Kampanja se provodi u okviru projekta SURF AND SOUND 2.0, a njen središnji dio čine billboard plakati postavljeni u 15 gradova diljem Hrvatske te dva animirana video spota na temu online uhođenja i online uznemiravanja
Udruga B.a.B.e. i Agencija za elektroničke medije pokrenuli su nacionalnu kampanju podizanja svijesti o online nasilju prema ženama s ciljem promjene stavova i ponašanja među općom populacijom – pritom ciljajući i na počinitelje i žrtve rodno utemeljenog online nasilja. Online nasilje prema ženama globalni je fenomen koji se očituje u brojnim specifičnim oblicima zlostavljanja putem interneta i informacijsko-komunikacijskih tehnologija koji disproporcionalno pogađaju žene i imaju ozbiljne posljedice po žrtve.
Kampanja se provodi u okviru projekta SURF AND SOUND 2.0, a njen središnji dio čine billboard plakati postavljeni u 15 gradova diljem Hrvatske te dva animirana video spota na temu online uhođenja i online uznemiravanja.
– Projekt SURF AND SOUND 2.0 nastavak je projekta pokrenutog 2021. s ciljem podizanja svijesti o raširenosti online nasilja nad ženama. Tom cilju će upravo pridonijeti i ova nacionalna kampanja. Projekt je fokusiran na poboljšanje formiranih mehanizama prevencije i suzbijanja online nasilja kroz rad platforme NEON – Ne! Online nasilju. Na platformi nudimo uslugu besplatne psihološke i pravne pomoći uz suradnju sa stručnjakom za telekomunikacije, kao i uslugu podrške u svojstvu osobe od povjerenja – rekla je koordinatorica projekta SURF AND SOUND 2.0 Leonarda Novoselić iz udruge B.a.B.e.
Povodom pokretanja nacionalne kampanje, 6. ožujka 2024. u prostorijama Hrvatske udruge poslodavaca održan je skup na kojem su premijerno predstavljeni video spotovi. Njih će javnost u nadolazećem periodu imati priliku vidjeti na svim lokalnim i nacionalnim televizijama.
Online uhođenje može se opisati kao opetovano upuštanje u prijeteće ili zastrašujuće ponašanje usmjereno prema drugoj osobi, putem ICT tehnologija, što uzrokuje da se osoba boji za vlastitu sigurnost ili da se osoba boji za sigurnost osoba iz bliskog okruženja. Online uhođenje također može podrazumijevati stavljanje druge osobe pod kontinuirani nadzor, bez pristanka te osobe ili zakonskog ovlaštenja da to učini, korištenjem ICT tehnologija, radi praćenja kretanja i aktivnosti te osobe. Počinitelji su najčešće bivši partneri koji žele prisilno kontrolirati žrtvu. Online uhođenje često uključuje i takozvani ‘doxing’, odnosno objavljivanje materijala koji sadrži osobne podatke druge osobe, bez pristanka te osobe čime se stvara dostupnim većem broju krajnjih korisnika, putem ICT tehnologija, u svrhu poticanja tih krajnjih korisnika na nanošenje fizičke ili značajne psihološke štete osobi. Počinitelji su najčešće osobe iz bliskog okruženja, poznanici ili bivši partneri, no mogu biti i žrtvi potpuno nepoznate osobe.
– Kada smo krenuli u suradnju s udrugom B.a.B.e. na projektu SURF AND SOUND, glavna namjera Vijeća i Agencije za elektroničke medije bila je naglasiti pozitivnu ulogu medija u suzbijanju online nasilja nad ženama. Video spotovima želimo ukazati na sveprisutnost različitih oblika online nasilja i potaknuti na proaktivan stav u borbi s ovim društvenim problemom. Sve ovo ne bi bilo moguće bez snažne podrške medija koji su u cilju javnog interesa odlučili spotove emitirati bez naknade, ali i svih drugih medijskih i društvenih dionika koji su svojim odazivom pokazali veliki interes za ovu temu – kazala je članica Vijeća za elektroničke medije Anita Malenica.
Online uznemiravanje podrazumijeva pokretanje i/ili sudjelovanje u napadu s trećim osobama na žrtvu, objavljivanjem prijetećeg ili uvredljivog materijala većem broju krajnjih korisnika, putem ICT tehnologija, s učinkom nanošenja značajne štete napadnutoj osobi. Žrtve su često žene na istaknutim javnim funkcijama ili ulogama, poput političarki, novinarki ili aktivistica, a suočavaju se sa seksističkim uvredama i specifičnim prijetnjama temeljenim na spolu, poput prijetnji silovanjem ili femicidom, koje uzrokuju uznemirenost, strah i zabrinutost za vlastitu sigurnost.
