Connect with us

in MREŽA

Položaj osoba s invaliditetom na tržištu rada

Objavljeno

/

Ovo je slika četiri grafikona u boji koji prikazuju rezultate ankete o traženju posla i potrebi za pomoći osobama s invaliditetom. Gornji lijevi grafikon je naslovljen “Koliko dugo tražite posao?” i pokazuje postotak ispitanika koji traže posao različitog vremenskog trajanja. Gornji desni grafikon je naslovljen “Jeste li se ikad osjećali diskriminirano?” i pokazuje postotak ispitanika koji su se osjećali diskriminirani. Donji lijevi grafikon je naslovljen “Jeste li tražili pomoć zbog invaliditeta?” i pokazuje postotak ispitanika koji su tražili pomoć zbog invaliditeta. Donji desni grafikon je naslovljen “Kakvu pomoć ste tražili?” i pokazuje postotak ispitanika koji su tražili različite vrste pomoći, kao što su savjetovanje, obuka, prilagodba radnog mjesta i drugo.

Posao traže više od dvije godine, a diskriminacija ih prati na svakom koraku. Možemo li stvoriti bolje društvo za njih i nas?

Gotovo 16 posto svjetske populacije živi s nekim oblikom invaliditeta. Jednostavnije prikazano, svaka šesta osoba na svijetu bori se s nekim oblikom invaliditeta. Često su stigmatizirani od strane društva, teže se uklapaju u zajednicu, a kada govorimo o tržištu rada, stanje je možda još i gore.

Kako bi otkrili kako na položaj osoba s invaliditetom gleda šira javnost, poslodavci, ali i same osobe s invaliditetom, portal MojPosao u suradnji s Udrugom Zamisli, povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, odlučio je provesti istraživanje na temu zapošljavanja osoba s invaliditetom. Cilj istraživanja bio je otkriti s kojim se izazovima osobe s invaliditetom susreću i u kakvim uvjetima rade te osvijestiti javnost, ali i poslodavce i ostale zaposlenike, o tim problemima.

Osobe s invaliditetom teže se zapošljavaju

Potraga za odgovarajućim radnim mjestom težak je i naporan posao sam po sebi, a ukoliko ste i osoba s invaliditetom, taj proces je kudikamo teži i dugotrajniji. Dok većina ispitanika opće populacije posao pronađe unutar pola godine, istim uspjehom se može pohvaliti svega 30% osoba s invaliditetom.

Više od godinu dana posao je tražilo 16% ispitanika opće populacije, te čak 54% osobe s invaliditetom.

Osim što na potragu za radnim mjestom potroše puno više vremena, osobe s invaliditetom na tom se putu često susreću s različitim oblicima diskriminacije. Gotovo polovica osoba s invaliditetom (44%) osjeća se na neki način diskriminirano na većini natječaja za posao, dok se 27% njih diskriminirano osjeća samo na nekim natječajima. Tek svaka peta osoba s invaliditetom se uglavnom ne osjeća diskriminirano, a svega svaka deseta (10%) nije osjetila diskriminaciju na natječajima za zapošljavanje.

Diskriminacija opada s pronalaskom posla, ali nedovoljno

Iako je i dalje prisutan, osjećaj diskriminiranosti ipak opada pronalaskom poslodavca, otkrili su naši ispitanici. Međutim i dalje je postotak onih koji se osjećaju diskriminirano visok – 45%. Kao izvor diskriminacije osobe s invaliditetom podjednako navode kolege, nadređene kao i samu upravu tvrtke.

Osjećaj diskriminacije koji osobe s invaliditetom osjećaju ne čudi uzmemo li u obzir kako svaka deseta osoba bez invaliditeta (9%) smatra kako su osobe s invaliditetom privilegirane.

