Poveži se s nama

Civilno društvo

SOIH I POSI Ulažite u žene i imat ćete veći napredak

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje četiri osobe u prostoriji, vjerojatno tijekom prezentacije ili sastanka. Dvije osobe sjede za stolom prekrivenim plavim stolnjakom, a treća osoba stoji i drži mikrofon. Četvrta osoba sjedi na stolici s desne strane. Na zidu je projekcija, a pored nje je roll-up banner.
Foto: In Portal

Okupili smo se kako bi pružili podršku ženama svjesni da žene, bez obzira koliko društvo napreduje, još uvijek žive pod tradicionalnim razmišljanjima cijeloga društva, kazala je predsjednica SOIH-a Marica Mirić

U okviru Kampanje ‘Aktivne i uključene’ SOIH je u partnerstvu s Uredom pravobranitelja za osobe s invaliditetom obilježio Međunarodni dan žena u četvrtak, 7. ožujka 2024. godine. Tim je povodom održan okrugli stol, a ovogodišnja tema Međunarodnog dana žena Ujedinjenih naroda je ‘Ulažite u žene: Ubrzajte napredak’.

Obilježavanje se smjestilo na Tribine Grada Zagreba u nazočnosti brojnih uvaženih gostiju poput Anke Slonjšak, dugogodišnje pravobraniteljice, aktivistice, ali i vrlo aktivne članice SOIH-Mreže žena s invaliditetom, zatim Ljubice Lukačić, saborske zastupnice i također članice Mreže žena s invaliditetom, nazočna je bila i Marija Borovec, voditeljica službe za zaštitu osoba s invaliditetom i skrbništvo u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Marinka Bakula–Anđelić, izaslanica Grada Zagreba i zamjenica pročelnice Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, Maja Sporiš, savjetnica u Uredu za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske, Martina Krnjić, savjetnica u uredu za ravnopravnost spolova, Rada Borić, predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Zagreba, brojni predstavnici saveza, udruga i, naravno, osobe s invaliditetom.

Nakon pozdravnih govora, Eugen Stjepan Višić, glumac i pjevač, izveo je pjesmu ‘Sretno ti bilo’, a zatim je predstavljena knjiga Ive Rupnik ‘Živim u oblacima, pa šta’. Okrugli stol je moderirala Martina Mokus, inače koordinatorica SOIH-Mreže žena s invaliditetom.

– Okupili smo se kako bi pružili podršku ženama svjesni da žene, bez obzira koliko društvo napreduje, još uvijek žive pod tradicionalnim razmišljanjima cijeloga društva, a od muškaraca trpe i nasilje i upravo ovaj Međunarodni dan ima poruku da žene trebaju podršku i da se cjelokupno društvo treba učiniti boljim.

– Rasvijetlit ćemo i neke aktualne teme pa ćemo saznati točan broj žena s invaliditetom u Republici Hrvatskoj, govorit ćemo što je to rodni proračun u pojedinim organizacijama, on mora ukazati u kojem su položaju žene i pokazati društvu u kojem smjeru treba djelovati.

– Govorit ćemo i o ženama u politici i o tome kako klimatske promjene utječu na žene. Napravljeno je jedno veliko istraživanje koje fantastično pokazuje kako klimatske promjene utječu na žene s invaliditetom.

– Zadnja tema bit će Cilj održivog razvoja 5 – Postizanje rodne ravnopravnosti i osnaživanje svih žena i djevojaka koji pokazuje koliko su Ujedinjeni narodi stavili naglasak na rodnu ravnopravnost i koliko potiču zemlje da se o tome više i sadržajnije govori – kazala je predsjednica SOIH-a Marica Mirić i svim ženama s invaliditetom je poručila da budu hrabre, da se što više obrazuju, da se zaposle i da znaju da mogu, da traže podršku i ako trpe nasilje neka se jave na broj telefona 0800 200 300 kako bi im se pružila podrška jer za nasilje nigdje i ni za koga nema opravdanja.

– Prekjučer smo u Saboru raspravili tri zakona, Zakon o zaštiti od nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, Kazneni zakon i Zakon o kaznenom postupku. Značajno je da se pooštravaju kazne za prekršaje koji su utemeljeni Zakonom o zaštiti od nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.