Povodom pokretanja nacionalne kampanje održana je i multisektorska rasprava na temu online nasilja prema ženama u kojoj su sudjelovale: Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova; Anita Prusina, stručna suradnica u Službi za propise kaznenog materijalnog prava u Ministarstvu pravosuđa i uprave; Nikolina Grubišić Požar, voditeljica Odjela maloljetničke delinkvencije i kriminaliteta na štetu mladeži i obitelji, PU Zagrebačka; odvjetnica Ines Bojić, vanjska suradnica udruge B.a.B.e. te Tanja Zaninović, viša stručnjakinja za pravne poslove u Hrvatskoj regulatornoj agenciji za mrežne djelatnosti.
Projekt SURF AND SOUND 2.0 financiran je sredstvima Europske unije iz programa CERV – Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti i sufinanciran sredstvima Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske, a provodi ga udruga B.a.B.e. u partnerstvu s Agencijom za elektroničke medije te pridruženim partnerima, Pravosudnom akademijom i Ravnateljstvom policije.
Video spot na temu online uhođenja pogledajte ovdje, a video spot na temu online uznemiravanja možete pogledati ovdje.
Iza svakog uspješnog predsjednika ili predsjednice udruge stoje timovi koji pokazuju suradnju, inventivnost i odgovornost, poručila je u svom obraćanju Marica Mirić, predsjednica Saveza društava distrofičara Hrvatske
Poslušaj članak
Hrvatski savez udruga cerebralne i dječje paralize (HSUCDP), Hrvatski savez udruga osoba s tjelesnim invaliditetom (HSUTI) i Savez društava distrofičara Hrvatske (SDDH), u okviru provedbe Nacionalne sustavne podrške Nacionalne zaklade, koja se provodi uz financijsku potporu Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva (NZRCD) u 2025. godini, zajednički su organizirali Konferenciju za inovaciju znanja za udruge članice HSUCDP-a, HSUTI-ja i SDDH-a.
Konferencija, namijenjena zaposlenicima udruga članica s ciljem unapređenja razumijevanja izazova i jačanja kapaciteta u radu, održana je 10. travnja 2025. godine u hotelu Diplomat. Prisustvovali su predstavnici više od 25 udruga članica.
– Ova konferencija za zaposlenike udruga je važna kako bismo razumjeli tko ima koju ulogu i kakve su te uloge. Danas ćemo najprije, s razine saveza, teoretski prikazati kako mi vidimo, želimo i osjećamo stvari, a zatim ćemo održati fokus grupe u koje vas pozivam da se uključite jer su vaša mišljenja iznimno važna – vi ste ti koji oblikuju percepciju o udrugama. Iza svakog uspješnog predsjednika ili predsjednice udruge stoje timovi koji pokazuju suradnju, inventivnost i odgovornost – poručila je u svom obraćanju Marica Mirić, predsjednica Saveza društava distrofičara Hrvatske.
Sve prisutne pozdravili su i Ivica Bašić, predsjednik Hrvatskog saveza udruga cerebralne i dječje paralize, te Jozefina Kranjčec, predsjednica Hrvatskog saveza udruga osoba s tjelesnim invaliditetom. Nakon njih, okupljenima su se obratili i uvaženi gosti: Helena Beus iz Vladinog ureda za udruge i Luka Bogdan, zamjenik upraviteljice Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva.
Tijekom konferencije predstavljeni su rezultati istraživanja provedenog među zaposlenicima udruga članica triju organizatora. O rezultatima su za In Portal govorile Mirjana Markovinović, izvršna direktorica HSUCDP i Mirna Plećaš Ilić iz SDDH.
Cilj istraživanja bio je dobiti bolji uvid u zaposlenike udruga članica, jer njihovu dubinsku strukturu vodstvo često ne poznaje. Bez toga nema kvalitetne podrške, ciljanih edukacija ni mogućnosti učinkovitog jačanja kapaciteta zaposlenika u korist korisnika u lokalnoj zajednici.
Nažalost, svi ciljani zaposlenici nisu ispunili upitnik. Ipak, iz dobivenih podataka vidljivo je da većina zaposlenika ostaje raditi u udrugama od 6 do 15 godina. Podjednako su zastupljeni zaposlenici sa srednjom i visokom stručnom spremom, a zatim slijedi viša stručna sprema.
