Poveži se s nama

Civilno društvo

Stručnjaci zabrinuti za opstanak organiziranog stanovanja

Objavljeno

/

Na slici je grupa ljudi koja pozira u zatvorenom prostoru. Iza njih se nalazi bijela ploča s raznim zapisima i crtežima. Prostorija izgleda kao učionica ili sastajalište, a na zidu s lijeve strane nalazi se znak zabrane pušenja. Iznad prozora je znak za izlaz u slučaju nužde. Osobe su obučene u ležernu odjeću, uključujući džempere, košulje i jakne. Pored jedne osobe koja sjedi, nalazi se torba na podu.
Foto: Udruga za promicanje inkluzije Zagreb

Povod za osnivanje Savjeta je zabrinutost stručnjaka, predstavnika neovisnih institucija i znanstvenika za opstanak usluge organiziranog stanovanja kao alternative institucionalizaciji osoba s intelektualnim teškoćama i psihičkim bolestima

Prošlog tjedna, točnije 30. siječnja 2024. godine, u Udruzi za promicanje inkluzije u Zagrebu, održan je osnivački sastanak Savjeta za unapređenje usluge organiziranog stanovanja za osobe s intelektualnim teškoćama.

Savjet čine udruge koje pružaju uslugu organiziranog stanovanja osobama s intelektualnim teškoćama, Centar za inkluziju Šibenik, Centar za inkluziju i socijalne usluge Bjelovar i Udruga za promicanje inkluzije te predstavnici transformiranih ustanova koje pružaju ovu uslugu, Centra za rehabilitaciju Zagreb i Centar za pružanje usluga u zajednici Ozalj.

Savjetu su pristupili i Ured pučkog pravobranitelja za osobe s invaliditetom, Daniela Bratković s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu i Marko Buljevac sa Studijskog centra socijalnog rada, Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Ispred Ureda pravobranitelja za osobe s invaliditetom sastanku je prisustvovala savjetnica Vesna Mužina.

Povod za osnivanje Savjeta je zabrinutost stručnjaka, predstavnika neovisnih institucija i znanstvenika za opstanak usluge organiziranog stanovanja kao alternative institucionalizaciji osoba s intelektualnim teškoćama i psihičkim bolestima i jedinoj socijalnoj usluzi u okviru koje se osobama pruža sveobuhvatna podrška u svim područjima života.

Kao stručnjaci i znanstvenici koji dugi niz godina zagovaraju, promiču i ostvaruju u praksi pravo osoba s intelektualnim teškoćama na život u zajednici u skladu s vlastitim izborima uz odgovarajuću podršku, članovi novoosnovanog Savjeta zabrinuti su zbog izjednačavanja organiziranog stanovanja sa uslugom smještaja, kako u propisima koje donosi nadležno Ministarstvo tako i u javnom komuniciranju predstavnika tijela javne vlasti  ali i predstavnika medija.

Osnivački sastanak Savjeta i oblikovanje njegove misije i plana djelovanja facilitirali su Patti Scott i David Hasbury iz Neighbours Inc. iz SAD-a.

Neighbours Inc. inovativna je neprofitna organizacija koja više od 30 godina pruža podršku osobama s invaliditetom i njihovim obiteljima u odabiru i dizajniranju života kakvog žele u svojim lokalnim zajednicama i susjedstvima.

Patti i Dave posvetili su svoje karijere i živote pružanju podrške osobama s invaliditetom, njihovim obiteljima, zajednicama, organizacijama i vladama kako bi osobama s invaliditetom omogućili da žive kao cijenjeni građani i ravnopravni članovi zajednice.

Koristeći pristup i alate ko-dizajniranja promjene (Collaborative Change Design) potakli su članice Savjeta u kreiranju zajedničke vizije i formuliranju prvih koraka koje će zajednički poduzeti u njezinom ostvarivanju.

Savjet će djelovati u okviru Saveza udruga pružatelja usluge organiziranog stanovanja, koji čini osam udruga koje ovu uslugu pružaju za oko 300 osoba s intelektualnim teškoćama.

