Za oboljele od Parkinsonove bolesti postoji izreka ‘ljudi blistavog uma zarobljeni u vlastitom tijelu’. Stručnjaci poručuju kako je od iznimne važnosti što ranije prepoznati prve znakove bolesti
Svjetski dan Parkinsonove bolesti, koju karakteriziraju poremećaji pokreta te predstavlja jednu od najčešćih neurodegenerativnih bolesti današnjice, obilježava se 11. travnja, na dan rođenja engleskog liječnika Jamesa Parkinsona, po kome je dobila ime Parkinsonova bolest i koju je opisao u svom najznačajnijem djelu ‘Esej o drhtavoj paralizi’ (engl. ‘An Essay on the Shaking Palsy’), izdanom 1817. godine. Naime, tada je po prvi puta opisana vrsta paralize danas poznata kao Parkinsonova bolest.
James Parkinson rođen je 11. travnja 1755. u Londonu, a preminuo je u istom gradu u 69. godini 21. prosinca 1824. godine. Bio je engleski liječnik, geolog, paleontolog i politički aktivist. Oženio se 21. svibnja 1783. i sa svojom suprugom Mary Dale imao je šestero djece. Ubrzo nakon vjenčanja naslijedio je očevu praksu u Hoxton Squareu.
Pod pokroviteljstvom gradonačelnika Zagreba, Udruga ‘Parkinson i mi’ i ove će godine po četrnaesti put u suorganizaciji s Gradom Zagrebom, Gradskim uredom za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, organizirati obilježavanje Svjetskog dana Parkinsonove bolesti dana 11. travnja 2024. od 11 do 13 sati na Trgu Petra Preradovića. Cilj obilježavanja je podizanje svjesnosti šire javnosti o ovoj progresivnoj neurološkoj bolesti, od koje danas boluje više od 17.000 građana.
Najavljeno je da će na Cvjetnom trgu predstavnici Udruge dijeliti zainteresiranim građanima informativne i edukativne materijale te crvene tulipane kao simbole borbe protiv Parkinsonove bolesti. Također, u isto vrijeme će se zahvaljujući zagrebačkoj Likovnoj akademiji održati art radionica i likovni kutak, a bit će organiziran i kutak u kojem će psihologinje raditi na mentalnom osnaživanju oboljelih te će se uz plesni studio i uz pomoć plesa i individualnim vježbama educiranog fizioterapeuta potaknuti prisutni na fizičku aktivnost.
Ujedno, najavljeno je da su s početkom u 13 sati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića na programu predavanja o medicinskim novostima i tretmanima te iskustva oboljelih za lakši život s Parkinsonovom bolesti:
Novosti u Parkinsonovoj bolesti, prof. prim. dr. sc. Vladimira Vuletić (Klinika za neurologiju, KBC Rijeka)
Dubinska mozgovna stimulacija kod Parkinsonove bolesti, prof. dr. sc. Darko Chudy (Zavod za neurokirurgiju, KB Dubrava, Zagreb)
Govor kod Parkinsonove bolesti, prof. dr. sc. Katarina Pavičić Dokoza (ravnateljica Poliklinike za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG
Mentalno zdravlje i kako ga očuvati kod Parkinsonove bolesti, Prof. Ines Torić, Adrijana Klarić, mag.psych, KBC Rijeka
Moj život s Parkinsonom – predstavljanje Dnevnika Hrvoja Kovačića (dopredsjednik Udruge Parkinson i mi)
Promocija knjige ‘Parkinson, ti i ja’, prof. Lamija Muzurović, MAS.
Udruga ‘Parkinson i mi’ osnovana je 2010. godine i okuplja više od 400 bolesnika, a sjedište joj je u Zagrebu, Crnatkova 18. Inače, članovi su se do sada sastajali na adresi Bauerova 21 ili u Centru za ljudska prava, Kralja Držislava 6. Svrha joj je unapređenje života oboljelih od Parkinsonove bolesti, i to kroz edukacije, fizikalne terapije, savjetovanja, vježbe govora, muzikoterapiju, psihološke radionice, druženja i povezivanje s različitim stručnjacima. Uz Udrugu prema potrebi i zahtjevima djeluje i Savjetovalište za ekstrapiramidne bolesti, gdje se mogu dobiti savjeti iz svih područja koje zahvaćaju i povezana su s bolesnikom s Parkinsonovom bolesti. Crveni tulipan prihvaćen je kao simbol mnogih udruga bolesnika s Parkinsonovom bolešću u cijelom svijetu.
Osim u Zagrebu, Udruga ima podružnice i u Rijeci, Zadru i Splitu, koje će također na prikladan način obilježiti ovaj važan dan za sve članove i njihove obitelji.
Znanstvena istraživanja pokazuju da poljubac nije važan samo za naše emocije, već može imati i brojne pozitivne učinke na zdravlje
Poslušaj članak
Postoje geste koje ne trebaju prijevod, a poljubac je jedna od njih. Bez obzira dolazi li od partnera, roditelja, djeteta ili drage osobe, njime možemo izraziti ljubav, nježnost, zahvalnost, podršku i osjećaj bliskosti. Upravo zato se 6. srpnja diljem svijeta obilježava Međunarodni dan poljupca, neslužbeni međunarodni dan koji nas podsjeća koliko jedan jednostavan čin može značiti u svakodnevnom životu.
