Life&Style
Kroničan stres – kako nam šteti i kako mu stati na kraj?
Mnogi stres smatraju isključivo lošom pojavom, no stvari ipak nisu tako jednostavne budući da je stres prirodna, ali i vrlo dragocjena tjelesna reakcija.
U situaciji koju ocijenimo prijetećom naše tijelo stavlja se u visok stupanj pripravnosti.
“U našem se mozgu na stres pokreće reakcija“, objašnjava dr. Ralf Suhr, predsjednik berlinske Zaklade za zdravstvenu pismenost, neprofitne organizacije čiji je cilj omogućiti ljudima donošenje informiranih zdravstvenih odluka.
Signalne molekule koje se nazivaju hormoni stresa, primjerice noradrenalin, adrenalin i kortizol, otpuštaju se u krvotok. Zalihe energije stavljaju se u pogon, a organizam postaje budniji i sposobniji da brže reagira. Takvo stanje u sklopu kojega organizam bira boriti se, bježati ili paralizirati se, bilo je vitalno za naše prapovijesne pretke kada su se, primjerice, iznenada suočili sa zvijeri.
Danas je susret s divljim medvjedom rijetko okidač stresa. U moderno doba to su drugi, svakodnevni stresori, kao što su obiteljski ili financijski problemi, zahtjevan šef, stalna stiska s vremenom ili osjetilno preopterećenje u žustrom digitalno povezanom svijetu.
Ti okidači uzrokuju kroničan stres i organizmu ostavljaju nedovoljnu priliku da se vrati u normalno, opušteno stanje, a time potiču biokemijske procese koji mogu dovesti do bolesti.
“No studije nisu nedvosmisleno pokazale izravnu vezu između stresa i konkretnih bolesti”, kaže Suhr.
Ipak, razne su bolesti u korelaciji s kroničnim stresom, jer on potencijalno opterećuje naš imunosni sustav i tako nas čini podložnijima infekcijama. Usto, ljudi pod stresom često usvajaju nezdrave navike poput pušenja, nedovoljnog spavanja ili halapljivog konzumiranja nezdrave hrane.
Kakav je utjecaj stresa na određene tjelesne sustave?
1. Gastrointestinalni trakt
Stres može rezultirati probavnim smetnjama, čak i od hrane koju inače dobro podnosimo, a “to mnoge ljude čini sklonima dijareji”, otkriva psihijatar i znanstvenik koji se bavi problemom stresa, dr. Mazda Adli, glavni liječnik u berlinskoj klinici Fliedner i voditelj odjela za istraživanje afektivnih poremećaja u sveučilišnoj bolnici Charité.
Kronični stres također može učiniti crijeva tromima, smanjiti apetit, dovesti do žgaravice ili gore, do sindroma iritabilnog crijeva, navodi Adli.
2. Kardiovaskularni sustav
Akutni stres povećava broj otkucaja srca i krvni tlak, a kronični može dovesti do zdravstvenih stanja kao što je kronično visoko krvni tlak.
“Moguće su i srčane aritmije”, upozorava Adli.
Kronični stres je i faktor srčanog i moždanog udara, a rizik se povećava nezdravim navikama za kojima posežemo, kao što je pušenje.
3. Muskulatura
Stres može rezultirati napetošću mišića. Mišići vrata mogu postati zategnuti do mjere da otežavaju pokretljivost vrata i glave, a pojavljuju se i bolovi u leđima.
Sve to potencijalno dovodi do neravnomjerne raspodjele težine u mišićno-koštanom sustavu s bolnim posljedicama poput lumbaga ili hernije intervertebralnog diska.
4. Metabolizam
Smatra se da je stres moguć uzročnik metaboličkih poremećaja poput dijabetesa tipa 2 i visoke razine kolesterola.
“Budući da osjeća ugrozu, tijelo pod stresom stavlja u pogon više zaliha energije, i šećera i masti”, objašnjava Adli. “Istovremeno hormoni stresa potiču otpornost na inzulin”, povećavajući razinu šećera u krvi.
Štoviše, hormon stresa kortizol na tijelo djeluje tako da ono neprestano obnavlja svoje zalihe šećera i masti, što može rezultirati time da na raspolaganje stavi više energije nego što mu je potrebno.
Dodatni šećer i masnoće mogu pridonijeti nakupljanju štetnog sala na trbuhu, ograničiti protok krvi, opteretiti krvne žile i potaknuti metaboličke poremećaje.
5. Mentalno zdravlje
“Mozak, a time i psiha, vrlo je osjetljiv na kronični stres”, kaže Adli. Stalno stanje budnosti dovodi do mentalnih bolesti, a “najpoznatija duševna komplikacija stresa je depresija”, upozorava Adli.
Osim toga, pojačano otpuštanje kortizola u krvotok može imati i negativan učinak na koncentraciju, a stalni stres uzrokovati probleme s pamćenjem. Budući da je stres obično popraćen tjeskobom, on može i dugoročno potaknuti tjeskobu i napadaje panike.
