Iz Svijeta
POVIJESNA ODLUKA Sud presudio da se stres može smatrati invaliditetom
Sudska se trakavica u ovom sporu nastavlja i ne nazire joj se kraj, no otvara jedno bolno pitanje. Ako kronični stres kao oblik invaliditeta prihvate i druga europska zakonodavstva, koliko će u tom slučaju ostati radno sposobnih ljudi bez invaliditeta?
Broj ljudi koji za života steknu invaliditet u dramatičnom je porastu. Procjena Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) da svaki šesti stanovnik našeg napaćenog planeta ima neki oblik tjelesnog ili mentalnog oštećenja više ne korespondira sa stvarnim stanjem. Kako sada stvari stoje, invaliditet će biti trajni suputnik i onima koji su naizgled posve zdravi.
Tako bi se naime mogla protumačiti povijesna odluka sudskog vijeća u Cardiffu koje je utvrdilo da se stres može smatrati invaliditetom bez službene dijagnoze mentalnog zdravlja izdane od liječnika.
Sudsku je raspravu pokrenuo slučaj Martyna Paula Phillipsa koji je pokrenuo postupak protiv lokalnog zdravstvenog odbora Sveučilišta Aneurin Bevan.
Sukladno tamošnjem Zakonu o jednakosti iz 2010. godine, Phillips je podnio tužbu zbog diskriminacije na osnovu invaliditeta, navodeći pritom i pritužbe na odbitke od plaća i regresa za godišnji odmor.
Kako bi sud utvrdio da je došlo do diskriminacije zbog invaliditeta, prvo mora razmotriti ispunjava li tužiteljevo oštećenje definiciju invaliditeta prema Zakonu o jednakosti: fizičko ili mentalno oštećenje koje ima znatan i dugoročan učinak na njegovu sposobnost funkcioniranja izvan dnevnih aktivnosti. Da bi se oštećenje smatralo dugoročnim, ono mora trajati – ili je vjerojatno da će trajati – najmanje dvanaest mjeseci.
Phillips je na sudu svjedočio da je doživio stres na poslu koji je za posljedicu imao dermatitis, za koji je tvrdio da se mogu smatrati invaliditetom. Njegova medicinska dokumentacija pokazala je nekoliko dijagnostičkih bilješki u kojima je proglašen nesposobnim za rad zbog stresa na poslu.
Tvrdio je da zbog toga ponekad nije mogao napustiti kuću i družiti se s članovima obitelji i prijateljima, te je naveo kako je to utjecalo na njegovu sposobnost koncentracije i uzrokovalo nesanicu.
Tribunal, specijaliziran za radne sporove, utvrdio je kako je sve to imalo značajne učinke na njegovu sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti, a trajalo je kroz dugo razdoblje. Pozivajući se na Zakon o jednakosti, sudsko je vijeće presudilo da zakon ne predviđa zahtjev za službenom dijagnozom mentalne bolesti kako bi se pouzdano utvrdilo da je Phillipsovo mentalno zdravlje imalo negativan učinak na njegov rad. Međutim, sud je utvrdio da se njegov dermatitis ne može smatrati invaliditetom. Phillips je rekao da je dermatitis nastao kao posljedica alergijske reakcije na rukavice od lateksa na poslu 2016., a nakon toga koristio je rukavice od vinila i nije trpio daljnje reakcije.
Međutim, kasnije mu je rečeno da više ne može na poslu koristiti rukavice od vinila i da mora isprobati druge vrste rukavica, no to je dovelo do razvoja drugih alergijskih reakcija.
Tribunal je utvrdio da je stanje donekle utjecalo na njegovu sposobnost obavljanja posla, ali to nije bilo značajno i moglo se riješiti korištenjem drugih vrsta rukavica. Sudac je odlučio da Phillips može pokrenuti tužbu zbog diskriminacije zbog invaliditeta u vezi sa stresom povezanim s poslom, ali nije donio pravorijek o tome je li do diskriminacije došlo.