Ovaj dan nastao je u Ujedinjenom Kraljevstvu, a s vremenom se proširio u brojne zemlje kao prilika da se prisjetimo kako iskazivanje osjećaja ne mora biti komplicirano. Ponekad je dovoljan samo iskren poljubac.
Iako ga najčešće povezujemo s romantikom, poljubac ima mnogo šire značenje. On može biti znak dobrodošlice, utjehe, čestitke ili oproštaja. Prvi poljubac djeteta koje roditelju poželi laku noć, poljubac bake i djeda pun topline ili prijateljski poljubac pri susretu mogu ostaviti jednako snažan dojam kao i onaj između zaljubljenih. To je jedan od najstarijih i najprirodnijih načina na koji ljudi pokazuju privrženost i stvaraju osjećaj povezanosti.
Znanstvena istraživanja pokazuju da poljubac nije važan samo za naše emocije, već može imati i brojne pozitivne učinke na zdravlje. Tijekom ljubljenja u organizmu se oslobađaju hormoni poput oksitocina, dopamina i serotonina. Oksitocin se često naziva hormonom povezanosti jer doprinosi osjećaju povjerenja i sigurnosti, dok dopamin i serotonin poboljšavaju raspoloženje i stvaraju osjećaj zadovoljstva. Istodobno se smanjuje razina kortizola, hormona stresa, zbog čega se nakon poljupca često osjećamo opuštenije i mirnije.
Redovito iskazivanje nježnosti može pozitivno utjecati i na zdravlje srca. Kada smo manje pod stresom, organizam lakše održava normalan krvni tlak, a osjećaj smirenosti povoljno djeluje na cjelokupni kardiovaskularni sustav.
Poljubac također potiče lučenje sline, koja pomaže u ispiranju usne šupljine i neutralizaciji kiselina koje mogu oštetiti zubnu caklinu. Iako ne može zamijeniti pravilnu oralnu higijenu, ovaj prirodni proces doprinosi zdravlju usne šupljine.
Tijekom poljupca aktivira se velik broj mišića lica, što ih održava aktivnima i poboljšava cirkulaciju. No možda je još važnije ono što poljubac čini našem mentalnom zdravlju. Osjećaj da smo voljeni, prihvaćeni i povezani s drugima jedan je od temelja emocionalne dobrobiti.
U užurbanom svijetu, u kojem često nemamo dovoljno vremena jedni za druge, kratki trenutak nježnosti može imati iznenađujuće velik učinak. Može popraviti raspoloženje, smanjiti napetost nakon napornog dana i podsjetiti nas koliko su bliski odnosi važni.
Naravno, svaki poljubac ima vrijednost samo kada je iskren i kada postoji uzajamno poštovanje. Upravo tada on postaje mnogo više od obične geste – postaje način na koji bez riječi poručujemo da nam je stalo.
Na Međunarodni dan poljupca prisjetimo se koliko male geste mogu imati veliko značenje. Iskren poljubac, zagrljaj ili nježan dodir često vrijede više od najljepših riječi.
U svijetu koji je ponekad previše ubrzan, upravo takvi trenuci stvaraju uspomene, jačaju odnose i podsjećaju nas da su ljubav, bliskost i pažnja ono što nas istinski povezuje.
Hrvatski Crveni križ u suradnji s Gradskim društvom Crvenog križa Zagreb na Jarunu danas organizira pokaznu vježbu Spasilačke službe na vodi te prezentaciju svojih aktivnosti
Poslušaj članak
Svjetski dan Crvenoga križa i Crvenoga polumjeseca obilježava se 8. svibnja, a ujedno započinje i Tjedan Crvenoga križa u Republici Hrvatskoj. Hrvatski Crveni križ tim povodom diljem zemlje organizira brojne aktivnosti s ciljem približavanja građanima važnosti humanosti, solidarnosti i zajedničkog djelovanja u stvaranju sigurnijeg i humanijeg društva.
Društva Crvenoga križa kroz različite programe i događanja predstavit će svoj rad, ali i podsjetiti na važnu ulogu svakog pojedinca u pružanju pomoći i podrške zajednici.
Središnje obilježavanje je danas na zagrebačkom Jarunu gdje Hrvatski Crveni križ u suradnji s Gradskim društvom Crvenog križa Zagreb organizira pokaznu vježbu Spasilačke službe na vodi te prezentaciju svojih aktivnosti.
Posjetitelji će imati priliku vidjeti realistične scenarije spašavanja i intervencije u kriznim situacijama, uključujući spašavanje osoba iz vode, intervencije kod nesreća na SUP daskama te akcije spašavanja nakon skoka u plitku vodu. Demonstrirat će se i koordinacija spasilačkih timova uz korištenje specijaliziranih plovila i Rescue Runnera, kao i pružanje prve pomoći u hitnim situacijama.
