Poveži se s nama

Kultura

MSU: Sveobuhvatni prikaz umjetničkog opusa velikog Toma Gotovca

Objavljeno

/

Izložba će biti otvorena do 19. svibnja, pratit će ju bogati dodatni program, a filmski program će se mijenjati svaka tri tjedna, uz besplatan ulaz na prvi kat postava.

Retrospektiva Tomislava Gotovca, koja se otvara u petak u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti, na njegov rođendan 9. veljače, sveobuhvatni je prikaz opusa autora koji se, u skladu sa svojom životnom i umjetničkom preokupacijom slobodom, nije ograničavalo samo na jedan medij.

Pod nazivom “Tomislav Gotovac a.k.a. Antonio G. Lauer: Uzlazno silazna genealogija” Gotovčev rad predstavljen je nizom fotografija, projekcijama filmova te rekvizitima i kostimima iz njegovih performansa. Nastala je prema konceptu francuskog kustosa Pierrea Bal-Blanca, koji je izložbu postavio u suradnji s Vesnom Meštrić iz MSU-a i Darkom Šimičićem iz Instituta Tomislav Gotovac.

“Želio sam posjetiteljima omogućiti razumijevanje njegova ukupnog rada i kontinuiteta prakse umjetnika kojemu je medij bio samo prilika da prenese svoje ideje. Gotovac nije htio biti specijaliziran niti u jednom mediju nego govoriti o slobodi i izraziti svoj slobodarski identitet”, rekao je Bal-Blanc na konferenciji za novinare. 

Objasnio je kako njegov izložbeni koncept odaje poštovanje umjetnikovom opusu, pa se istražujući pitanja materijalnosti, semiologije i semiotike, te tijela kao jezika u tom opusu, odlučio za dematerijalizirani postav, dok je posjetitelj pozvan da “kroči horizontalno i nekronološkim poljem dokumenata raspoređenih po podu”.

Sastavljenu od pet konceptualnih dijelova koji su međusobno povezani asocijativnim nizom izložbu otvara i zatvara montaža sekvenci najavnih špica njegovih filmova protkanih imenima osoba koje prožimaju njegovo djelo.

Najveći dio postava su filmovi, Gotovčevi i drugih autora koje kustos dovodi u vezu s njegovim eksperimentalnim opusom, dok će se u Dvorani Gorgona kao sastavni dio programa prikazivati dugometražni filmovi njegovih prethodnika, suvremenika i sljedbenika.

Izložba se oslanja na izložbu Gotovčevih radova koju je Bal-Blanc postavio u Nacionalnoj umjetničkoj galeriji u Tirani 2021. uslijed čega je dobio poziv od bivše ravnateljice MSU-a za dolazak u Zagreb.

“Tomislav Gotovac u brojnim je intervjuima znao reći da je sve što je napravio u životu samo sličica po sličica, no kasnije i da svoju umjetnost vidi na liniji Michelangelo – Meštrović – Gotovac”, rekao je Darko Šimičić, suosnivač Instituta Tomislava Gotovca.

Nakon Gotovčeve smrti 2010. njegova obitelj odlučila je da se prebogata ostavština brojnih umjetničkih djela, filmova, knjiga mora sačuvati ali, ustvrdio je Šimičić, ne tako da prostor u Krajiškoj ulici bude skladište već da ljudi koji tamo dođu osjete atmosferu tog frenetičnog stvaralaštva. “Ova je izložba jedan od najboljih proizvoda tog minulog rada, jer nam je jako bitno da kustosi, istraživači, studenti daju svoj feedback”, dodao je.

Šimičić kaže kako je Gotovac uspio nešto u čemu mnogi umjetnici nisu. “Nije radio razliku između privatnog i javnog, gol je hodao centrom grada, ali ostvario je nešto što je jako teško – pridobio ne samo stručnu nego i široku publiku, postao jedini umjetnik kojega svatko zna u ovom gradu”.

Ravnateljica MSU-a Vesna Meštrić izrazila je uvjerenje da će Zagreb i publika u narednih više od tri mjeseca biti oduševljeni tom izložbom koja pokazuje i dugi kontinuitet bavljenja samog muzeja i njegovih djelatnika opusom Tomislava Gotovca, poznatog i pod svojim matronimom Antonio G. Lauer.