Sudska se trakavica u ovom sporu nastavlja i ne nazire joj se kraj, no otvara jedno bolno pitanje. Ako kronični stres kao oblik invaliditeta prihvate i druga europska zakonodavstva, koliko će u tom slučaju ostati radno sposobnih ljudi bez invaliditeta?
John na kreativan način želi pomoći drugim osobama s invaliditetom da se socijaliziraju
Poslušaj članak
Osobe s invaliditetom često se zbog svog invaliditeta osjećaju izolirano. Razlog ne leži samo u društvu koje ne prihvaća osobe s invaliditetom, već i u mentalnom stanju osoba koje se suočavaju sa svojim invaliditetom.
Fizički invaliditet kod nekih osoba može izazvati depresiju te rezultirati slabijom interakcijom s vanjskim svijetom.
Međutim, to nije slučaj kod Johna Henryja, vrtlara, odnosno YouTubera s invaliditetom.
Kako piše BBC News, John Henry iz Guernseyja, otočja u Velikoj Britaniji, susreo se s gubitkom vida zbog oboljenja od Ramsay Huntova sindroma, neurološkog stanja koje utječe na živčani sustav, a kod Henryja je rezultiralo gubitkom vida na desno i slabovidnošću na lijevo oko, zbog čega je počeo izbjegavati interakciju s ljudima.
Međutim, John se odlučio suočiti sa svojim strahovima od komuniciranja s ljudima. Pokrenuvši YouTube kanal pod nazivom „John’s Patch“ na kojem se snimao kako okopava svoj vrt.
Na taj način htio je stupiti u kontakt s drugim osobama s invaliditetom koje se također suočavaju s problemima u komunikaciji sa svojom okolinom, odnosno osjećaju nelagodu u komunikaciji zbog svog invaliditeta, te ih potaknuti da nađu način da komuniciraju i počnu se baviti stvarima koje ih vesele.
– Pomislio sam da mora biti još ljudi, ne isključivo onih slabovidnih, ali da možda postoje i drugi ljudi koji se ne osjećaju ugodno družeći se, te imaju problema s anksioznošću. Zbog toga sam komfora i počeo raditi u vrtu te to stavljati na svoj YouTube kanal. To popunjava prazninu kao društvenoj osobi jer se ne osjećam samouvjereno ili ugodno, ali nemam problema biti svoj kroz malu videokameru – istaknuo je John.
Kako bi se poistovjetio s drugim slabovidnim osobama, ostavljao je greške u svojim videozapisima jer to, kako tvrdi, predstavlja teškoće s kojima se susreću druge slabovidne osobe u svojoj svakodnevici.
– Ako bi se to jednog dana moglo nazvati uspjehom, bilo bi to zato što je postojao netko poput mene, netko tko nije mogao izaći van i baviti se društvenim aktivnostima u kojima je nekoć uživao, a onda je pomislio: „Ako to može netko tko ne vidi baš najbolje, pokušat ću i ja“.
Dokaz je ovo da izlazak iz svoje zone komfora, odnosno suočavanje s vlastitim strahovima, može otvoriti vrata ljepšeg svijeta, kako za pojedinca tako i za cijelu zajednicu.
Međunarodni lanac trgovina kozmetikom Sephora uveo je program ‘Mirni sati’ (Quiet Hours) u svojim trgovinama diljem svijeta, s ciljem stvaranja ugodnijeg i pristupačnijeg iskustva kupnje za neurodivergentne osobe i sve kupce kojima odgovara mirnije okruženje
Poslušaj članak
Riječ je o prvom globalnom programu takve vrste u sektoru prodaje kozmetike. Tijekom posebno određenih termina trgovine će smanjiti glasnoću glazbe, prilagoditi digitalne zaslone kako bi bilo manje vizualnih podražaja te, gdje je to moguće, ublažiti prisutnost intenzivnih mirisa. Na pojedinim lokacijama kupcima će biti dostupne i dodatne mogućnosti, poput mobilne naplate, kako bi cijeli proces kupnje bio što jednostavniji i manje stresan.