Uz pokaznu vježbu građani će moći upoznati i druge aktivnosti Hrvatskog Crvenog križa, poput rada Službe traženja, djelovanja u kriznim situacijama te pružanja psihosocijalne podrške. Organiziran će biti i prikaz pružanja prve pomoći uz realistične ozljede, dok će za najmlađe biti pripremljen kreativni kutak s crtanjem, bojankama i slikovnicama. Dio programa bit će i humanitarni malonogometni turnir koji počinje u 16 sati, a sredstva prikupljena tijekom turnira namijenjena su korisnicima Prihvatilišta za beskućnike u Zagrebu.
U sklopu Tjedna Crvenoga križa, 12. svibnja održat će se i nacionalna preventivna akcija ‘5 do 12’, koju Hrvatski Crveni križ provodi u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova Republike Hrvatske i prometnom policijom. Akcija će se istodobno provoditi u 21 gradu diljem Hrvatske, s ciljem podizanja svijesti vozača o važnosti posjedovanja ispravnog kompleta prve pomoći u vozilima. Policijski službenici zaustavljat će vozila, dok će predstavnici Hrvatskog Crvenog križa provjeravati ispravnost kompleta prve pomoći te vozačima dijeliti edukativne materijale o pružanju prve pomoći u prometu. Vozačima koji nemaju važeći komplet bit će uručen novi.
Tjedan Crvenoga križa zaključit će se 15. svibnja u Labinu održavanjem 27. Natjecanja mladih Hrvatskog Crvenog križa. Na državnoj završnici okupit će se 120 najboljih učenika iz cijele Hrvatske, raspoređenih u ekipe osnovnih i srednjih škola. Natjecatelji će kroz simulacije stvarnih situacija pokazati znanja i vještine iz pružanja prve pomoći, poznavanja međunarodnog humanitarnog prava, ljudskih prava te djelovanja Hrvatskog Crvenog križa i Međunarodnog pokreta Crvenoga križa i Crvenoga polumjeseca. Osim znanja, ocjenjivat će se i timski rad, snalažljivost te human pristup u situacijama koje zahtijevaju brzu reakciju i odgovornost.
Ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana Crvenoga križa i Crvenoga polumjeseca još jednom podsjeća koliko su solidarnost, humanost i spremnost na pomoć važni za svaku zajednicu te poziva građane da se aktivno uključe i podrže rad Hrvatskog Crvenog križa.
Tema za 2026. godinu glasi ‘Zajedno smo jači: mentalno zdravlje kao prioritet u promjenjivoj Europi’, čime se ističe važnost zajedništva, podrške i društvenih politika u očuvanju mentalnog zdravlja, osobito u vremenu brzih društvenih i ekonomskih promjena
Poslušaj članak
Europski tjedan mentalnog zdravlja obilježava se svake godine u svibnju, a 2026. godine održava se od 4. do 8. svibnja.
Riječ je o paneuropskoj inicijativi koju koordinira organizacija Mental Health Europe, s ciljem podizanja svijesti o važnosti mentalnog zdravlja u svakodnevnom životu te poticanja otvorenog razgovora o ovoj često zanemarenoj temi.
Ovaj tjedan okuplja organizacije, stručnjake, donositelje odluka i građane diljem Europe kako bi zajedno radili na smanjenju stigme povezane s mentalnim poteškoćama, razmjeni znanja i pronalaženju rješenja koja poboljšavaju kvalitetu života ljudi. Tijekom tog razdoblja organiziraju se brojni događaji – od radionica i predavanja do kampanja i javnih rasprava – koji naglašavaju koliko su mentalno zdravlje, društveni uvjeti i kvaliteta života međusobno povezani.
Tema za 2026. godinu glasi ‘Zajedno smo jači: mentalno zdravlje kao prioritet u promjenjivoj Europi’, čime se ističe važnost zajedništva, podrške i društvenih politika u očuvanju mentalnog zdravlja, osobito u vremenu brzih društvenih i ekonomskih promjena.
Zanimljivo je da se ovaj europski tjedan nadovezuje na dugu tradiciju obilježavanja mentalnog zdravlja u svijetu – primjerice, u Sjedinjenim Američkim Državama mjesec mentalnog zdravlja obilježava se još od 1949. godine, što pokazuje koliko je ova tema globalno važna i dugoročno prepoznata.
Ovaj dan, odnosno tjedan, važan je jer podsjeća da mentalno zdravlje nije samo osobna stvar pojedinca, već i društvena odgovornost. Procjenjuje se da se svaka druga osoba tijekom života susretne s nekim oblikom mentalnih poteškoća, što znači da ova tema dotiče gotovo svakoga od nas. Upravo zato ovakve inicijative potiču razumijevanje, solidarnost i stvaranje okruženja u kojem je traženje pomoći prihvaćeno i podržano.
Europski tjedan mentalnog zdravlja tako nije samo simbolično obilježavanje, već poziv na konkretno djelovanje – prema društvu u kojem je mentalno zdravlje jednako važno kao i fizičko, a podrška dostupna svima.