Poveži se s nama

in MREŽA

Provedene radionice u sklopu projekta ‘OSI – Otkrij, Spoznaj, Iskusi!’

Objavljeno

/

Ovo je slika osobe u invalidskim kolicima koja se kreće hodnikom. Hodnik ima drveni pod i zidove od opeke. U pozadini su biljke i namještaj. Slika je snimljena iz niskog kuta i osoba je u pokretu, stvarajući zamagljen učinak.

Ovo je bila prilika zainteresiranim posjetiteljima da nauče nešto novo ‘jer tek kada znamo, možemo razumjeti i prihvatiti’, odnosno da se na osnovu svojih životnih iskustava podsjete nekih pravila koja su ili nisu mogli postići, a imaju pravo na njih

Studentski zbor Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu organizirao je povodom obilježavanja Međunarodnog dana osoba s invaliditetom (3. prosinca) u petak, 1. prosinca 2023., od 17,30 do 21 sat, u Dvorani ‘Pauk’ Studentskog centra ‘Stjepan Radić’ u Zagrebu, već treću godinu zaredom edukativno-iskustvene radionice u sklopu provedbe projekta ‘OSI – Otkrij, spoznaj, iskusi!’, čiji je cilj edukacija društva o izazovima s kojima se svakodnevno nose osobe s invaliditetom.

Projekt ‘Otkrij, Spoznaj, Iskusi’ osmišljen je od strane članica Studentskog zbora Edukacijsko-

rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i provodi se treću godinu zaredom. Nagrađen je Rektorovom nagradom u akademskoj godini 2021./2022. u kategoriji Nagrade za društveno koristan rad u akademskoj i široj zajednici. Njegova temeljna svrha je edukacija

studentske populacije o određenim teškoćama s kojima se osobe s invaliditetom (OSI – kako slovi i sam naziv projekta) svakodnevno suočavaju kako bi ih bolje razumjeli te im ispravno pristupali.

– Vidljivo je te se nerijetko spominje i na samom Fakultetu kako je prvi korak kvalitetne inkluzije edukacija, a iskustveno učenje upravo je jedan od najkvalitetnijih i studentima najdražih načina učenja – pojasnile su organizatorice.

Radionice su izvodili studenti sva tri studijska smjera, preddiplomske i diplomske razine. Na taj način potaknuto je, osim glavnog cilja, i umrežavanje te timski rad studenata unutar fakulteta.

Radionice su realizirane u obliku malih ‘štandova’, odnosno punktova, od kojih je svaki

pokrivao jednu od navedenih kategorija:

  • osobe s intelektualnim teškoćama – prema Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom imaju jednako pravo na život u zajednici s pravom izbora jednakim kao i za druge osobe, gdje i s kim će živjeti
  • osobe s oštećenjem vida – sljepoća (39 milijuna osoba) i slabovidnost (46 milijuna osoba); 2,2 milijarde ljudi ima neki oblik oštećenja vida
  • senzorne disfunkcije kod OSI (iako nisu invaliditet same po sebi, često su prisutne i uvelike utječu na život osoba) – u senzorne sustave ubrajaju se vestibularni (kretanje, ravnoteža), propioceptivni (mišići i zglobovi), taktilni (dodir), vizualni (vid), auditivni (sluh), olfaktorni (miris), gustativni (okus) i interoceptivni (internalni organi)
  • osobe s motoričkim teškoćama, kod kojih su osnovne karakteristike poremećaj pokreta i položaja tijela, smanjena ili onemogućena funkcija pojedinih dijelova tijela, nepostojanje dijelova tijela; motorički poremećaji podrazumijevaju skupinu poremećaja fine i grube motorike i balansa tijela, koji stvaraju teškoće u svakodnevnim funkcionalnim aktivnostima, kao što podrazumijevaju i ispodprosječno tjelesno funkcioniranje; podjela: oštećenja lokomotoričkog aparata, oštećenja središnjeg živčanog sustava, oštećenja perifernog živčanog sustava, motorički poremećaji nastali kao posljedica kroničnih bolesti ostalih organskih sustava
  • osobe s oštećenjem sluha – gluhoća i nagluhost
  • osobe kojima je učinjena laringektomija, odnosno djelomično ili potpuno kirurško otklanjanje grkljana (larinksa) zbog nastanka zloćudnog tumora, a najčešći simptomi bolesti su promuklost i/ili promjene jačine i boje glasa, otežano i/ili bolno gutanje, gubitak na tjelesnoj težini u kratkom vremenu, oteklina (čvor) na vratu – sve ih okuplja Hrvatska zajednica laringektomiranih
  • nasilje nad osobama s invaliditetom – verbalno, tjelesno, psihičko, spolno, ekonomsko
  • psihički poremećaji (internalizirani i eksternalizirani)  i problemi u ponašanju (rizična ponašanja, teškoće u ponašanju, poremećaji u ponašanju).