Anita Blažinović

Civilno društvo

Zaklada Solidarna održala online ‘Doručak s novinarima’

Objavljeno

/

Slika prikazuje online konferenciju i ljude s upaljenim kamerama. Prostor iz kojeg se prati konferencija i laptop je u krupnom planu, dok su slike ljudi umanjene i daleko.
Foto: Vern

Projekti koje su udruge predstavljale, a novinari slušali, mogle su postati teme za izvještavanje zainteresiranim medijima

Poslušaj članak

Zaklada Solidarna 28. i 29. studenog organizirala je online sastanak s novinarima koji rade na nekim od društveno korisnih projekata.

Cilj ovog online meetinga bio je da se odazvani novinari povežu i lakše ostvare možebitnu suradnju s prisutnim udrugama. S druge strane, projekti koje su udruge predstavljale, a novinari slušali, mogle su postati teme za izvještavanje zainteresiranim medijima.

Na ovom online ‘doručku s novinarima’ u dva zanimljiva dana moglo se čuti više o pojedinostima nekih od aktualnih projekata koje provode udruge koje su bile prisutne.

Prvi je svoj projekt predstavila Udruga CZMOS, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka koja kroz projektne aktivnosti pokušava utjecati na zakon o obveznom sudjelovanju korisnika zajamčene minimalne naknade u radu za opće dobro bez naknade. Udruga CZMOS smatra tu mjeru diskriminatornom i protustavnom. Stoga ističu kako će istražiti na koji se način mjera provodi u praksi i koje međunarodne dokumente krši. Na temelju prikupljenih podataka, kažu, sastavit će dokument vlastima s obrazloženjem problema i preporukama za ispravak mjere.

Cilj ovog projekta je utjecati na Zakon o socijalnoj skrbi, povećati svijest o siromaštvu i osnažiti korisnike da potraže pravni savjet. Također, iz udruge žele upozoriti donositelje odluka na pravne deficite mjere te ih potaknuti na unapređenje socijalnih politika.

Između ostalih svoje su projekte predstavili i Udruga Institut Pula koja če kroz projektne aktivnoti pokušati riješiti problem nedostatka podrške beskučnicima u Zagrebu, Puli, Poreču, ali i cijeloj Hrvatskoj. Kroz projekt pokušavaju naglasiti problem smještajnih kapaciteta za beskućnike, kao i problem potrebe ovisnosti o rješenjima civilnog društva.

Iz udruge se nadaju da će ovaj projekt donijeti povećanje opsega i kvalitete podrške, s minimalno 40 korisnika koji će primiti direktnu pomoć. Također, kroz projekt će se promovirati svijest o pravima beskućnika kroz medijske objave i društvene mreže, te organizirati javne događaje.

U petak je novinare dočekalo još gorućih tema koje bi trebale biti više zastupljene u medijskom prostoru.

Predstavnica Nacionalnog saveza udruga za mentalno zdravlje (SUMEZ) govorila je o tome da se priča o zaštiti mentalnog zdravlja na europskoj razini. Naglasila je kako se u Europskom parlamentu jako puno razgovara o ovoj temi te kako su europska rješenja za podizanje mentalnog zdravlja univerzalnost, solidarnost i dostupnost visoke kvalitete zdravstvene zaštite.

Upravo zbog toga SUMEZ će pokrenuti kampanju ‘Naši glasovi’ kako bi kako bi osvijestio javnost i potaknuo dijalog s političarima tijekom izbora za Europski parlament. Cilj je smanjiti stigmu i uključiti osobe s mentalnim teškoćama u donošenje odluka. Inicijativa nastoji povezati dionike i političare s osobama s teškoćama, kako bi se unaprijedile politike mentalnog zdravlja na nacionalnoj i EU razini. Prevencija i skrb o mentalnom zdravlju trebaju postati nacionalni prioritet tvrde iz SUMEZ-a.