U drugu ruku, polovica ispitanika (50%) smatra kako osobe s invaliditetom još uvijek nisu ravnopravne na tržištu rada i radnim mjestima. Također, takvi ispitanici smatraju kako se po tom pitanju još puno toga može napraviti, dok njih 27% smatra kako su osobe s invaliditetom u potpunosti ravnopravne na radnom mjestu. Daljnjih 21% ispitanika izjavilo je kako se trudi osobama s invaliditetom pružiti osjećaj ravnopravnosti.

Čak i ispitanici koji nemaju trenutno u svom timu osobu s invaliditetom izjavljuju kako im ne bi smetalo da osoba s invaliditetom postane član njihovog tima (76%), dok 21% priznaje da bi im na početku takva situacija bilo čudna, ali da bi se s vremenom priviknuli. Tek 3% ispitanika priznaje kako nisu sigurni bi li se ikada mogli naviknuti na osobu s invaliditetom u svom timu.

Kolege im rado pomažu, a oni to ne zloupotrebljavaju

Velika većina ispitanika s invaliditetom izjavila je kako se nalazi u kolektivima u kojima se njeguju kolegijalnost i međusobno pomaganje (92%).

I dok većina osoba s invaliditetom zatraži pomoć svojih kolega, čak 50 posto ispitanika ističe kako vode računa o tome da ne pretjeraju te pomoć traže isključivo i samo kada im je ona prijeko potrebna. Ono što treba osvijestiti je činjenica da postoji veliki broj osoba s invaliditetom koji pomoć ne traže bez obzira na to što bi im ista ponekad dobro došla (27%).

Također, dvije trećine osoba s invaliditetom izjavilo je kako im kolege priskaču u pomoć ukoliko oni sami nešto ne mogu napraviti (66%). Svaka četvrta osoba s invaliditetom (25%) ipak nije te sreće da im kolege priteknu u pomoć, iako bi im pomoć nekada dobro došla. Ima i onih ispitanika, doduše manji broj (4%) koji su izjavili da im kolege čak i previše pomažu.

Iako svaka četvrta osoba s invaliditetom ima osjećaj da im kolege ne pomažu kada treba, pitamo li isto i njihove kolege, dobivamo suprotne odgovore. Njih 97% ističe kako kolegama s invaliditetom priskoče u pomoć, 55% ih pomaže kolegama s invaliditetom čak i kad oni pomoć ne traže, 22% ispitanika pomoć pruži na zahtjev, dok ih 20% pomaže svim kolegama jednako, bez obzira na invaliditet. Oni koji ne pomažu kolegama s invaliditetom to ne čine prvenstveno iz razloga jer smatraju da bi ih time dodatno povrijedili.

Samozapošljavanje im nije prioritet

Kada pričamo o samozapošljavanju, 50% osoba s invaliditetom koje imaju posao nikada nisu ni razmišljali o samozapošljavanju, dok ih je 36% razmišljalo o tome, ali bez nekog stvarnog plana. Tek je manji dio ispitanika već otvorilo svoj obrt ili tvrtku (4%), dok ih 9% to planira učiniti u skoroj budućnosti. Slična je situacija kod nezaposlenih osoba s invaliditetom. Naime, 44% ispitanih osoba s invaliditetom ne razmišlja o samozapošljavanju, dok je 48%  pomislilo na to, a svega 7% namjerava pokrenuti svoj posao u skoroj budućnosti.

Gotovo polovica tvrtki nema nikakvih mjera vezanih uz provođenje politike raznolikosti

Većina ispitanih tvrtki (69%) ne zapošljava osobe s invaliditetom. Kod tvrtki koje zapošljavaju osobe s invaliditetom 46% ih je izjavilo kako je taj invaliditet vidljiv, 23% ima zaposlenika s vidljivim, ali i nevidljivim invaliditetom, dok u 31% ispitanih kompanija rade osobe čiji invaliditet nije vidljiv.