– U Kaznenom zakonu uvodi se nova definicija rodno utemeljenog nasilja koje je poprimilo zakonski okvir. Na temelju te definicije u Kaznenom zakonu imamo novo, samostalno kazneno djelo, a to je kazneno djelo teškog ubojstva ženske osobe. Strože kažnjavanje će mogućeg počinitelja navesti da razmisli kolike su kazne i da se ne isplati na takav način obračunavati sa ženama – kazala je saborska zastupnica Ljubica Lukačić.

Civilno društvo

Hrabri telefon nakon 27 godina dobio svoj centar

Objavljeno

/

Na fotografiji je prikazana svečanost otvorenja centra za djecu i roditelje u Zagrebu. U prostoriji su prisutne osobe koje sjede okrenute prema govorniku, a iza njih se nalaze police s knjigama i igračkama. Na prednjem dijelu slike je stol s plakatom na kojem piše “OTVOREN HRABRI CENTAR ZA DJECU I RODITELJE U ZAGREBU”. Također, vidljivi su logotipi i oznake Europskog socijalnog fonda te natpis koji ukazuje na financijsku potporu projekta. Slika je zanimljiva jer prikazuje društveno važan događaj koji se tiče podrške obitelji i djece.
Foto: Facebook Hrabrog telefona

U novoizgrađenom i uređenom centru nalazit će se prostorije za preventivan grupni i individualni rad s djecom, savjetovalište za djecu i roditelje, Hrabri telefon za djecu, Hrabri telefon za mame i tate, E-savjetovanje, kao i uredske prostorije iz kojih će se koordinirati brojni projekti i programi

Ovog utorka, 22. listopada 2024. godine, službeno je predstavljen Hrabri centar, prvi centar Hrabrog telefona nakon 27 godina postojanja. Novi prostor u zagrebačkim Dugavama omogućit će odgovaranje na veći broj poziva djece i roditelja te održavanje radionica i savjetovanja za njih.

– U Hrabrom telefonu razumijemo koliko je hrabrosti potrebno djetetu da podijeli svoj problem s odraslom osobom. Odluka o gradnji centra bila je hrabar korak i za nas, a podršku smo pronašli kod brojnih partnera. Bez predanosti našeg tima i potpore Europskih fondova, građana, tvrtke Mplus i medijske kuće Nova TV, ovo ne bi bilo moguće. Zahvaljujem svima i pozivam djecu, roditelje i stručnjake da se uključe u aktivnosti našeg Hrabrog centra – izjavila je predsjednica Hrabrog telefona Hana Hrpka.

Lora Vidović, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, istaknula je važnost ovakvih projekata za zajednicu.

– Vrijednost ovih inicijativa je neizmjerna jer stvaraju sigurnije i bolje okruženje za život. Čestitam svim donatorima, volonterima i stručnjacima koji su pridonijeli ostvarenju ovog projekta – kazala je.

Vidović je također podsjetila na dugu povijest Hrabrog telefona, koji od 1997. godine pruža podršku djeci i roditeljima u pitanjima nasilja i mentalnog zdravlja.

– Hrabri telefon postao je prvo mjesto povjerenja za mnogu djecu, i suradnja različitih sektora ključna je za daljnji razvoj projekata koji pomažu djeci da izgrade zdrave odnose i donose odgovorne odluke – dodala je.

Svečanom otvorenju prisustvovala je i zamjenica pročelnice Romana Galić.

Hrabri telefon je zahvaljujući projektu ‘Novi početak – širenje socijalnih usluga Hrabrog telefona’, financiranom sredstvima Europskih fondova, osigurao zemljište, izgradio i opremio novi centar.

Poznat po svojim besplatnim savjetodavnim linijama i brojnim projektima, Hrabri telefon okuplja više od 120 volontera, usmjerenih na zaštitu djece i mladih. Novi centar proširuje kapacitete za pružanje pomoći najugroženijima te poziva roditelje, djecu i stručnjake da se uključe u planirane aktivnosti.

Usluge Hrabrog telefona dostupne su djeci i mladima bez odgovarajuće roditeljske skrbi, onima s problemima u ponašanju, žrtvama obiteljskog nasilja, trudnicama i roditeljima djece do godinu dana, kao i njihovim obiteljima. Hrabri telefon može se kontaktirati putem telefona, e-maila, chata, foruma ili Facebooka, radnim danima od 9 do 20 sati.

