele od KOPB-a koji i dalje puše je prestanak pušenja. Prestanak pušenja može usporiti napredovanje bolesti. Predviđa se da će se u narednih 10 godina ukupna smrtnost od KOPB-a povećati za više od 30 posto ako se ne poduzmu hitne mjere za smanjenje osnovnih čimbenika rizika, posebice – uporabe duhana.

Ne postoji lijek za KOPB, ali rana dijagnoza i liječenje važni su za usporavanje napredovanja simptoma i smanjenje rizika od novih pogoršanja bolesti. Postoji nekoliko radnji koje osobe s KOPB-om mogu poduzeti kako bi poboljšale svoje cjelokupno zdravlje i pomogle u kontroli KOPB-a:

  • – prestati pušiti;
  • – provoditi redovitu tjelesnu aktivnost i plućnu rehabilitaciju;
  • – cijepiti se protiv upale pluća, gripe i koronavirusa;
  • – pravilno koristiti propisane inhalacijske terapije.

Zbog svega gore navedenog, Globalna inicijativa za kroničnu opstruktivnu bolest pluća (engl. The Global Initiative for Chronic Obstructive Lung Disease, GOLD) organizira Svjetski dan KOPB-a u suradnji sa zdravstvenim stručnjacima i grupama pacijenata oboljelim od KOPB-a širom svijeta. Prvi Svjetski dan KOPB-a održan je 2002.godine. Svake godine organizatori u više od 50 zemalja širom svijeta provode javnozdravstvene aktivnosti među općom populacijom, zdravstvenim djelatnicima i bolesnicima.

Tema Svjetskog dana KOPB-a 2023. je ‘Disanje je život – djelujte ranije’ i održava se 15. studenoga. Cilj ovogodišnje teme je istaknuti važnost ranog preventivnog djelovanja za zdravlje pluća. Održavanje zdravlja pluća sastavni je dio budućeg zdravlja i dobrobiti – sada je važnije nego ikad djelovati što prije.

U organizaciji Hrvatskog torakalnog društva i Hrvatske kuće disanja domaći će stručnjaci danas istaknuti rizične čimbenike, važnost pravovremene dijagnoze i liječenja, ali i druge važne segmente brige o zdravlju pluća.

Pridružite im se na panel diskusiji u 11 sati na adresi Hrvatskog torakalnog društva Dukljaninova 3/2, 10000 Zagreb.

U panel diskusiji sudjeluju: Miroslav Samaržija, predsjednik Hrvatskog torakalnog društva, Željka Vlašić Lončarić, Andrea Vukić Dugac, Jelena Ostojić, Gordana Pavliša, Latinka Basara, Radovan Zrilić i Ivana Rubil

Iako danas znamo da, osim pušenja, postoje i mnogi drugi, okolišni čimbenici koji mogu pridonijeti razvoju KOPB-a, a koji djeluju od najranije životne dobi, održavanje zdravlja pluća sastavni je dio cjelokupne brige o zdravlju. Vrlo rijetko, međutim, govori se o rizičnim čimbenicima koji djeluju u najranijoj životnoj dobi, a pridonose razvoju KOPB-a, poput respiratornih infekcija u dječjoj dobi i izloženosti duhanskom dimu. Uz prevenciju navedenog, rana dijagnostika i rano liječenje KOPB-a značajno mogu popraviti kvalitetu života bolesnika s KOPB-om, kao i ukupno preživljenje.

Na panel diskusiji predstavit će se sve aktivnosti unutar projekta ‘Zdrava pluća’ (‘Green Lung’) posvećenog upravo važnosti skrbi o zdravlju pluća kao sastavnog dijela cjelokupne brige o zdravlju i dobrobiti pojedinaca.

Povezane teme:

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Nastavi čitati

Kutak za stručnjake

Doznajte što je Charles Bonnet sindrom

Objavljeno

prije 3 dana

/

01/10/2024

By

Na fotografiji je osoba s nejasnim licem, zbog čega je lice zamagljeno i ne može se prepoznati. Osoba ima tamnu kosu koja stoji naelektrizirano u svim smjerovima, što stvara dojam kao da je osoba doživjela neki šok. Možda halucinira.
Foto: Pixabay

Ne postoji specifičan lijek za CBS, ali razumijevanje sindroma može umanjiti tjeskobu koju on izaziva. Pacijentima obično pomaže podrška i razgovor o tome. U nekim slučajevima mogu se propisati lijekovi poput antiepileptika ili antipsihotika, ako su halucinacije vrlo uznemirujuće

Charles Bonnet sindrom (CBS) je stanje u kojem osobe sa značajnim gubitkom vida doživljavaju vizualne halucinacije, iako su mentalno zdravi. Obično pogađa ljude s očnim bolestima poput makularne degeneracije, glaukoma ili katarakte.