Zabrinjavajuća je činjenica kako tvrtke nemaju raspisane procese za zapošljavanje osobe s invaliditetom. Gotovo polovica tvrtki (42%) nema nikakve mjere vezane uz provođenje politike raznolikosti na radnom mjestu, već se takva pitanja rješavaju ‘po putu’. S druge strane, u narednih 42% organizacija uopće se ne razmišlja o zapošljavanju osobe s invaliditetom.

Svega 16% kompanija ima razvijen sustav u kojem osobe s invaliditetom imaju mjesto kao radnici, korisnici roba i usluga poduzeća te kao poslovni partneri.

Bez obzira na to što tvrtke nemaju raspisane procese za zapošljavanje osoba s invaliditetom, veliki broj njih drži kako u svojoj organizaciji nemaju osobu s invaliditetom zato što se takva osoba nikada nije prijavila na natječaje (46%) ili nisu odgovarali zahtjevima posla (27%). Svaka peta organizacija (19%) priznaje kako nisu skloni zapošljavati osobe s invaliditetom.

Uslijed zapošljavanja osobe s invaliditetom tvrtke u pravilu nisu morale raditi prilagodbu (56%), četvrtina tvrtki prilagodbu je učinila (22%), a isto toliko tvrtki nije napravilo nikakve prilagodbe (22%). Neke tvrtke su već od ranije imale prostor prilagođen osobama s invaliditetom, a tvrtke koje su naknadno uvodile određene prilagodbe ističu kako su se one u najvećoj mjeri ticale radnog vremena, opreme i sredstava za rad te dodjeljivanja radnih asistenata. Preinake i prilagodbe radne okoline poslodavci su plaćali vlastitim sredstvima bez poticajnih sredstava iz programa mjera za zapošljavanje osoba s invaliditetom koje provodi Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

O istraživanju

Istraživanje je provedeno u suradnji s Udrugom Zamisli na osobama s invaliditetom, zaposlenicima te organizacijama. Istraživanju je pristupilo ukupno 183 ispitanika s invaliditetom, preko 250 ispitanika bez invaliditeta te više od 40 organizacija.

Treba napomenuti da su podaci dobiveni u istraživanju pristrani u pozitivnom smislu, stvarna situacija je vjerojatno još i gora s obzirom da procjenjuju da su istraživanju pristupale osobe i tvrtke koje imaju izražen pozitivan stav prema osobama s invaliditetom te kako su pojedinci i tvrtke svjesne društvene poželjnosti pojedinih odgovora.

Izvor: MojPosao

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Nastavite čitati
Oglas Zagreb2025 boccia
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Osobe s invaliditetom

PRIJAVITE SE Besplatne radionice medijske pismenosti za osobe s invaliditetom

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: Pixabay

Cilj radionica je osnažiti osobe s invaliditetom za samostalno i kritičko snalaženje u modernom medijskom prostoru

Poslušaj članak

U vremenu brzih informacija i sveprisutnih društvenih mreža, medijska pismenost postaje ključna vještina za svakoga – osobito za ranjivije skupine u društvu.

Zato vas pozivamo na besplatne radionice medijske pismenosti namijenjene osobama s invaliditetom, koje će se održavati tijekom ove i iduće godine. Prva radionica medijske pismenosti za osobe s invaliditetom održat će se u utorak, 22. srpnja 2025. s početkom u 10 sati, a prijave primamo do petka 18. srpnja do 12 sati.  

Cilj radionica je osnažiti osobe s invaliditetom za samostalno i kritičko snalaženje u medijskom prostoru, prepoznavanje dezinformacija i sigurnije korištenje digitalnih platformi.

Program uključuje:

– kako prepoznati lažne vijesti i manipulativne sadržaje;

– prava i zaštita korisnika u online prostoru;

– kako se informirati iz pouzdanih izvora;

– uloga medija u oblikovanju percepcije o osobama s invaliditetom;

– praktičan rad uz podršku edukatora.

Radionice su u potpunosti prilagođene osobama s različitim vrstama invaliditeta, uključujući videomaterijale s titlovima i mogućnost sudjelovanja online.

