Jim se, izgleda smijao, samo kada je igrao u filmu jer mu životna realnost ne izgleda kao nešto čemu bi se čovjek mogao smijati

Jim Carrey jedan je od najboljih i najomiljenijih holivudskih glumaca ikad. Svojom pojavom, ali i izvanrednim glumačkim umijećem već dugi niz godina nasmijava publiku diljem svijeta. Međutim, čini se da u životu popularnog glumca i nije sve tako ‘smiješno’.

Carrey je glumio u pregršt poznatih filmova, a među glumačku elitu lansirao ga je legendarni film ‘Maska’ iz 1994. godine. Nakon uspjeha s ‘Maskom’ glumio je u popularnim filmovima kao što su ‘Glup i gluplji, ‘Lažljivac’, ‘Svemogući Bruce’, ‘Truman Show’ za koji je svojedobno dobio zlatni globus, i još mnogo drugih filmskih uspješnica.

Ono što većina ljudi o Jimu ne zna, jest činjenica da glumac boluje od depresije. Radi se o poremećaju raspoloženja, a nastaje zbog pretrpljenog stresa, nepravilne prehrane, pretilosti, ali i mnogih drugih čimbenika.

Upravo pretrpljeni stres, ali i gubitak identiteta nastao od prilagođavanja mnogim ulogama može se smatrati krivcem za njegovu depresiju.

Glumac je u jednom od svojih intervjua otkrio kako boluje od depresije i to gotovo od samih početaka svoje karijere, točnije od kad je u filmu ‘Man on the Moon’ utjelovio lik komičara Andyja Kaufmana.

– Tek tada sam shvatio koliko se mogu izgubiti u nekoj ulozi i počeo sam se pitati tko je zapravo Jim Carrey – kazao je legendarni glumac za ‘The Talks’.

O svojoj borbi s depresijom popularni je glumac govorio više puta, te naglašavao kako potreba da ‘budemo važni’ donosi samo bol i patnju.

– Ljudi pričaju o depresiji cijelo vrijeme. Razlika između depresije i tuge jest u tome što tuga nastaje iz slučajnosti, što god ti se dogodilo ili ti se nije dogodilo, žalovanje ili što već. Depresija je kada tvoje tijelo kaže j*bi se, ne želim više biti ovaj lik, ne želim više nositi ovu masku koju si stvorio u svijetu. Trebate shvatiti riječ ‘depresija’ kao ‘duboki odmor’. Vaše tijelo je zapravo u depresiji. Treba duboki odmor od lika kojeg ste pokušavali glumiti – istaknuo je u Carrey u razgovoru za Toronto International Film Festival.

Jim se, izgleda smijao samo kada je igrao u filmu jer mu životna realnost ne izgleda kao nešto čemu bi se čovjek mogao smijati.  

Naime, Carrey iza sebe ima dva propala braka i više propalih veza, a ona sa irskom vizažisticom Cathrion White završila se tragično i zauvijek mu obilježila život. Par se upoznao 2012. godine i bio zajedno do 2015. godine, kada je, nažalost, White umrla od predoziranja.

Nedugo nakon toga, Cathrionina majka Carreya je optužila da joj je kćer počinila samoubojstvo nakon što ju je on ostavio, a protiv njega je dignuta i tužba zbog sumnje da joj je on nabavio tablete kojima se predozirala. Optužnica je na kraju odbačena.

Osim toga, njezina obitelj, slavnog glumca je optužila da joj je on prenio spolno prenosive bolesti.

Jim je zbog svega još jednom upao u depresiju, te se svojedobno se odao alkoholu i drogi. Prije tri godine zbog depresije se povukao u glumačku mirovinu, ali se prošle godine vratio na set kako bi snimio nastavak filma ‘Sonic’ u kojem glumi doktora Eggmana.

Tuga i depresija Jima Carreya dokaz su kako u svijetu glume nije sve bajno kako se možda ponekad čini te kako bi i oni ponekad htjeli biti samo obični ljudi.

Za Muska je upravo ta njegova ‘drugačijost’ postala najjača prednost. Nije razmišljao kao drugi – i upravo zato stvara ono što drugi nisu mogli ni zamisliti

Aspergerov sindrom, oblik poremećaja iz spektra autizma, često dolazi s izazovima u komunikaciji i društvenim odnosima, ali i s izuzetnim talentima. Osobe s Aspergerom često su nevjerojatno fokusirane, imaju duboke interese i razmišljaju ‘izvan okvira’ – što ih čini iznimnima u područjima poput tehnologije, znanosti, matematike i umjetnosti.