Program je razvijen u suradnji s organizacijama Open Inclusion i Purposeful Futures te uz sudjelovanje neurodivergentnih kupaca i zaposlenika, čija su iskustva poslužila kao temelj za osmišljavanje inicijative.
Prije globalnog uvođenja, Sephora je program testirala u 32 trgovine na osam tržišta. Rezultati pilot-projekta pokazali su da je većina neurodivergentnih kupaca ocijenila kako su Mirni sati značajno poboljšali njihovo iskustvo kupnje, dok je čak 90 posto svih ispitanih kupaca smatralo da takva praksa trgovine čini uključivijima i ugodnijima za sve.
Stručnjaci koji su sudjelovali u razvoju programa ističu kako osobe s autizmom, ADHD-om i drugim senzornim osjetljivostima često doživljavaju trgovačke centre kao izrazito zahtjevna okruženja zbog glasne glazbe, jakog osvjetljenja, intenzivnih mirisa i velikog broja ljudi. Čak i male prilagodbe mogu značajno smanjiti senzorno opterećenje i omogućiti samostalniju te ugodniju kupnju.
Pozitivne reakcije stigle su i od zaposlenika, koji navode da im mirnije okruženje omogućuje kvalitetniju komunikaciju s kupcima i manje stresa tijekom radnog dana.
Uvođenjem Mirnih sati Sephora se pridružuje sve većem broju velikih trgovačkih lanaca koji uvode senzorno prilagođene termine kupnje. Takve su inicijative posljednjih godina pokrenuli i pojedini supermarketi, robne kuće te kina, prepoznajući da pristupačnost ne podrazumijeva samo uklanjanje fizičkih prepreka, nego i stvaranje okruženja u kojem se osobe sa senzornim teškoćama mogu osjećati sigurno i ravnopravno.
Iz Sephore poručuju kako je ovo tek jedan od koraka prema inkluzivnijem iskustvu kupnje te najavljuju nastavak suradnje s neurodivergentnom zajednicom kako bi i ubuduće razvijali rješenja koja odgovaraju potrebama što šireg kruga kupaca.
Obratili smo se Sephori Hrvatska s upitom o tome hoće li se program Mirni sati provoditi i u hrvatskim trgovinama te kada bi mogao zaživjeti na našem tržištu. Iz tvrtke su odgovorili da je upit proslijeđen regionalnom menadžmentu i PR timu kako bi dostavili službene informacije, no do zaključenja ovog članka odgovor nismo zaprimili.
Američki predsjednik Donald Trump ponovno je povezao porast broja dijagnoza autizma s cijepljenjem djece, što je izazvalo oštre reakcije liječnika i zagovornika prava osoba s autizmom koji upozoravaju da za takve tvrdnje ne postoje znanstveni dokazi
Poslušaj članak
Američki predsjednik Donald Trump potpisao je izvršnu uredbu kojom želi promijeniti preporuke za cijepljenje djece u Sjedinjenim Američkim Državama, a prilikom predstavljanja novih mjera ponovno je sugerirao povezanost između cjepiva i autizma.
Trump je ustvrdio kako je autizam danas mnogo češći nego prije te povezao rast broja dijagnoza s povećanjem broja cjepiva koja djeca primaju. Međutim, liječnici i organizacije koje se bave autizmom upozoravaju da desetljeća istraživanja nisu pronašla uzročnu vezu između cjepiva i autizma.
Nova uredba predviđa promjene u američkim preporukama za cijepljenje djece, uključujući smanjenje broja cjepiva koja bi se rutinski preporučivala svoj djeci. Trump također zagovara davanje cjepiva u odvojenim liječničkim posjetima te razdvajanje kombiniranog MMR cjepiva protiv ospica, zaušnjaka i rubeole u tri zasebna cjepiva.
Problem je, među ostalim, što pojedinačna cjepiva protiv ospica, zaušnjaka i rubeole trenutačno nisu dostupna u SAD-u. Uredbom se od Ministarstva zdravstva i socijalnih usluga traži da izradi plan kojim bi takva cjepiva postala dostupna.