Nastavi čitati

Civilno društvo

Otvoren 16. Festival prava djece

Objavljeno

/

Poster najavljuje 16. Festival prava djece s datumima od 16. listopada do 21. studenog 2024. godine. S lijeve strane je plava pozadina s natpisom "Festival prava djece", dok s desne strane crvena pozadina s tekstom "Mali festival za velike teme". U sredini je ilustracija laptopa i ruku koje tipkaju, što simbolizira aktivnost i sudjelovanje djece u online okruženju.

U Zagrebu je 16. listopada 2024. svečano otvoren 16. Festival prava djece, manifestacija koja već godinama promiče prava i dobrobit djece kroz umjetnost i kreativne projekte

Ovogodišnji fokus festivala je na mentalnom zdravlju i sigurnosti djece i mladih u digitalnom okruženju. U sklopu festivala, održan je okrugli stol pod nazivom ‘Sigurni & pametni u digitalnom svijetu’, gdje su stručnjaci iz različitih područja, zajedno s mladima, raspravljali o važnosti sigurnog ponašanja na internetu.

Ovaj festival posebnu pažnju posvećuje inkluzivnosti i pristupačnosti za djecu s invaliditetom, čemu je svjedočio i Domagoj Morić, predsjednik Udruge Alternator. On je istaknuo kako je prilagodba digitalnih sadržaja izuzetno važna kako bi i djeca s invaliditetom mogla sudjelovati u digitalnom svijetu na ravnopravnoj osnovi. Ovaj segment festivala osigurava da sva djeca, bez obzira na njihove sposobnosti, imaju jednaku priliku za sudjelovanje u programima.

Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić osvrnuo se na djecu i mlade s teškoćama u razvoju, kojima je upravo ekran jedini prozor u svijet, te naglasio koliko je važno da postoji što više dostupnog i prilagođenog digitalnog sadržaja za osobe s invaliditetom.

Zamjenica pravobraniteljice za djecu Tatjana Holjevac kazala je kako je virtualno komuniciranje učestalo među djecom i mladima i da unatoč brojnim rizicima i negativnim utjecajima, od nasilja do iskrivljene slike stvarnosti, treba kontinuirano isticati prednosti pravilnog korištenja sadržaja u digitalnom okruženju da bi se djeca mogla osjećati zaštićena i sigurna.

Festival nudi bogat program, uključujući filmske projekcije, radionice, interaktivne rasprave i susrete s filmskim stvarateljima, a program će se održavati u kinima diljem Hrvatske. Poseban naglasak stavljen je na filmske projekcije prilagođene djeci i mladima, koje prate teme poput tolerancije, prijateljstva, empatije i međuljudskih odnosa. Osim toga, planirane su i radionice koje će omogućiti djeci da izraze svoju kreativnost te istraže izazove i prednosti života u digitalnom dobu.

Festival je nastao u suradnji s brojnim partnerima i institucijama, uključujući Grad Zagreb, Hrvatski audiovizualni centar (HAVC) te Agenciju za elektroničke medije (AEM). Njihova podrška ključna je za održavanje ovog festivala, koji je postao važan događaj u kalendaru za djecu, roditelje i stručnjake koji se bave dječjim pravima i sigurnošću.

Festival traje do 21. studenog, a brojni događaji održavaju se ne samo u Zagrebu, već i u drugim gradovima diljem Hrvatske.

Nastavi čitati

Civilno društvo

Mentalfest počeo tribinom ‘Zapošljavanje osoba s invaliditetom’

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje unutrašnjost dvorane gdje se održava neki događaj ili sastanak. U prvom planu su redovi stolica na kojima sjede ljudi okrenuti prema govornici ili prezentaciji koja se odvija u pozadini. Na zadnjem zidu visi velika zastava, a ispod nje je projekcijsko platno s nečitljivim sadržajem. Prostor je prostran s visokim stropom i klasičnim uređenjem.
Foto: Grad Rijeka

Cilj manifestacije Mentalfest je podizanje svijesti o važnosti mentalnog zdravlja, posebno u kontekstu radnog mjesta, te poticanje dijaloga i pozitivnih promjena u zajednici. Festival teži smanjenju stigmatizacije osoba s mentalnim teškoćama, promicanju njihovog uključivanja u društvo i jačanju podrške za mentalno zdravlje kroz različite aktivnosti, tribine i suradnju s partnerima iz lokalne zajednice

Od 7. do 11. listopada u Rijeci se održava deveti Mentalfest – Festival mentalnog zdravlja, koji se ove godine fokusira na temu ‘Mentalno zdravlje na radnom mjestu kao prioritet’.