Vizualne halucinacije. Osobe s CBS-om vide složene slike, uključujući uzorke, oblike, ljude ili životinje koji nisu stvarni.

Nema kognitivnih oštećenja. Za razliku od stanja poput demencije ili psihoze, CBS ne utječe na svijest ili rasuđivanje osobe. Obično znaju da halucinacije nisu stvarne.

Sindrom se javlja kod ljudi s gubitkom vida, ali mozak nastavlja proizvoditi slike, što dovodi do halucinacija koje mogu biti detaljne i živopisne, često uključuju ljude, životinje ili krajolik. Može trajati nekoliko sekundi do nekoliko sati. Obično su samo vizualni, bez zvukova ili drugih osjetilnih inputa.

CBS se događa kada mozak ne prima dovoljno inputa od očiju zbog gubitka vida, pa stvara vlastite slike. Smatra se da je ovaj fenomen sličan sindromu fantomskog uda, gdje osobe s amputacijom osjećaju osjećaj da im ud nedostaje.

Obično pogađa starije odrasle osobe (budući da su očne bolesti povezane sa starošću česte u ovoj skupini).

Ne postoji lijek za CBS, ali razumijevanje stanja može smanjiti tjeskobu. Pacijenti često imaju koristi od razuvjeravanja i podrške. U nekim slučajevima mogu se propisati lijekovi poput lijekova protiv napadaja ili antipsihotika za ublažavanje simptoma ako su uznemirujući.

Iako CBS može biti uznemirujući, obično je bezopasan. Halucinacije se s vremenom mogu smanjiti kako se mozak prilagođava gubitku vida.

Obitelj i prijatelji trebali bi biti informirani o sindromu kako bi mogli pružiti emocionalnu podršku. Razumijevanje i strpljenje mogu značajno pomoći osobi da se osjeća manje izolirano i uplašeno.

Uključivanje u grupe za podršku s drugim osobama koje pate od CBS-a može pomoći pacijentima da se osjećaju manje usamljeno i da dijele iskustva i strategije nošenja s halucinacijama.

Pomoć osobama s Charles Bonnet sindromom uglavnom se temelji na edukaciji, emocionalnoj podršci i praktičnim strategijama za smanjenje halucinacija. Najvažnije je pomoći im da razumiju da halucinacije nisu znak mentalne bolesti te im omogućiti prilagodbu na gubitak vida uz što manje stresa.

Nastavi čitati

Kutak za stručnjake

Obilježen Svjetski dan srca s temom ‘Koristi srce za akciju’

Objavljeno

prije 4 dana

/

30/09/2024

By

Fotografija prikazuje osobu koja leži u bolničkom krevetu s monitorom vitalnih znakova u fokusu. Monitor prikazuje različite biometrijske podatke kao što su EKG, krvni tlak i puls. Ova slika ilustrira medicinsko okruženje i praćenje pacijentovog stanja u bolnici.
Foto: Pexels

Kardiovaskularne bolesti (KVB) ubojica su broj jedan u svijetu. Stanja koja zahvaćaju srce ili krvne žile poput srčanog udara, moždanog udara i zatajenja srca, zajedno, odgovorna su za 20,5 milijuna smrti svake godine

Svjetski dan srca obilježava se 29. rujna svake godine i ima za cilj podizanje svijesti o kardiovaskularnim bolestima (KVB), njihovoj prevenciji i značaju zdravog načina života. Kardiovaskularne bolesti uključuju srčane bolesti i moždani udar, koji su vodeći uzroci smrti širom svijeta.

Od 2024. do 2026. godine Svjetska federacija za srce (World Heart Federation – WHF) vodi međunarodnu kampanju pod temom ‘Koristi srce za akciju’ (Use heart for action) podržavajući pojedince da se brinu za svoje srce i osnažujući ih da potaknu lidere i donosioce odluka da ozbiljno shvate zdravlje kardiovaskularnog sustava pružajući globalnu platformu za djelovanje.

 Nažalost, većina zemalja još uvijek ne daje prioritet zdravlju srca, a nacionalne politike za borbu protiv kardiovaskularnih bolesti nedostaju, nedostatne su ili jednostavno ne postoje.

Kardiovaskularne bolesti (KVB) ili bolesti srca i krvnih žila ubojica su broj jedan u svijetu. Zajedno, stanja koja utječu na srce ili krvne žile – poput srčanog udara, moždanog udara i zatajenja srca – svake godine ubiju više od 20,5 milijuna ljudi. Većina tih smrti dogodi se u zemljama s niskim i srednjim prihodima.