Na svakom od štandova nalazilo se nekoliko volontera – studenata Edukacijsko-rehabilitacijskog Fakulteta, koji su informirali zainteresirane o određenoj teškoći i ispravnim načinima pristupanja osobama s invaliditetom te su provodili male iskustvene radionice.

Organizacijski tim razradio je osnovni koncept svakog od punktova, no svi su koncepti bili podložni promjenama, ovisno o savjetima predmetnih nastavnika koji se bave određenim područjem kao i idejama volontera koji su sudjelovali u samom izvedbenom dijelu projekta. Uglavnom, vodilo se načelom ‘Ništa o nama bez nas’ te su u proces izrade i provedbe radionica uključene i osobe s invaliditetom.

Osim samih radionica, izrađeni su i informativni letci koji su se dijelili studentima kao

kratak podsjetnik na radionice, a koji su uključivali općenite informacije o invaliditetu,

Međunarodnom danu osoba s invaliditetom, citate osoba s invaliditetom i dio koji se odnosi na nasilje. Osim letaka, za svaki punkt izrađen je plakat na kojemu su bile najvažnije

informacije o problematici koja se obrađuje na istom. Također, izrađeno je i nekoliko promotivnih postera koji su postavljeni na oglasne ploče na Fakultetu i unutar Studentskog

doma, kako bi se povećao interes studenata za sudjelovanje.

– Smatramo kako bi ovaj projekt omogućio jedinstvenu priliku za kvalitetnu suradnju studenata sva tri smjera Edukacijsko-rehabilitacijskog projekta, a kroz koju bismo mogli široj studentskoj populaciji dati priliku da djelomično iskuse teškoće s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom svaki dan, da razgovaraju s njima i dobiju sliku inkluzije kakva bi zaista trebala biti i kakva ona trenutno jest. Svrha ovog projekta nije ‘još jedan informativni letak’ ili humanitarna akcija, već pružanje prilike studentima da se upoznaju sa stvarnim osobama i na vlastitoj koži iskuse djelić njihova iskustva. Želimo preusmjeriti fokus s pojma invaliditeta na OSOBU s invaliditetom, a teoriju spojiti s praksom – poručile su organizatorice.

Naime, 1992. godine Ujedinjeni narodi proglasili su 3. prosinca Međunarodnim danom osoba s invaliditetom, sa ciljem postizanja punog i jednakog uživanja ljudskih prava i sudjelovanja osoba s invaliditetom u drštvu, uz poticanje razumijevanja invaliditeta, mobilizacije, podrške, dostojanstva, prava i blagostanja osoba s invaliditetom.

U Republici Hrvatskoj živi više od pola milijuna ljudi s invaliditetom, od čega se oko 60 posto odnosi na muškarce, a oko 40 posto na žene.

U pristupu osobama s invaliditetom važno je zapamtiti da se osoba s invaliditetom oslovljava njenim osobnim imenom, da se treba obraćati samoj osobi, a ne pratnji, da je potrebno prvo upitati osobu je li joj potrebna pomoć te na koji način joj pomoći, nikada se ne smije pretpostavljati tko što može, prilikom razgovora s osobom ne treba se bojati koristiti riječi poput ‘vidimo se’ i ‘čujemo se’, potrebno je govoriti intenzitetom glasa koji je uobičajen za govornika i ne smije se derati.