Sudjelovanje je besplatno, ali je broj mjesta ograničen. Prijaviti se možete putem emaila: agospocic@uriho.hr.

Za dodatne informacije i podršku oko prijave, javite se na 01/644-4491 ili 01/644-4492.

Radionice se održavaju uz organizacijsku podršku In Portala te uz sponzorstvo tvrtke JANAF.

Uključite se i razvijajte svoje vještine uz podršku stručnjaka u sigurnom i inkluzivnom okruženju!

Hoćete li se prijaviti na besplatne radionice medijske pismenosti?





Nastavite čitati

in MREŽA

Modna revija mladih s invaliditetom osvojila srca Šibenčana

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji se nalazi skupina ljudi koji poziraju na vanjskom košarkaškom terenu, pod večernjim nebom. Mnogi su odjeveni svečano — u elegantne haljine, odijela, košulje i kravate — što sugerira da je riječ o posebnoj prigodi, možda proslavi, svečanosti ili modnoj reviji. Jedna osoba sjedi u invalidskim kolicima, što fotografiji dodaje element inkluzivnosti i zajedništva.
Foto: Facebook/Karmen Herceg

U sklopu sportske manifestacije Mozart kup, u pauzi natjecanja održana je modna revija čiji su protagonisti bili mladi s teškim invaliditetom

Poslušaj članak

Ove je nedjelje, 13. srpnja 2025. godine, šibenski Baldekin bio domaćin događaju koji je spojio modu, inkluziju i emociju na jedan poseban način.

U sklopu sportske manifestacije Mozart kup, u pauzi natjecanja održana je modna revija čiji su protagonisti bili mladi s teškim invaliditetom.

Reviju je osmislila i organizirala dizajnerica Karmen Herceg, sama osoba s invaliditetom, koja već godinama svojom kreativnošću i društvenim angažmanom ruši barijere i mijenja perspektivu prema osobama s invaliditetom.

– Revija je dugo planirana jer se ovakav događaj mora uklopiti u neki veći okvir kako bi privukao publiku osim obitelji i prijatelja. Zahvaljujući upornim ljudima i volonterima – Danči Mihovilčević, frizerki Marijani Vidić, kafiću Mozart te fotografima Branimiru Grubišiću i Siniši Kostelcu – uspjeli smo ga podići na višu razinu. Nažalost, nismo imali podršku nijednog gradskog političara, ni u organizaciji ni kroz prisustvo u publici – predizborno je vrijeme prošlo, a s njim i obećanja. Ovaj događaj je dokaz da možemo i želimo više od onoga što nam se nudi. Hrabrost i odlučnost pretvorili su ove mlade ljude u prave zvijezde. Vjerujem da su gromoglasan pljesak i podrška koju su dobili postali snažna motivacija za njihove buduće korake – izjavila je dizajnerica Karmen Herceg.

Sudionici revije, članovi šibenske Udruge Aurora, prošetali su improviziranom pistom u unikatnim modelima koje je Karmen šivala posebno za svakog od njih. Njezina kolekcija nije bila samo estetski dojmljiva, već i duboko osobna. Svaka haljina, svaki detalj bio je prilagođen osobi koja će je nositi, uvažavajući njezine fizičke mogućnosti, ali i ističući individualni karakter.

Karmen je sve kreacije darovala sudionicima, čime je ovaj događaj dobio dodatnu emocionalnu vrijednost. U organizaciji i logistici pomogla je Udruga Aurora, koja se već niz godina zalaže za kvalitetniji život osoba s invaliditetom u Šibeniku i okolici.

U reviji su sudjelovale i poznate osobe kao što su Ana Šimić, Nataša Plazibat i Fabijana Vidović, koje su svojim prisustvom podržale cijelu priču i pomogle skrenuti pažnju javnosti na važnost ovakvih inicijativa.