Trump je tijekom potpisivanja govorio o količinama cjepiva koje djeca primaju te sugerirao da bi upravo broj i raspored cijepljenja mogli imati ulogu u povećanoj učestalosti autizma.
Predsjednik Američke akademije za pedijatriju dr. Andrew Racine upozorio je da takve poruke stvaraju nepotrebnu nesigurnost, strah i zbunjenost među roditeljima. Naglasio je da se znanstvene spoznaje o sigurnosti i učinkovitosti cjepiva nisu promijenile.
Prema njegovim riječima, pitanje moguće povezanosti cjepiva i autizma ispitano je u više od 40 metodološki kvalitetnih istraživanja provedenih u najmanje sedam zemalja, koja su ukupno obuhvatila više od pet milijuna djece. Zaključak je, istaknuo je, nedvosmislen – cjepiva ne uzrokuju autizam.
Stručnjaci također upozoravaju da odgađanje i razdvajanje cjepiva može ostaviti djecu nezaštićenom od bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem u razdoblju između pojedinih posjeta liječniku.
Dr. Aaron Milstone iz Američke akademije za pedijatriju podsjetio je da cjepiva koja se koriste kod djece imaju desetljeća podataka o sigurnosti te upozorio na posljedice bolesti koje se mogu spriječiti. Kao primjer naveo je smrt dvoje prethodno zdrave djece od ospica u SAD-u tijekom protekle godine.
Zagovornici prava osoba s autizmom dodatno upozoravaju da rasprave koje autizam predstavljaju prvenstveno kao posljedicu nečega što treba pronaći i ukloniti mogu skrenuti pozornost s potreba ljudi koji već žive s autizmom i njihovih obitelji.
Rasprava se događa u vrijeme kada američka administracija pod Trumpom i ministrom zdravstva Robertom F. Kennedyjem Jr. već dulje pokušava promijeniti saveznu politiku cijepljenja. Kennedy je godinama promovirao tvrdnje o povezanosti cjepiva i autizma, unatoč znanstvenim dokazima koji takvu povezanost ne potvrđuju.
Porast broja dijagnoza autizma u posljednjim desetljećima jest stvaran, ali stručnjaci upozoravaju da se on ne može jednostavno tumačiti kao dokaz povećanja broja slučajeva uzrokovanog nekim pojedinačnim vanjskim čimbenikom. Na broj dijagnoza utjecali su, među ostalim, promjene dijagnostičkih kriterija, veća svijest o autizmu i bolje prepoznavanje osoba iz spektra.
Trumpova nova uredba stoga je izazvala zabrinutost dijela medicinske zajednice da bi političke poruke koje ponovno povezuju autizam i cjepiva mogle dodatno narušiti povjerenje javnosti u cijepljenje i povećati rizik od bolesti koje se cjepivima mogu spriječiti.
Tko su Purger i Purgerica?
„Da ti pokažem što mogu?“ – podrška djeci i obiteljima
Predstavljena igra „Čovječe budi pravedan“
20 godina stvaranja – zajedno u tišini
-
in MREŽAPrije 2 danaZa inkluzivni dodatak nije važna samo dijagnoza
-
EU kutakPrije 7 danaOsobe s invaliditetom isključene iz hitnih službi i komunikacije
-
VijestiPrije 6 danaOsobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
-
Video / podcastPrije 3 danaSmije li Gluha osoba dobiti informaciju koju svi ostali mogu čuti?
-
Osobe s invaliditetomPrije 2 danaOdržan sedmi online okrugli stol o digitalnoj pristupačnosti
-
In MetropolaPrije 5 danaBesplatne zdravstvene provjere na glavnom zagrebačkom trgu
-
Civilno društvoPrije 7 danaZaštita mora biti dostupna i ženama s invaliditetom
-
in MREŽAPrije 14 sati„Da ti pokažem što mogu?“ – podrška djeci i obiteljima