Provedene radionice su dobar podsjetnik na vrste invaliditeta i na ostvarivanje prava koja osobe s određenom vrstom invaliditeta, odnosno kao žrtve nasilja, imaju pravo zatražiti i koristiti. Konvencija, pravila i zakoni postoje; savezi, udruge i društa specijalizirani za osobe s invaliditetom postoje; pravobranitelj za osobe s invaliditetom postoji; zastupnik za osobe s invaliditetom u Hrvatskom saboru postoji; sve je napisano ‘crno na bijelo’ na papiru u vezi prava i definicija kroz dugi niz godina. A na kraju se ipak moramo zapitati zašto još uvijek postoje izuzeci kod osoba s invaliditetom na koja se prava ne odnose kada ih trebaju ostvariti, već ih se izlaže dugogodišnjem institucionalnom ignoriranju, nerazumijevanju, odbijanju, linču. Sve dok postoji ijedna osoba kojoj su uskraćena prava u odnosu na invaliditet i nasilje, a vjerujte da ih ima jer ih se mnoštvo javlja sa svih strana, ovo društvo itekako ima zadatak razmisliti koga je postavilo na ključna mjesta da se kroz dugogodišnje razdoblje ne može riješiti pitanje ostvarivanja prava osoba s invaliditetom u cijelosti, odnosno pitanje nerješavanja prava kod svake osobe s invaliditetom koja je ukazala na to.

Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

in MREŽA

Kristijan Trampuž predstavio pjesmu i spot ‘Sunce na ekranu’

Objavljeno

/

Na fotografiji je prikazana grupa od pet osoba koje sjede za stolom u restoranu ili kafiću. Stol je prekriven raznim jelima, uključujući narezke, povrće i čaše crnog vina. U pozadini se vidi zid od cigle na kojem su obješeni razni glazbeni instrumenti poput gitara, truba i harmonika. Atmosfera izgleda ugodna i opuštena, a prostorija ima rustikalni izgled.
Foto: Kristijan Trampuž

Ovom pjesmom želim izraziti zahvalnost glazbenicima i tekstopiscima koji su prije dvije godine prepoznali moj talent, kao i svima koji me podržavaju na ovom putu, a posebno roditeljima, koji su moj najveći oslonac, izjavio je Kristijan

Poslušaj članak

Krajem prošle godine, odnosno, 27. prosinca 2024. godine, Kristijan Trampuž premijerno je predstavio spot za svoju novu pjesmu ‘Sunce na ekranu’.

Tekst pjesme napisala je Marina Cetina, glazbu je skladao Dorian Škrobonja, dok je za aranžman i produkciju zaslužan Robert Grubišić. Prateće vokale otpjevali su Natalija Hiberski Duišin i Robert Grubišić, a snimanje je obavljeno u studiju Adria Records.

Video realizaciju potpisuju Igor Modrić i Robert Kalčić iz produkcijske kuće Pro-Rec.

– Ovom pjesmom želim izraziti zahvalnost glazbenicima i tekstopiscima koji su prije dvije godine prepoznali moj talent, kao i svima koji me podržavaju na ovom putu, a posebno roditeljima, koji su moj najveći oslonac – izjavio je Kristijan.

Posebnu zahvalu uputio je Konobi Tarsa i vlasniku Goranu Rogiću na ustupanju prostora za snimanje spota, kao i Košarkaškom klubu Flumen Santi Viti FSV te djevojkama Nerei Brajac i Ivoni Krakić koje su sudjelovale u videu.