Većina radova Tomislava Gotovca na izložbi posuđena je iz kolekcije umjetnikove kćeri Sarah Gotovac, u partnerstvu s Institutom Tomislav Gotovac i Hrvatskim filmskim savezom.

Izložba će biti otvorena do 19. svibnja, pratit će ju bogati dodatni program, a filmski program će se mijenjati svaka tri tjedna, uz besplatan ulaz na prvi kat postava.

Hina

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Kultura

Zlatni globusi za 2024. ‘Brutalistu’, ‘Emiliji Perez’, Adrien Brodyju, Demi Moore

Objavljeno

/

By

Zlatni Globusi na postolju s plavom pozadinom na kojoj su ispisani natpisi 'Golden Globes', 'CBS Paramount+' i 'The Beverly Hilton'. Globusi su ukrašeni filmskom vrpcom, simbolizirajući nagrade za filmska i televizijska ostvarenja.
Foto: Hina/EPA/Caroline Brehman

Na 82. dodjeli Zlatnih globusa kojima se nagrađuje televizijska i filmska izvrsnost najboljom filmskom dramom u 2024. proglašen je ‘Brutalist’, najboljim filmskim mjuziklom ‘Emilia Perez’, a među najboljim glumcima su Fernanda Torres, Demi Moore, Adrien Brody i drugi

Adrien Brody je osvojio Zlatni globus za ulogu u filmu ‘The Brutalist’, a Demi Moore za najbolju glumicu u mjuziklu ili komediji za glavnu ulogu u filmu ‘The Substance’, priči o glumici koja blijedi u potrazi za izvorom mladosti.

Nagradu za najbolju glumicu u filmskoj drami dobila je Fernanda Torres za ulogu u filmu ‘I’m Still Here’, dok je najbolji glumac u komediji ili mjuziklu Sebastian Stan iz ‘A Different Man’.

Najbolji sporedni glumac je Kieran Culkin iz filma ‘A Real Pain’, a najbolja sporedna glumica Zoe Saldaña iz mjuzikla ‘Emilia Pérez’.

I redatelj filma ‘The Brutalist’ Brady Corbet nagrađen je Zlatnim globusom kao najbolji u 2024., dok je najbolji animirani film ‘Tok’, najbolji neengleski film ’Emilia Pérez’, a najbolji scenarij Petera Straughana za film ‘Conclave’.

Za ‘kinematično i blagajničko’ postignuće Zlatni globus je dobio mjuzikl ‘Wicked’, za najbolju TV seriju ‘Shogun’, za najbolju komediju/glazbenu seriju ’Hacks’, a među mnogim nagrađenima su primjerice još i glumci Colin Farrell i Jodie Foster i drugi.

Domaćica dodjele bila je voditeljica Nikki Glaser, a uoči dodjele na crvenom je tepihu bila uobičajena modna revija slavnih osoba koje su blistale u crnim, zlatnim i srebrnim haljinama s povremenom crvenom ili tamnozelenom kombinacijom.

U tome se malo izdvojila zvijezda filmskog mjuzikla ‘Wicked’ Ariana Grande koja je nosila žutu Givenchyjevu haljinu sa steznikom s perlicama, za koju je rekla da je posveta cesti od žute cigle koja vodi do Oza u tom mjuziklu.

Dobitnike Zlatnih globusa odabralo je 334 novinara iz 85 zemalja, u usporedbi s otprilike oko 9000 glasača koji biraju dobitnike nagrade Oscar. Glasačko tijelo Globusa prošireno je posljednjih godina, a organizatori su pokrenuli i reforme nakon što su bili kritizirani zbog etičkih propusta i nedostatka raznolikosti.

Nastavi čitati

Kultura

Zimska škola hrvatskog folklora u Sisku od 3. do 12. siječnja

Objavljeno

/

By

Skupina mladih žena u tradicionalnim narodnim nošnjama pleše u krugu na otvorenom. Nose bogato ukrašene plave suknje, bijele pregače i šarene marame. U pozadini se vidi nekoliko glazbenika s instrumentima, uključujući violine i kontrabas, koji ih prate glazbom.
Foto: Pixabay

Trideset i prvu Zimsku školu hrvatskog folklora s temom plesova, nošnji i glazbala dinarskog područja Hrvatska matica iseljenika organizira u Hotelu Panonija u Sisku od 3. do 12. siječnja

Dinarsko područje obuhvaća Liku, Podvelebitski kanal, Ravne kotare, Bukovice, zadarsko priobalje, otoke Pag, Ugljan i Dugi otok, Šibensko-primoštensko priobalje, zagoru i otoke, Drnišku i Sinjsku krajinu, Poljica, Zabiokovlje, Imotsku krajinu i dolinu Neretve. Programom su obuhvaćeni i plesovi Hrvata u Bosni i Hercegovini, zapadne i sjeverne Hercegovine, Završja, Kupresa, zapadne Bosne i srednjobosanskoga gorja.

