Edukacija i podizanje svijesti ključni su za smanjenje predrasuda i pružanje podrške oboljelima. Solidarnost, razumijevanje i informiranost mogu značajno poboljšati kvalitetu života osoba koje žive s HIV-om

Svjetski dan borbe protiv AIDS-a obilježava se svake godine 1. prosinca kako bi se podigla svijest o HIV/AIDS-u, potaknula prevencija, rano testiranje i pružila podrška oboljelima.

Ovaj dan pruža priliku za edukaciju o važnosti zaštite, smanjenje stigme i diskriminacije te naglašavanje napretka u istraživanju i liječenju.

AIDS (sindrom stečenog nedostatka imuniteta) predstavlja posljednji stadij infekcije HIV-om (humanim imunodeficijencijskim virusom). HIV postupno uništava imunološki sustav, čineći tijelo osjetljivim na različite infekcije i bolesti koje zdravi organizam može lako savladati.

U posljednjih pet godina u Hrvatskoj je prosječno dijagnosticirano 93 nova slučaja HIV/AIDS-a godišnje, što je stopa od 2,9 na 100.000 stanovnika. Time se Hrvatska svrstava među zemlje s niskom učestalošću HIV infekcije u Europi. Stabilan trend niske pojavnosti broja oboljelih i umrlih od AIDS-a posljedica je dostupnosti antiretrovirusne terapije, koja uspješno usporava napredovanje bolesti.

Podaci pokazuju da se većina oboljelih (89 posto) zarazila nezaštićenim spolnim odnosom, dok je prijenos putem injektiranja droga zabilježen u oko 4 posto slučajeva.

Simptomi HIV-a često su neprimjetni u početnim fazama. U ranoj fazi infekcije osoba može osjetiti simptome nalik gripi, uključujući povišenu temperaturu, umor, bolove u mišićima i osip. Nakon toga može uslijediti dugotrajno razdoblje bez vidljivih simptoma, dok virus i dalje oštećuje imunološki sustav. U kasnijim fazama, kada HIV napreduje do AIDS-a, tijelo postaje podložno teškim infekcijama poput upale pluća, tuberkuloze i određenih vrsta karcinoma.

HIV se prenosi putem tjelesnih tekućina zaražene osobe, uključujući krv, sjemenu tekućinu, vaginalni sekret i majčino mlijeko. Transfuzija zaražene krvi danas je iznimno rijetka zahvaljujući rigoroznim testiranjima. HIV se ne prenosi svakodnevnim kontaktom, poput rukovanja, dijeljenja hrane, korištenja istog pribora za jelo ili ubodima insekata.

Iako za HIV ne postoji lijek, antiretrovirusna terapija (ART) omogućuje oboljelima dug i kvalitetan život. ART smanjuje količinu virusa u tijelu na gotovo neotkrivenu razinu, čime se značajno smanjuje rizik prijenosa i očuva imunološki sustav.

Jedan od ključnih izazova u borbi protiv HIV/AIDS-a je stigma. Osobe koje žive s HIV-om često su izložene diskriminaciji i društvenoj osudi. Edukacija i podizanje svijesti ključni su za smanjenje predrasuda i pružanje podrške oboljelima. Solidarnost, razumijevanje i informiranost mogu značajno poboljšati kvalitetu života osoba koje žive s HIV-om.

Preventivne mjere, poput kontrole tjelesne težine, smanjenja unosa alkohola, kofeina i masnoća, ključne su za sprečavanje bolesti. Pravovremenim pregledima mogu se izbjeći teške posljedice poput moždanog udara, srčanog zatajenja i demencije

Svjetski tjedan fibrilacije atrija (AF Aware Week) tradicionalno se obilježava krajem studenog kako bi se podigla svijest o fibrilaciji atrija, najčešćoj vrsti srčane aritmije. Ovo stanje značajno povećava rizik od moždanog udara, zatajenja srca i drugih ozbiljnih zdravstvenih komplikacija.

U povodu ovog tjedna, Hrvatsko kardiološko društvo organiziralo je panel raspravu na kojoj su predstavljeni uspjesi domaće kardiologije u ranom otkrivanju i učinkovitom liječenju fibrilacije atrija. Sudionici su iznijeli najnovije rezultate i raspravili europske smjernice za liječenje.