Dakle, ako mislite da ste pod kroničnim stresom, trebali biste nešto promijeniti. Dobar početak je tijekom dana uzimati redovite pauze za odmor. One bi trebale uključivati kratke vježbe usmjerene na svjesnost, kao što je fokus na disanje. Redovita tjelovježba također pomaže.
Za trajno oslobađanje od stresa važno je promijeniti obrasce ponašanja i razmišljanja koji do njega dovode, a jedan je od njih i perfekcionizam. Korisni su njegovanje prijateljstava i bavljenje hobijima.
“Svi ovi napori ne samo da pogoduju mentalnom opuštanju i pozitivnim emocijama, već i izravno utišavaju zvukove stalne biološke uzbune našeg tijela”, zaključuje Adli.
Hina
Uz pravi odabir kroja, materijala i boje, zimski dani mogu postati prilika za stvaranje zanimljivih i maštovitih modnih kombinacija. Jer toplina i stil mogu ići ruku pod ruku
Poslušaj članak
Ako je za vjerovati prognozi, izrazito tople jakne i kaputi će nam u narednim danima biti neizostavan dio odjevne kombinacije.
Osim što nas štite od niskih temperatura, vjetra i kiše, oni su i važan modni detalj koji može naglasiti osobnost i upotpuniti svaki stil. Bez obzira na to volite li klasičnu eleganciju, sportski izgled ili ležerne modne kombinacije, ponuda zimskih jakni i kaputa omogućuje da svatko pronađe nešto prema vlastitom ukusu.
Za ljubiteljice klasične elegancije vuneni kaputi uvijek su odličan izbor. Modeli ravnog kroja, kaputi s remenom u struku ili oni s naglašenim ovratnicima lako se kombiniraju s poslovnim odjevnim kombinacijama, haljinama, suknjama i elegantnim čizmama. Neutralne boje poput crne, sive, bež i smeđe posebno su zahvalne jer se jednostavno uklapaju u različite stilove odijevanja.
Za ljubiteljice sportskog i opuštenog stila idealne su prošivene jakne i popularni pufasti modeli, poznati kao puffer jakne. One pružaju udobnost, toplinu i slobodu pokreta, a odlično izgledaju uz traperice, tajice, tenisice i zimsku obuću. Posebno su praktične za svakodnevne obveze, šetnje i putovanja.
Parke i duže zimske jakne odličan su izbor za hladne i vjetrovite dane. Modeli s kapuljačom, visokim ovratnikom i dodatnom izolacijom pružaju zaštitu od nepovoljnih vremenskih uvjeta. Mogu se pronaći u klasičnim tamnim tonovima, ali i u maslinastoj, bež ili drugim zemljanim nijansama.
Za one koje vole pratiti modne kombinacije i istaknuti se, zanimljiv izbor predstavljaju predimenzionirani kaputi, jakne od umjetnog krzna, modeli s naglašenim ramenima te kraće jakne koje se mogu kombinirati s visokim čizmama i širokim hlačama. Posebnu pažnju privlače i bordo, tamnozelena, čokoladnosmeđa te druge bogate zimske nijanse.
Prilikom odabira zimske jakne ili kaputa nije važan samo izgled, već i materijal od kojeg je izrađen. Pernato punjenje vrlo je lagano i pruža dobru toplinsku izolaciju, osobito u suhim i hladnim uvjetima, dok sintetička punjenja bolje zadržavaju dio toplinskih svojstava kada su vlažna i brže se suše. Vuneni materijali također su dobar izbor za hladnije dane, a važno je obratiti pozornost i na podstavu, kroj te zaštitu od vjetra i vlage.
Za dodatnu udobnost tijekom zime dobro je primijeniti i načelo slojevitog odijevanja: lagani osnovni sloj, topliji srednji sloj i vanjski sloj koji štiti od vjetra i oborina. Takav način odijevanja omogućuje prilagodbu različitim temperaturama i aktivnostima.
Na kraju, najbolja zimska jakna ili kaput nisu nužno oni koji prate posljednje modne trendove, već oni u kojima se osjećamo ugodno, toplo i samouvjereno. Uz pravi odabir kroja, materijala i boje, zimski dani mogu postati prilika za stvaranje zanimljivih i maštovitih modnih kombinacija. Toplina i stil mogu ići ruku pod ruku.
Kombinacijom kratkog odmora i jedne šalice kave možemo poboljšati koncentraciju, smanjiti pospanost i lakše nastaviti s obavljanjem obveza. Iako ne može zamijeniti redovit i kvalitetan san, može biti koristan trik kada nam je potreban mali poticaj
Poslušaj članak
Kofeinsko drijemanje, poznato i kao coffee nap, zanimljiva je i sve popularnija metoda kojom možemo brzo vratiti energiju, poboljšati koncentraciju i smanjiti osjećaj umora. Riječ je o kombinaciji ispijanja kave i kratkog spavanja, odnosno drijemanja. Iako na prvi pogled zvuči neobično, ova metoda ima znanstveno objašnjenje.