Još jedan od hvale vrijednih projekta je projekt Zaklade Kultura nova pod nazivom ‘Romski teatar’. Cilj ovog projekta je smanjiti diskriminaciju romske manjine u Hrvatskoj i promijeniti stavove većinskog stanovništva kroz integraciju mladih Roma u obrazovanje i zajednicu.

Projekt uključuje kampanju podizanja svijesti u sjevernoj Hrvatskoj o položaju Roma putem inkluzivnih kazališnih aktivnosti. Planirane aktivnosti uključuju online istraživanje predrasuda, kampanju na društvenim mrežama, te stvaranje predstave ‘Teatra R’ koju će izvoditi Romi.

Na ovom online meetingu obrađena je i tema medijske diskriminacije prema LGBTQ+ zajednici kroz medije. Tu temu, kao i svoju akciju pod nazivom  ‘Akcija DiskrimiNacija’ predstavila je članica Centra za građanske inicijative.

Kroz svoju akciju Centar za građanske inicijative diže glas i bori se protiv homofobije u Hrvatskom medijskom prostoru. Iz centra tvrde da se kroz medije ugrožavaju prava i sigurnost LGBTIQ+ osoba u Hrvatskoj.

Projekt ‘Akcija DiskrimiNacija’ obuhvaća pravne, komunikacijske i zagovaračke aktivnosti s ciljem suzbijanja diskriminatornog medijskog izvještavanja. Kroz projektne aktivnosti iz Centra planiraju pripremu pravne argumentacije koja će pokazati kršenja zakona na nacionalnoj i EU razini. Isto tako, organizatori akcije rade na organizaciji sastanaka s ključnim institucijama te anketiranje LGBTIQ+ osoba radi prikupljanja njihovih iskustava.

Kroz zagovaračku kampanju, akcija će tražiti sankcioniranje neprimjerenog izvještavanja i promicanje regulatornih promjena. Ova inicijativa nastoji stvoriti sigurnije društvo za LGBTIQ+ zajednicu, smanjujući diskriminaciju i povećavajući odgovornost medija.

Ove, ali i niz drugih važnih tema obrađene su na online ‘Doručku s novinarima’, a sve s ciljem da se glas onih najugroženijih među nama čuje u hrvatskom medijskom prostoru.

Nastavi čitati

Civilno društvo

‘Nesavršeno savršena’ novi je projekt Ivane Nikolac

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje osobu u invalidskim kolicima koja se nalazi na otvorenom prostoru uz obalu mora. U pozadini se vidi plavo more, kamenita obala i planine u daljini. Nebo je vedro s nekoliko oblaka. Osoba nosi bijelu majicu, šarene hlače i žute čizme. Fotografija je zanimljiva jer prikazuje prekrasan prirodni krajolik i može biti relevantna za teme vezane uz pristupačnost prirodnih ljepota osobama s invaliditetom.
Foto: Facebook/Ivana Nikolac

Kroz ovaj kanal želim vas inspirirati, povezati i podsjetit da svaka prepreka krije priliku, a svaka priča nosi snagu, rekla je Ivana

Poslušaj članak

Stigla je ‘Nesavršeno savršena’ na YouTube kanal, napisala je na svom Facebook profilu Ivana Nikolac, potpredsjednica Udruge Leptirići iz Metkovića.

– Ovdje počinje priča o životu koji prkosi granicama, životu iz perspektive koja se često ne vidi – bez filtera i bez zadrške. Ja sam Ivana, žena koja vjeruje da snaga nije u savršenstvu, već u prihvaćanju onoga što jesmo – sa svim izazovima, borbama i lijepim trenucima koji su dio svakodnevnog života. Želim pokazati da ‘nesavršeno’ može biti itekako savršeno.

Kroz ovaj kanal želim vas inspirirati, povezati i podsjetit da svaka prepreka krije priliku, a svaka priča nosi snagu.