Među sudionicima posebno se istaknuo dječak Filip, koji je rođen s teškom srčanom manom i ima izražene motoričke teškoće. Nakon liječenja u Kanadi, danas živi u Vodicama i zajedno sa svojom majkom ponosno je sudjelovao u reviji, izazvavši oduševljenje i snažne emocije među gledateljima.

Svoj doprinos događaju dala je i Danči Mihovilčević, poznata anesteziologinja, humanitarka i predsjednica Lige za borbu protiv raka, koja je izradila unikatne torbice i nakit koji su dodatno upotpunili modne kombinacije. Atmosfera je bila topla, radosna i puna međusobne podrške – ono što se rijetko viđa na sličnim događanjima.

Revija se odvijala kao sastavni dio sportskog događaja Mozart kup, koji se redovito održava na Baldekinu s ciljem poticanja mladih na bavljenje sportom i aktivnim načinom života. Ove godine organizatori su odlučili spojiti sport i inkluziju, pokazavši da različitosti ne moraju biti prepreka, već poticaj za zajedništvo i razumijevanje.

Ovakvi događaji sve su češći i na svjetskoj sceni. U New Yorku, Milanu i Londonu već se godinama održavaju modne revije koje uključuju modele s invaliditetom, čime se mijenja slika o ljepoti, vrijednosti i sposobnosti.

U Hrvatskoj također raste broj inicijativa koje spajaju umjetnost, modu i društveni angažman, a Karmen Herceg svojim radom jasno pokazuje da takve ideje mogu zaživjeti i izvan velikih metropola.

Modna revija na Baldekinu nije bila samo još jedan u nizu događaja, već snažna poruka o prihvaćanju, empatiji i stvaranju društva u kojem nitko nije izostavljen. Publika je reagirala s oduševljenjem, a sam događaj ostavio je dubok trag u zajednici.

Umjetnost, kada je iskrena i pokrenuta srcem, ima moć ne samo uljepšati prostor, već i duboko dotaknuti ljude.

Nastavite čitati

in MREŽA

Odgovorno korištenje umjetne inteligencije može poboljšati kvalitetu života

Objavljeno

/

Napisao/la:

Tri osobe stoje nasmijane pored promotivnog roll-upa projekta „Pametni start – sigurni koraci u svijet AI“. Roll-up sadrži šareni grafički prikaz, slogan i QR kod. U pozadini se nalaze dječji crtež i školska oglasna ploča, što sugerira da se događanje odvija u edukativnom okruženju.
Foto: Ivana Vranješ

Umjetna inteligencija (AI) više nije budućnost već sadašnjost. Postala je sastavni dio svakodnevnog života, noseći prednosti i nedostatke. Međutim, bitno je da odrasli i djeca umjetnu inteligenciju koriste odgovorno

S ciljem približavanja umjetne inteligencije djeci i mladima na zabavan, edukativan i siguran način, udruga Plavi telefon provodi dvogodišnji projekt ‘Pametni start: sigurni koraci u svijet AI’ u partnerstvu s II. OŠ Varaždin, VI. OŠ Varaždin, OŠ Ivana Filipovića Zagreb, OŠ Ivana Gundulića Zagreb, Sveučilištem Sjever i Hrvatskim sportskim savezom gluhih.

Tijekom dvije godine provedbe projekta, predviđeno je educiranje više od 600 djece. Projekt je počeo u ožujku ove godine, a nakon mjesec dana održana je prva radionica. Dosad je kroz ukupno 22 radionice prošlo oko 280 djece od prvog do osmog razreda osnovne škole. Voditelji radionica su stručnjaci udruge Plavi telefon i Hrvatskog sportskog saveza gluhih, a educirani su na Sveučilištu Sjever.