Događaj je podržala i v.d. ministrica zdravstva Irena Hrstić, koja je istaknula važnost suradnje između zdravstvenih ustanova, Ministarstva i lokalne zajednice. Naglasila je ključnu ulogu edukacije i zdravstvene pismenosti te podsjetila na nacionalne preventivne preglede kao alat za smanjenje rizika od fibrilacije atrija.

Preventivne mjere, poput kontrole tjelesne težine, smanjenja unosa alkohola, kofeina i masnoća, ključne su za sprečavanje bolesti. Pravovremenim pregledima mogu se izbjeći teške posljedice poput moždanog udara, srčanog zatajenja i demencije.

Kod mnogih ljudi fibrilacije atrija nema simptoma i otkriva se samo fizikalnim pregledom ili elektrokardiogramom (EKG). Drugi mogu iskusiti jedan ili više sljedećih simptoma kao što su opći umor, brz i nepravilan rad srca, lebdenje ili ‘lupanje’ u prsima, vrtoglavica, kratkoća daha i tjeskoba, slabost, zbunjenost umor pri vježbanju.

Tijekom panela posebno je istaknut projekt ‘Telecordis’, koji osigurava telemedicinske usluge poput EKG holtera i spirometrije na 40 lokacija diljem Hrvatske. Time se smanjuju liste čekanja i pacijentima omogućuje specijalistička skrb u blizini njihovih domova, a planira se i daljnje širenje projekta.

Fibrilacija atrija se dijagnosticira jednostavnom provjerom pulsa. Postoje uređaji (EKG) koji se nose na tijelu kako bi pratili rad srca i tako mogu otkriti nepravilnosti. Samoprovjera ili nosivi uređaj pružit će vam dobar pokazatelj imate li možda fibrilaciju atrija i o čemu biste trebali razgovarati sa svojim liječnikom.

Na ovogodišnji Svjetski dan djece slušajmo djecu i uključimo njihove ideje za bolju budućnost. Razgovarajte s djecom o njihovim pravima, pridružite se inicijativama u svojoj zajednici i podržite globalne napore za bolje sutra. Svijet je ljepše mjesto kada djeca imaju priliku biti saslušana i zaštićena

Svjetski dan djeteta obilježava se svake godine 20. studenog kako bi se promovirala prava djece i podigla svijest o njihovim potrebama. Ovaj poseban dan, koji je UNICEF uveo 1954. godine, simbolizira globalnu posvećenost dobrobiti djece.

Datum ima posebno značenje jer su 20. studenoga Ujedinjeni narodi usvojili dva ključna dokumenta: Deklaraciju o pravima djeteta 1959. godine i Konvenciju o pravima djeteta 1989. godine. Ta Konvencija, ratificirana u gotovo svim zemljama svijeta, osigurava temelje za zaštitu dječjih prava poput prava na obrazovanje, zdravlje, sigurnost i slobodu izražavanja.

Tema Svjetskog dana djeteta 2024. usredotočena je na inkluziju, ravnopravnost i prava sve djece, bez obzira na njihovo podrijetlo. Posebna pažnja ove godine posvećuje se digitalnim pravima djece – pristupu tehnologijama, sigurnosti na internetu i jednakim mogućnostima u digitalnom obrazovanju. U svijetu koji se brzo mijenja, ključno je osigurati djeci alate za budućnost i zaštititi ih od prijetnji poput cyber nasilja i dezinformacija.

Ovaj dan podsjeća nas da djeca zaslužuju sretno, sigurno i zdravo djetinjstvo, bez obzira na okolnosti. Brze promjene u svijetu – klimatski izazovi, tehnološki napredak i demografske promjene – donose i prilike i rizike za djecu. Upravo zbog toga trebamo ostati vjerni obećanju danom prije 35 godina – osigurati djeci sigurnu i održivu budućnost.

Prava djece su ljudska prava – univerzalna i neotuđiva. Nažalost, u mnogim dijelovima svijeta ta prava se i dalje zanemaruju ili krše. Poštivanje prava djece naš je putokaz prema boljem svijetu za sve.

Na ovogodišnji Svjetski dan djece slušajmo djecu i uključimo njihove ideje za bolju budućnost. Razgovarajte s djecom o njihovim pravima, pridružite se inicijativama u svojoj zajednici i podržite globalne napore za bolje sutra. Svijet je ljepše mjesto kada djeca imaju priliku biti saslušana i zaštićena.