Manifestacija je počela tribinom ‘Zapošljavanje osoba s invaliditetom’.

Festival, kojeg od 2016. godine organizira Dom za odrasle osobe Turnić uz podršku lokalnih partnera, održava se povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja. Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se svake godine 10. listopada, a pokrenut je 1992. u organizaciji Svjetske federacije za mentalno zdravlje (WFMH), s ciljem podizanja svijesti o problemima mentalnog zdravlja i mobilizacije podrške na globalnoj razini.

Ravnateljica Doma Turnić, Martina Baiocco, istaknula je kako tribina sama po sebi neće promijeniti stanje, ali ima za cilj potaknuti dijalog u zajednici i pozitivne promjene. Zahvalila je partnerima festivala, posebno korisnicima Doma, koji svake godine aktivno sudjeluju u organizaciji Mentalfesta. Baiocco je naglasila važnost njihove vidljivosti jer oni čine dio zajednice.

– Stigmatizacija osoba s mentalnim teškoćama i dalje postoji u našem društvu, a nismo dovoljno napravili po pitanju njihova zapošljavanja. Ipak, svaki pozitivan primjer predstavlja napredak, pogotovo za te osobe i njihove obitelji. Ponosna sam što je Mentalfest postao prepoznat kao brend kad je riječ o mentalnom zdravlju, a tijekom ovog tjedna želimo biti vidljivi jer to daje nadu da će naši korisnici biti bolje prihvaćeni u društvu – dodala je Baiocco.

Uz Martinu Baiocco, sudionici tribine o zapošljavanju osoba s invaliditetom bili su i Nenad Seifert, direktor Regionalnog ureda Rijeka Hrvatske udruge poslodavaca, Nataša Kovačić Stilinović, direktorica ljudskih resursa Hilton Costabella Beach Resort & Spa, Kristina Kleva i Melita Seršić iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područni ured Rijeka, te psihologinja iz Doma za odrasle osobe Turnić, Kristina Manestar.

Sudionike su pozdravili i pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu zaštitu i unapređenje kvalitete života Grada Rijeke, Karla Mušković, Dragica Marač iz Upravnog odjela za socijalnu politiku i mlade PGŽ, te savjetnica pravobranitelja za osobe s invaliditetom, Tea Rubeša.

Pročelnica Mušković istaknula je da Grad Rijeka podržava Mentalfest od njegova početka.

-Grad Rijeka prepoznaje važnost mentalnog zdravlja, što je vidljivo kroz brojne projekte koje provodimo. Mentalno zdravlje je također jedan od prioriteta u zdravstvenom planu Grada Rijeke, a unutar projekta ‘Rijeka – zdravi grad’ postoji i tematska skupina koja se bavi isključivo mentalnim zdravljem. Mentalfest zasigurno pridonosi smanjenju stigme prema osobama s mentalnim teškoćama, što svakako treba poticati – rekla je Mušković.

Važno je napomenuti da su mentalne bolesti jedan od glavnih uzroka bolničkog liječenja. U Primorsko-goranskoj županiji u 2023. godini, 7 posto pacijenata liječilo se zbog psihičkih poremećaja, među kojima prednjače poremećaji uzrokovani alkoholom, shizofrenija i depresija. Psihičke dijagnoze čine 30 posto svih bolničkih dana, a najduže se liječe pacijenti sa shizofrenijom, poremećajima uzrokovanim alkoholom, demencijom i depresijom.

Festival mentalnog zdravlja – Mentalfest, organiziran je u suradnji s Gradom Rijekom, Nastavnim zavodom za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, Gradskom knjižnicom Rijeka, Hrvatskim zavodom za zapošljavanje – Područna služba Rijeka, Psihijatrijskom bolnicom Lopača i Hilton Costabella Beach Resort & Spa.

Nastavi čitati

U trendu