– Kroz projekt želimo osnažiti djecu i mlade da pametno i odgovorno koriste ovu novu tehnologiju, upoznati ih sa svim prednostima koje AI nosi, ali i osvijestiti ih o određenim rizicima. Planiramo umjetnu inteligenciju predstaviti i ranjivim skupinama kao što su osobe i djeca s invaliditetom i teškoćama u razvoju. Želimo da im tehnologija bude korisna, od pomoći u svakodnevnom životu i da može podići kvalitetu njihova života. Jedini put prema napretku je korištenje novih tehnologija. Upravo nove tehnologije djeci s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju mogu pomoći u inkluziji i samostalnosti. Naime, nadamo se da će umjetna inteligencija djeci koja su ovisna o roditeljima omogućiti da što manje koriste pomoć drugih, da će moći samostalno nešto raditi, da će imati bolji pristup informacijama i bolju komunikaciju s vršnjacima – rekao je predsjednik udruge Plavi telefon Miran Vučenović.

Vučenović je istaknuo da su radionice kreirane prema uzrastu djece, a učenici sedmih i osmih razreda već su pokazali da imaju dobro znanje o umjetnoj inteligenciji.

U sklopu projekta će se tijekom srpnja održati četiri edukativne AI radionice paralelno u Knjižnici Dubrava i Knjižnici Dugave za djecu koja ljeto provode u Zagrebu. Već je održana prva radionica ‘Uvod u umjetnu inteligenciju’, a slijede radionice ‘Umjetna inteligencija u obrazovanju’, ‘Umjetna inteligencija i sigurnost na internetu’ te ‘Umjetna inteligencija i etička pitanja’. Vučenović je zadovoljan odazivom djece na prošlotjednu prvu radionicu u Knjižnici Dubrava, koja su pokazala interes za temu.

– Djeca su upoznata s umjetnom inteligencijom i svakodnevno se susreću s njom, ali možda još nisu osviještena o tome da ih okružuje – rekao je Vučenović. Naglasio je da umjetna inteligencija može puno pomoći djeci u svakodnevnom životu. Međutim, treba voditi brigu o tome da djeca ne postanu ovisna o umjetnoj inteligenciji, kao što je to slučaj i kod drugih tehnologija.

– Ukoliko se samo fokusiraju na umjetnu inteligenciju, može se dogoditi da djeca nedovoljno razviju socijalne vještine. Nekoj djeci umjetna inteligencija može postati zamjena za ljudski kontakt. Mi učimo djecu da je umjetna inteligencija nadogradnja, odnosno alat koji nije zamjena za njihove roditelje, razmišljanja, ideje, nego nešto što će nadograditi njihovu sposobnost i razmišljanja. Kroz primjere pozitivne prakse i primjere na radionicama djeci dajemo znanje o opasnostima koje nosi digitalno okruženje, da ih znaju prepoznati i da ne vjeruju prvenstveno umjetnoj inteligenciji, jer umjetna inteligencija još uvijek ne može zamijeniti čovjeka – objasnio je Vučenović.

Poručio je mladima da koriste umjetnu inteligenciju, ali da imaju na umu kako ona nije zamjena ni za njih ni za njihove roditelje, niti za ljudsku kreativnost, već može samo pomoći u ostvarivanju njihovih ideja i vizija.

Jedna od voditeljica radionice u Knjižnici Dubrava, Paula Kralj iz Hrvatskog sportskog saveza gluhih, smatra kako umjetna inteligencija može pomoći djeci s invaliditetom i teškoćama u učenju.

– Konkretno, djeca koja imaju teškoće u čitanju, oštećenje vida ili sluha mogu pohađati nastavu korištenjem aplikacija. Tako ne zaostaju za drugom djecom u razredu – pojasnila je Kralj. Najavila je da će Hrvatski sportski savez gluhih od 27. kolovoza do 31. kolovoza organizirati ljetni kamp. U kampu će se provoditi radionice za gluhe o umjetnoj inteligenciji.

– Gluhima ćemo predstaviti aplikacije koje su za njih korisne i naučiti ih kako se njima koristiti – objasnila je Kralj.

Nastavite čitati

U trendu