Što vas očekuje? Priče koje slave hrabrost i autentičnost, moj životni put – izazovi i pobjede, putovanja i avanture, jer sloboda nema granice, poruke koje razbijaju predrasude i osnažuju snagu uma. ‘Nesavršeno savršena’ – jer svako ima priču vrijednu jednog umjetničkog djela – napisala je Ivana.

Bit će na kanalu svega, pričat će i o pravima osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju, o temama za žene koje su zanemarene, zlostavljane… Pričat će o svemu.

Tijekom 18 godina invaliditeta upoznala je puno ljudi kojima se dogodilo nezamislivo puno nelijepih stvari, ali i one koji lijepo žive bez obzira na to što im se dogodilo nešto i preokrenulo svijet.

Ivana je pozvala i vas da budete sukreatori sadržaja, da pišete, komentirate i predlažete što vas zanima. Pratiti je možete ovdje, a imate i garanciju da neće biti dosadno.

Nastavi čitati

Civilno društvo

Društvo prevoditelja znakovnog jezika kod predsjednika Milanovića

Objavljeno

/

Na fotografiji je prikazan sastanak u uredu. Sedam osoba sjedi oko velikog drvenog stola s prozirnom staklenom površinom. Na stolu se nalazi cvjetni aranžman u sredini, a ispred svake osobe su papiri i olovke. U pozadini se vide veliki prozori kroz koje se pruža pogled na vanjski prostor s drvećem i stazama. Sastanak se odvija u formalnom okruženju, a sudionici su odjeveni u poslovnu odjeću. Na stolu su također postavljene pločice s imenima sudionika.
Foto: Ured predsjednika

Predstavnice društva uručile su predsjedniku Priznanje za doprinos vidljivosti zajednice Gluhih i hrvatskog znakovnog jezika kontinuiranim osiguravanjem prijevoda obraćanja na hrvatskom znakovnom jeziku

Predsjednik Republike Zoran Milanović razgovarao je 20. studenog 2024. godine s predstavnicama Hrvatskog društva prevoditelja znakovnog jezika, predsjednicom Društva Nives Gotovac i članicama Upravnog odbora Dorijanom Kavčić i Marijom Šoić.

Na sastanku su predstavnice Hrvatskog društvo prevoditelja znakovnog jezika upoznale predsjednika Milanovića s radom i aktivnostima Društva, osnovanog 2016. godine, koje je usmjereno na kontinuiranu brigu o prevoditeljima, njihovom razvoju i usavršavanju organiziranjem brojnih edukativnih događanja kako bi se uz visoko kvalitetne prijevode doprinijelo promidžbi i priznanju ne samo struke prevoditelja znakovnog jezika nego i afirmaciji hrvatskog znakovnog jezika.

Prema Registu osoba s invaliditetom, u Hrvatskoj ima oko 19 tisuća gluhih osoba, ali većina njih ne ostvaruje pravo na pristup informacijama na hrvatskom znakovnom jeziku iako im je to pravo zajamčeno zakonom. Predstavnice Društva istaknule su kao najveći problem činjenicu što hrvatski znakovni jezik još nije percipiran kao punopravni jezik. U tom kontekstu, jako pozitivnim smatraju što predsjednik Milanović neka od svojih obraćanja javnosti objavljuje i na hrvatskom znakovnom jeziku. Zbog toga su mu u ime Društva uručile i Priznanje na doprinosu vidljivosti zajednice Gluhih i hrvatskog znakovnog jezika kontinuiranim osiguravanjem prijevoda obraćanja na hrvatskom znakovnom jeziku.

Znakovni jezici koriste pokrete ruku i mimiku za prenošenje značenja, za razliku od govornih jezika koji rabe govor. Punopravni su ostalim, govorenim, prirodnim jezicima s vlastitom gramatikom i leksikom.

Uz predsjednika Milanovića bila je savjetnica Predsjednika za odgoj i obrazovanje Jadranka Žarković.

Izvor: Ured predsjednika

Nastavi čitati

U trendu