Većinom su zadovoljni odnosom s upravnim tijelom, dok kao glavni izazov najčešće navode komunikaciju, što je područje koje zahtijeva najveću pažnju. Pokazalo se da zaposlenici trebaju redovite timske sastanke te jasno postavljanje zadataka i odgovornosti. Također, izrazili su želju za češćim team buildinzima i povećanjem kadrovskih kapaciteta kako bi se smanjilo opterećenje postojećih zaposlenika.
Nekoliko zaposlenika izjavilo je da doživljava mobing od korisnika koji znaju biti neugodni, dok su neki naveli mobing od kolega, uključujući nepridržavanje i neostvarivanje zadanih ciljeva.
Kad je riječ o zadovoljstvu primanjima, 60 posto zaposlenika je zadovoljno, dok bi 40 posto bilo zadovoljno da su primanja veća.
Prisutan je i osjećaj nezadovoljstva zbog činjenice da zaposlenici često sami kreiraju svoje zadatke, umjesto da ih delegira vodstvo, zbog čega ‘drže udrugu na svojim leđima’. Osim toga, preopterećeni su poslom i pogođeni financijskom nestabilnošću.
Na pitanje gdje se vide za pet godina, 60 posto zaposlenika navodi da se i dalje vidi u udruzi, manji dio u mirovini, a 25 posto izvan udruge.
Kao najveće prednosti rada u udrugama zaposlenici ističu timsku suradnju, dobru komunikaciju i podršku kolega, uz fleksibilno radno vrijeme i mogućnost samostalnog kreiranja zadataka i odnosa prema poslu.
Za kraj, važno je istaknuti da je ovo bila prva konferencija namijenjena isključivo zaposlenicima udruga. Nadamo se da neće biti i posljednja. Bit cijele inicijative je povezivanje ljudi i njihovo međusobno upoznavanje. Zaposlenici udruga čine malu zajednicu, ali mogu imati veliku snagu ako djeluju kao tim – kao kolege.
Cilj projekta je pružiti djeci priliku da kroz praktične i interaktivne aktivnosti nauče kako postupati u slučaju požara te se upoznaju s vatrogasnom opremom, vozilima i vještinama
Poslušaj članak
U organizaciji Humanitarne udruge Adonis, na čelu s predsjednicom Inom Barić Požnjak, u srijedu je u Vatrogasnoj postrojbi Grada Zagreba održan projekt ‘I mi možemo biti vatrogasci’.
Riječ je o edukativno-zabavnom događanju koje je okupilo više od 165 sudionika iz preko 10 udruga, domova i centara za odgoj i obrazovanje djece s teškoćama u razvoju i djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi.
Cilj projekta je pružiti djeci priliku da kroz praktične i interaktivne aktivnosti nauče kako postupati u slučaju požara te se upoznaju s vatrogasnom opremom, vozilima i vještinama.
Djeca su tako imala priliku gasiti požar vatrogasnim aparatima i protupožarnim dekama, sudjelovati u gađanju meta vatrogasnim mlaznicama, promatrati spektakularne simulacije spašavanja s visina i iz dubina, te sudjelovati u vježbi potražnih pasa koje je demonstrirao DVD Zapad.
Projekt je svečano otvoren uvodnim govorima uvaženih gostiju, odnosno Mislava Žagara, Pavla Kalinića, glavnog vatrogasnog zapovjednika JVP Grada Zagreba Siniše Jembriha te Ine Barić Požnjak, predsjednice Udruge Adonis i autorice projekta. Svi su u svojim obraćanjima naglasili važnost inkluzije, edukacije te stvaranja osjećaja pripadnosti i zajedništva kod djece.
Nakon uspješnih provedbi u Splitu, Sisku i Zadru, Zagreb je četvrti grad koji je ugostio ovu inkluzivnu inicijativu u posljednje dvije godine. Pokrovitelj zagrebačkog izdanja bila je inicijativa #ZajednoZaZagreb.
Događaj je protekao u veselom, sigurnom i edukativnom ozračju, uz angažman profesionalnih vatrogasaca, članova DVD-a Zapad i brojnih volontera. Za sve sudionike osigurane su prigodne majice, osvježenje i snack, a najvažnije – mnoštvo osmijeha i nezaboravnih uspomena.
Humanitarna udruga Adonis osnovana je krajem 2022. godine u Zagrebu. Postoji kako bi poboljšali kvalitetu života djece i mladih s teškoćama u razvoju te djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi. To rade tako da osiguravaju konkretan edukativan sadržaj kroz radionice.