– Zahvaljujem i svom najboljem prijatelju Luki Wagneru, koji je kao i uvijek bio uz mene. Posebno zahvaljujem gospodinu Miljenku Mišljenoviću, koji mi je omogućio da na 22. Festivalu stvaralaštva i postignuća u razvoju osoba s invaliditetom budem voditelj te prvi put javno izvedem pjesmu ‘Sunce na ekranu’ – kazao je Trampuž

Kristijan se zahvalio i medijskim pokroviteljima, uključujući Radio Kastav, Novinet TV Kanal RI, te portale Sportokracija i TV Nova Pula, na pruženoj podršci.

Za kraj, Kristijan je poslao poruku svim svojim prijateljima.

– Treba se boriti, jer je samo nebo granica. Budite hrabri i veseli!

Posebno je istaknuo da je član ‘Draških maškara’ i veliki ljubitelj Riječkog karnevala.

Kristijan Trampuž, rođen 20. svibnja 1991. godine, osoba je s invaliditetom i član Udruge osoba s cerebralnom i dječjom paralizom u Rijeci. Od 2007. godine bavi se bocciom, gdje je postigao zapažene rezultate, dok se glazbom aktivno bavi od 2022. godine.

Do sada je snimio pet pjesama i dva video spota, a u njegovim počecima veliku podršku pružili su mu Robert Pilepić, Robert Grubišić i studio Pro-Rec iz Matulja.

Pjesma i spot nalaze se ovdje.

Nastavi čitati

in MREŽA

Nove pogodnosti sustava e-MOSI za osobe s invaliditetom

Objavljeno

/

Foto: MOSI

Za pristup sustavu e-MOSI potrebno je koristiti vjerodajnicu visoke ili značajne razine sigurnosti putem sustava e-Građani

Poslušaj članak

Agencija za komercijalnu djelatnost sustavno radi na olakšavanju života osobama s invaliditetom pa su tako ovaj put unaprijedili svoj Elektronski sustav (e-mosi) još jednostavnijim načinom izdavanja isprava i iskaznica za osobe s invaliditetom.

Osim što sada putem interneta možete podnijeti zahtjev za izdavanje Europske i nacionalne iskaznice za osobe s invaliditetom te Europske parkirališne karte, dostupne su i usluge podnošenja zahtjeva za novu ispravu zbog promjene podataka u Registru osoba s invaliditetom ili zahtjev zbog promjene osobnih podataka (ime/prezime).

Isto tako, putem interneta se može zahtjev za novi dokument u slučaju gubitka, krađe ili oštećenja iskaznice ili Europske parkirališne karte te preuzimanje Rješenja izdanih uz vaše isprave.

Za pristup sustavu e-MOSI potrebno je koristiti vjerodajnicu visoke ili značajne razine sigurnosti putem sustava e-Građani, a sve zahtjeve možete podnijeti putem sljedećeg linka: https://mosi.akd.hr/hr/emosi.

Inače, Europska i nacionalna iskaznica za osobe s invaliditetom uvedena je prošle godine u Hrvatsku, u skladu s inicijativom Europske unije za standardizaciju prava osoba s invaliditetom u zemljama članicama.

Ove iskaznice omogućuju osobama s invaliditetom veće pogodnosti, poput pristupa različitim pravima i uslugama, olakšavanja korištenja javnog prijevoza, kao i drugih povlastica koje su osigurane zakonodavstvom Europske unije i nacionalnim zakonima.

Europska parkirališna karta temelji se na jedinstvenom standardu koji je prepoznat u svim zemljama članicama EU  s ciljem poboljšanja mobilnosti i neometanog pristupa potrebnim uslugama, a osobama s invaliditetom omogućava lakše kretanje i pristup javnim površinama i uslugama.

Parkirališna karta omogućuje besplatan ili povoljniji pristup parkiralištima, kao i parkiranje na mjestima koja su posebno označena za osobe s invaliditetom, bez obzira na to u kojoj zemlji EU osoba boravi. Može se  koristiti u svim državama članicama EU, svaka zemlja kartu priznaje kao dokaz da osoba ima pravo koristiti povlastice koje se odnose na parkiranje.

Europske parkirališne karte samo su jedna u nizu pozitivnih praksi koje je AKD napravio kako bi olakšao život osobama s invaliditetom u Hrvatskoj.