Povodom Svjetskog dana srca održana je u subotu 28. rujna 2024. od 9 do 13 sati na Trgu bana Josipa Jelačića javnozdravstvena akcija, a građani su mogli besplatno dobiti mjerenje krvnog tlaka i pulsa, određivanje ukupnog kolesterola i glukoze u krvi, određivanje indeksa tjelesne mase, savjetovanje kardiologa uz izračun kardiovaskularnog rizika radi upućivanja na kardiološki pregled, savjetovanje o zdravoj prehrani, edukaciju o osnovnim postupcima oživljavanja.

Javnozdravstvena akcija održana je u organizaciji Zaklade Hrvatska kuća srca, Ministarstva zdravstva, Kliničkog bolničkog centra Zagreb, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog kardiološkog društva te u suradnji s Hrvatskom udrugom kardioloških medicinskih sestara, Microlife Hrvatska, Studentskom ekipom prve pomoći (StEPP) i Studentskom sekcijom za kardiologiju MEF-a.

Nastavi čitati

Kutak za stručnjake

Ataksija utječe na koordinaciju pokreta, ravnotežu i govor

Objavljeno

prije 1 tjedan

/

26/09/2024

By

Na fotografiji su dva lica s zamagljenim licima koja sjede u tamnoj sobi ispred računala. Na ekranu se prikazuju medicinski snimci, vjerojatno magnetske rezonance (MRI) mozga. Ovo je zanimljivo jer prikazuje kako medicinski stručnjaci mogu koristiti tehnologiju za analizu i dijagnosticiranje stanja mozga.
Foto: Pixabay

Međunarodni dan svjesnosti o ataksiji obilježava se svake godine 25. rujna. Ovaj dan je posvećen podizanju svijesti o ataksiji, rijetkom neurološkom poremećaju koji utječe na koordinaciju pokreta, ravnotežu i govor

Prepoznavanje ataksije kroz simptome kao što su problemi s koordinacijom, hodom i govorom ključno je za rano postavljanje dijagnoze i pokretanje odgovarajućeg liječenja. Liječenje se fokusira na osnovni uzrok ako je poznat, dok se simptomatska terapija koristi za poboljšanje kvaliteta života osoba s ataksijom.

Može biti uzrokovana različitim faktorima, uključujući genetske mutacije, oštećenja živčanog sustava ili osnovne bolesti. Prepoznavanje ataksije i njen tretman ovise od uzroka i težine simptoma. Evo kako prepoznati i liječiti ataksiju.

Osobe s ataksijom često imaju nestabilan hod, teturaju ili se osjećaju kao da gube ravnotežu. Teškoće u preciznosti pokreta, poput hvatanja predmeta ili pisanja. Govor može biti spor, nerazumljiv, ili ‘isprekidan’.

Oboljeli imaju poteškoće s obavljanjem zadataka koji zahtijevaju precizne pokrete ruku, kao što su zakopčavanje gumba ili pisanje. Drhte, posebno pri izvođenju namjernih pokreta.

Imaju problema s gutanjem (disfagija). Umorni su i imaju slabost mišića.

Uzroci ataksije mogu biti razni poput nasljedne ataksije, kao što su Friedreichova ataksija ili spinocerebelarna ataksija.

Oštećenje malog mozga. Ova oblast mozga kontrolira koordinaciju pokreta, a povrede, tumori, moždani udari ili bolesti poput multiple skleroze mogu oštetiti mali mozak.

Alkohol, određeni lijekovi, ili izloženost teškim metalima i kemikalijama mogu uzrokovati toksičnu ataksiju.

Bolesti poput celijakije ili autoimunog encefalitisa mogu dovesti do ataksije.

Neke virusne ili bakterijske infekcije mogu izazvati upalu nervnog sistema i prouzrokovati ataksiju.

Neki metabolički poremećaji, poput manjak vitamina E ili mitohondrijskih bolesti, također mogu izazvati ataksiju.

Liječenje ataksije ovisi od njenog uzroka, jer ataksija može biti simptom ili posljedica druge bolesti. Ako je moguće, liječenje se usmjerava ka osnovnom uzroku, uz dodatnu simptomatsku terapiju.

Za nasljedne oblike ataksije ne postoji specifičan lijek, ali se koristi simptomatska terapija za olakšavanje simptoma.

U autoimunim slučajevima koristi se imunosupresivna terapija, poput kortikosteroida, kako bi se smanjila upala u mozgu.

Dodaci prehrani (npr. vitamin E kod manjka vitamina) ili promjena u načinu prehrane (kod celijakije) mogu pomoći.

Antibiotici ili antivirusni lijekovi mogu pomoći ako je infekcija uzrok.

Svakako se savjetuje fizikalna terapija, govorna terapija, radna terapija i primjena ortopetskih pomagala.

Nastavi čitati

U trendu