Kroz projekte rade na senzibiliziranju javnosti, prihvaćanju razlika i stvaranju tolerantnijeg okruženja za mlade.
Ova potpora još je jedan korak u nastojanjima Bjelovarsko-bilogorske županije da osigura ravnopravnije uvjete za sve članove društva, posebno za najranjivije skupine
Poslušaj članak
Bjelovarsko-bilogorska županija i ove godine nastavlja s praksom sufinanciranja rada udruga osoba s invaliditetom putem Javnog poziva za financiranje njihovih programa i projekata.
Ugovore o dodjeli financijskih sredstava u vrijednosti od ukupno 30 tisuća eura predstavnicima udruga osobno je prošlog petka, 4 travnja 2025. godine uručio župan Marko Marušić.
– Kao župan posebno sam inzistirao na raspisivanju javnog poziva za financiranje programa i projekata udruga osoba s invaliditetom na području naše županije. To smo i učinili početkom veljače, a u proračunu smo osigurali 30 tisuća eura s jasnim ciljem – poboljšanja uvjeta života i rada osoba s invaliditetom – istaknuo je Marušić.
Na Javni poziv pristigle su prijave 19 udruga, a 18 ih je zadovoljilo sve formalne uvjete. Dodijeljena sredstva raspodijeljena su prema kriterijima propisanim Javnim pozivom.
– Ovaj novac otišao je u prave ruke. Mi smo ovdje za vas i već sada mogu najaviti da ćemo sljedeće godine dodatno povećati ovaj iznos – poručio je župan okupljenima.
Prema uvjetima Javnog poziva, udruge su mogle prijaviti projekte koji se odnose na organizaciju i unaprjeđenje izvaninstitucionalnih oblika skrbi, osiguranje mobilnosti, unapređenje zdravlja djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom, promicanje i zaštitu prava, zaštitu od nasilja i diskriminacije, te podizanje razine svijesti o pravima osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju.
U ime udruga nazočnima se obratio predsjednik HVIDR-e BBŽ Predrag Vuglić, koji je zahvalio županu na podršci te istaknuo kako su ova sredstva izuzetno važna za svakodnevni rad i provedbu aktivnosti. Zahvalama su se pridružili i Tomislav Novosel iz Udruge invalida Bjelovar te Stjepan Pahoki, zamjenik predsjednika Udruge osoba s invaliditetom Grada Daruvara.
Ova potpora još je jedan korak u nastojanjima Bjelovarsko-bilogorske županije da osigura ravnopravnije uvjete za sve članove društva, posebno za najranjivije skupine.
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših preferencija i ponovljenih posjeta. Klikom na “Prihvati sve” pristajete na korištenje SVIH kolačića. Međutim, možete posjetiti "Postavke kolačića" kako biste dali kontrolirani pristanak.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva dok se krećete web stranicom. Među njima, kolačići koji su kategorizirani kao potrebni pohranjuju se u vaš preglednik jer su neophodni za rad osnovnih funkcija web stranice. Također koristimo kolačiće trećih strana koji nam pomažu analizirati i razumjeti kako koristite ovo web mjesto. Ovi kolačići će biti pohranjeni u vašem pregledniku samo uz vaš pristanak. Također imate mogućnost isključiti ove kolačiće. Ali isključivanje nekih od ovih kolačića može utjecati na vaše iskustvo pregledavanja.
Funkcionalni kolačići pomažu u obavljanju određenih funkcija kao što je dijeljenje sadržaja web stranice na platformama društvenih medija, prikupljanje povratnih informacija i druge značajke trećih strana.
Kolačići izvedbe koriste se za razumijevanje i analizu ključnih indeksa učinkovitosti web stranice što pomaže u pružanju boljeg korisničkog iskustva za posjetitelje.
Analitički kolačići koriste se za razumijevanje načina na koji posjetitelji stupaju u interakciju s web stranicom. Ovi kolačići pomažu u pružanju informacija o metrikama kao što su broj posjetitelja, stopa napuštanja stranice, izvor prometa itd.
Neophodni kolačići apsolutno su neophodni za ispravno funkcioniranje web stranice. Ovi kolačići osiguravaju osnovne funkcionalnosti i sigurnosne značajke web stranice, anonimno.
Oglašavački kolačići koriste se kako bi se posjetiteljima pružili relevantni oglasi i marketinške kampanje. Ovi kolačići prate posjetitelje na web-mjestima i prikupljaju podatke za pružanje prilagođenih oglasa.