Nastavi čitati

in MREŽA

MALI PRINC Počinju treninzi za najmlađu djecu s Down sindromom

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje nekoliko ljudi u plavim majicama koji oko vrata imaju medalje, a u ruci drže diplome. Vjerojatno se radi o pobjedi na nekom natjecanju.
Foto: Martina Šango

Treninzi će se odvijati u sportskoj dvorani, na bazenu i u prirodi, a sve s ciljem razvoja socijalnih vještina i motoričkih sposobnosti djece s Down sindromom

Poslušaj članak

Sportska udruga djece s intelektualnim teškoćama Mali princ Zadar, koja je specijalizirana za treniranje djece s intelektualnim teškoćama, uskoro otvara grupu treninga za djecu s Down sindromom od 9 do 15 godina.

S novom godinom kreće i nova priča. Tako su iz Malog princa odlučili otvoriti novu grupu za treninge najmlađih osoba s Down sindromom. Jedan od najboljih načina inkluzije djece s teškoćama u razvoju u društvo je upravo kroz sport.

Upravo zbog tog razloga Udruga Mali princ provodi prilagođene treninge za djecu s Down sindromom te tako rade na socijalizaciji, poticanju fizičke aktivnosti i ranoj prevenciji pretilosti kod djece.  

Kroz raznolik program sportskih aktivnosti koji je osmišljen i prilagođen upravo najmlađoj djeci s Down sindromom, poticat će se njihova fizička aktivnost, emocionalna i socijalna inteligencija.

Prilagođeni treninzi održavat će se ponedjeljkom od 14 do 15 sati u dvorani 4 na ŠRC Višnjik, trajat će 60 minuta, a bit će koncipirani na način da će se djecu postepeno uvoditi u trenažni proces gdje će kroz razne vježbe i elementarne sportske i društvene igre naučiti osnovne oblike kretanja i motoričke strukture.

Treninzi će se odvijati u sportskoj dvorani, bazenu i u prirodi, a sve s ciljem razvoja socijalnih vještina i motoričkih sposobnosti djece s Down sindromom, pod vodstvom profesorice kineziologije Martine Šango koja je ujedno i predsjednica Udruge, te vrijednih volontera Udruge.

Predsjednica Udruge istaknula je kako će novi program uvelike doprinijeti poboljšanju kvalitete života mališana s Down sindromom.

– Veselimo se novom programu osmišljenom za mlađu djecu sa Down sindromom. Njime će se stvoriti nova prilika za uključivanje djece sa DS u sport, što smatram izuzetno važnim zbog unapređivanja njihovog zdravlja, razvoja navika za tjelesnim vježbanjem, te općenito poboljšanja kvalitete njihovog života. Djeca će rano ulaziti u sustav vježbanja i u sport, koji će doprinijeti njihovom samopouzdanju, razvoju pozitivne slike o sebi, te razviti i socijalne vještine koje su također važne. Mislim da je ovo još jedan iskorak ka prihvaćanju djece sa DS u društvo, te poticaj i promicanje inkluzivnih vrijednosti u lokalnoj zajednici – zaključila je Šango.

Organiziranjem sportskih aktivnosti za djecu s Down sindromom udruga je pokazala kako brine za bolje sutra najranjivijih skupina u društvu. Na taj način pokazuje cijeloj zajednici put prema većoj inkluzivnosti osoba s Down sindromom u društvo.

Svi zainteresirani roditelji koji žele da im djeca budu dio spomenutog sportskog programa mogu se prijaviti pozivom na broj 091/495-4496, slanjem poruke putem Facebooka ovdje,  ili njihove službene stranice ovdje.

Svake godine članovi Udruge Mali princ sudjeluju na raznim sportskim natjecanjima za osobe s intelektualnim teškoćama.  

Inače, Udruga Mali princ nastala je 2018. godine s ciljem pružanja poticajnoga okruženja za tjelesnu aktivnost djece i mladih s intelektualnim teškoćama.

Nastavi čitati

U trendu