Nekoliko poznatih osoba je otvoreno progovorilo o životu s ovim sindromom, a među njima je i osnivač SpaceX-a, genijalac i milijarder Elon Musk.

-Drugi su, nekako čarobno, znali što se zapravo misli između redova. Ja bih sve shvatio doslovno, kao da su riječi točno ono što znače – bez skrivanja, bez ‘čitanja između redova’. Ali, ispalo je da tako ne ide. Ljudi ne govore uvijek ono što stvarno misle. Ima tu puno nijansi i skrivenih značenja. Trebalo mi je vremena da to sve pohvatam – ispričao je Elon Musk u razgovoru za Men’s Health.

Poput mnoge druge djece s autizmom, i Musk je kao dječak često bio neshvaćen. Njegov um radio je brzo, drugačije, duboko. Dok su se druga djeca igrala po ustaljenim pravilima i povezivala instinktivno, Elon je bio više u svom svijetu – promatrao, razmišljao, zamišljao svemir, izume, strojeve… No to ga je činilo ‘drugačijim’, a djeca, znamo, često nisu nježna prema onima koji odskaču.

– Iskreno, nisam imao neko bajkovito djetinjstvo. Bilo je prilično teško – priznao je Musk.

Odrastao je u Južnoafričkoj Republici, u Pretoriji. Već tada je pokazivao nevjerojatnu radoznalost i strast prema znanju – čitao je enciklopedije kao drugi slikovnice, a u dobi od samo 12 godina sam je programirao vlastitu videoigru. Iako je često bio meta zadirkivanja i nasilja, iz tog svijeta nerazumijevanja izronio je s nečim posebnim – s drugačijim načinom gledanja na svijet.

– Ali zato sam gutao knjige! I upravo kroz te knjige sam postepeno počeo razumijevati društvene znakove i poruke koje ljudi šalju, a ne izgovaraju – dodaje Musk.

Za Muska, upravo je ta njegova ‘drugačijost’ postala najjača prednost. Nije razmišljao kao drugi – i upravo zato stvara ono što drugi nisu mogli ni zamisliti. Rakete koje se vraćaju, električni automobili koji postaju statusni simboli, ideje o kolonizaciji Marsa – sve su to vizije koje su niknule iz jednog uma koji je naučio živjeti mimo pravila.

Europska komisija je odlučila je u srijedu kazniti američke tehnološke divove Apple i Meta zbog kršenja europskih pravila o tržišnom natjecanju.

Apple je kažnjen s 500 milijuna eura zbog obveza koje proizlaze iz europskog Akta o digitalnim tržištima, odnosno nepoštenih uvjeta u App Storeu, a Meta, vlasnik Facebooka i Instagrama, kažnjena je s 200 milijuna eura zbog toga što je prekršila obvezu da potrošačima omogući izbor usluge koja koristi manje njihovih osobnih podataka. 

Riječ je o prvim sankcijama uvedenim prema novoj europskog uredbi o digitalnim tržištima (DMA), koja je stupila na snagu prošle godine kako bi se zaustavile zlouporabe dominantnog položaja od strane tehnoloških divova.

Ove su odluke donesene u vrlo delikatnom trenutku za transatlantske odnose, dok Europska komisija pregovara s američkom administracijom o ukidanju carina.

Američka administracija smatra ove europske uredbe necarinskim barijerama za pristup američkim tvrtkama europskom tržištu.  S druge strane, Europska komisija se odlučila na ove sankcije jer je riječ o kršenju propisu koje je sama predložila i sigurno bi bila izložena oštrim kritikama da je poštivanje pravila stavila na pregovarački stol o carinama, što traže Amerikanci.

Međutim, izrečene kazne su vrlo skromne, što se može protumačiti željom Komisije da ne naljuti previše američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Ali, kazne bi mogle dosegnuti vrlo velike iznose ako  Apple i Meta ne pokažu dobru i i u roku od 60 dana ne uklone razloge zbog kojih su sada kažnjeni. 

“Apple i Meta dužni su postupiti u skladu s odlukama Komisije u roku od 60 dana jer u protivnom riskiraju periodične novčane kazne”, navodi Komisija.

“Apple i Meta nisu se uskladili s Aktom o digitalnim tržištima provedbom mjera kojima se povećava ovisnost poslovnih korisnika i potrošača o njihovim platformama. Zbog toga smo protiv obaju poduzeća poduzeli odlučne, ali uravnotežene provedbene mjere koje se temelje na jasnim i predvidljivim pravilima. Sva poduzeća koja posluju u EU-u moraju slijediti naše zakone i poštovati europske vrijednosti”, rekla je, prema priopćenju, izvršna potpredsjednica Komisije Teresa Ribera.

Hina