Hrvatska matica iseljenika poručuje da se na ovaj način podržava očuvanje, jačanje i promidžba hrvatske tradicijske kulture i nacionalnog i etničkog identiteta u iseljeništvu. Glavni cilj samog stručnog programa jest očuvanje izvornosti i autohtonosti folklora – tradicijskog plesa, pjesme, glazbe kao najprivlačnijeg i najčešće izvođenog dijela tradicijske kulture danas, kaže se u priopćenju.

Osim programskog stručnog voditelja Andrije Ivančana, umjetničkog voditelja FA Linđo iz Dubrovnika, Odjel tambura vodi Tibor Bün, tamburaški voditelj iz Varaždina te Odjel tradicijskih glazbala vodi glazbeni pedagog Vjekoslav Martinić, majstor izrade tradicijskih glazbala iz Garešnice. Gost predavač ZŠHF je glazbeni skladatelj maestro Siniša Leopold.

Među predavačima nalaze se folkloristi i etnokoreolozi, istraživači hrvatskoga folklora i umjetnici Vidoslav Bagur, Goran Knežević, Nenad Milin, Vedran Vidović, Ivan A. Ivančan, Katarina Horvatović, Kristina Benko Markovica, Filip Martinić, Martin Durbek i Adrian Josić.

Škola hrvatskog folklora se temelji na znanstveno-stručnom programu koji je postavio 1964. godine hrvatski znanstvenik iz područja etnologije i etnokoreologije Ivan Ivančan. 

Nastavi čitati

Kultura

Njemački metal velikani Blind Guardian nastupit će krajem kolovoza u Tvornici

Objavljeno

/

By

Fotografija rock benda na koncertnoj pozornici. Bend je okružen plavim svjetlima, a pozadina prikazuje svijetleću grafiku s apstraktnim motivima. Na pozornici su članovi benda s instrumentima, dok pjevač podiže ruku prema publici.
Foto: Sven Mandel/CC-BY-SA-4.0

Blind Guardian, njemački doajeni power metala, ili Bardovi, kako ih nazivaju njihovi fanovi, nakon 14 godina vraćaju se u Zagreb, a nastupit će 23. kolovoza u Tvornici kulture, objavio je organizator koncerta Hangtime Agency

Blind Guardian osnovan je krajem 1984. pod imenom Lucifer’s Heritage u Krefeldu, a u početnoj fazi svirali su speed metal. Temelje benda su udarili vokal i basist Hansi Kürsch, solo gitarist André Olbrich, ritam gitarist Marcus Dörk i bubnjar Thomas Stauch. 

Inspirirani albumom ‘Awaken The Guardian’ benda Fates Warning, članovi su odlučili promijeniti ime u Blind Guardian, a uskoro im se pridružio novi gitarist Marcus Siepen, koji je član i danas. Njihov rad obilježavaju epski tekstovi inspirirani književnošću, mitologijom i fantazijom, posebno djelima Michaela Moorcocka, Stephena Kinga, Georgea R.R. Martina i J.R.R. Tolkiena. 

Bend je pionir power metala i jedan od prvih koji je u žanr uveo kompleksne orkestralne aranžmane i zborske vokale. Osim Kürscha, Olbricha i  Siepena, današnju postavu čini još i Frederik Ehmke koji svira bubnjeve, flautu i gajde.

Njihov debitantski album ‘Battalions Of Fear’ (1988.) pokazao je snažan utjecaj bendova poput Iron Maiden i Helloween. Otada su nanizali još 11 albuma od kojih će najaktualniji ‘The God Machine’ promovirati u Tvornici, a radi se o albumu koji na neki način sublimira cijeli put i evoluciju benda u njihovih 40 godina stvaranja.

Nastavi čitati

U trendu