Postupak je vrlo jednostavan. Prvo popijemo šalicu kave, a zatim odmah odspavamo otprilike 15 do 20 minuta. Za to vrijeme kofein još ne počinje djelovati u potpunosti jer mu je potrebno oko 20 do 30 minuta da se apsorbira i počne djelovati na organizam. Upravo zato se nakon kratkog spavanja budimo odmorniji, a kofein tada počinje djelovati i dodatno nas razbuđuje.
Ova metoda može biti posebno korisna tijekom ranog poslijepodneva, kada mnogi ljudi osjećaju pad energije, pospanost i manjak koncentracije. Primjerice, može pomoći učenicima i studentima tijekom učenja, kao i osobama koje rade ili imaju naporan dan. Kofeinsko drijemanje može poboljšati pažnju, povećati budnost i olakšati obavljanje svakodnevnih zadataka.
Ipak, važno je znati da kofeinsko drijemanje nije zamjena za kvalitetan noćni san. Predugo drijemanje može uzrokovati osjećaj tromosti nakon buđenja, dok ispijanje kave kasno poslijepodne ili navečer može otežati uspavljivanje. Također, osobe osjetljive na kofein trebale bi biti oprezne s ovom metodom.
Istraživanja su pokazala da kombinacija kave i kratkog drijemanja može biti učinkovitija za razbuđivanje nego samo ispijanje kave ili samo kratko spavanje. Razlog je taj što se tijekom spavanja smanjuje količina adenozina, tvari u mozgu koja pridonosi osjećaju umora. Kofein djeluje tako da blokira adenozinske receptore i na taj način smanjuje osjećaj pospanosti. Dakle, kada se probudimo, kofein počinje djelovati na mozak koji je već odmorniji.
Ne postoji čarobna namirnica koja nas može potpuno zaštititi od gripe, pravilna prehrana može pomoći našem tijelu da se lakše nosi s bolešću. Zato je važno znati koje namirnice mogu biti naši saveznici u borbi za zdravlje
Poslušaj članak
Ono je doba godine kad je grlobolja česta pojava, nosovi su začepljeni, a kašalj odzvanja u domovima i ambulantama. Hladniji dani donose nam ne samo zimu nego i razne viruse koji mogu oslabiti naš organizam. Gripa je jedna od bolesti koja se često javlja u tom razdoblju i može nam pokvariti svakodnevne planove.
Iako ne postoji čarobna namirnica koja nas može potpuno zaštititi od gripe, pravilna prehrana može pomoći našem tijelu da se lakše nosi s bolešću. Zato je važno znati koje namirnice mogu biti naši saveznici u borbi za zdravlje.
Voće i povrće imaju važnu ulogu u očuvanju zdravlja jer sadrže vitamine, minerale i druge korisne tvari. Naranče, limuni, mandarine i kivi bogati su vitaminom C, koji doprinosi normalnom radu imunološkog sustava. Paprika, brokula, mrkva i špinat također su dobar izbor jer sadrže važne hranjive tvari koje su potrebne našem organizmu. Zato je dobro svaki dan pojesti nekoliko porcija voća i povrća.
Med je jedna od namirnica koju često povezujemo s prehladom i kašljem. Možemo ga dodati u topli čaj kako bismo ublažili kašalj i umirili nadraženo grlo. Ipak, važno je da čaj ne bude prevruć. Med se ne smije davati djeci mlađoj od godinu dana.
Češnjak i đumbir također su poznati po svojoj upotrebi u prehrani. Češnjak sadrži spojeve koji se proučavaju zbog svojih korisnih svojstava, a đumbir se često dodaje toplim napitcima i jelima.
Iako ove namirnice mogu biti dio zdrave prehrane, ne mogu same spriječiti ili izliječiti gripu.
Kada smo bolesni, često nemamo velik apetit. Tada nam može pomoći topla pileća juha. Ona je lagana za jelo, daje nam tekućinu i može pomoći da se osjećamo ugodnije kada smo prehlađeni ili imamo gripu. Osim juhe, važno je piti dovoljno vode, čaja i drugih napitaka kako bismo spriječili dehidraciju. Topli napitci mogu umiriti nadraženo grlo i olakšati tegobe.
Osim pravilne prehrane, važni su odmor i dovoljno sna. Kada smo bolesni, našem tijelu treba vrijeme da se oporavi. Zato se ne bismo trebali previše naprezati, nego bismo trebali slušati svoje tijelo i odmarati se. Također je važno redovito prati ruke, provjetravati prostorije i izbjegavati bliski kontakt s osobama koje su bolesne. Cijepljenje protiv gripe jedan je od važnih načina zaštite od ove bolesti.
Ako gripa izazove ozbiljne simptome, poput otežanog disanja ili dugotrajne visoke temperature, potrebno je potražiti liječničku pomoć. Posebno je važno obratiti pozornost na malu djecu, starije osobe i osobe s kroničnim bolestima jer kod njih gripa može izazvati ozbiljnije komplikacije.
Hrana je važan saveznik u očuvanju našeg zdravlja. Voće, povrće, juhe, med i dovoljno tekućine mogu nam pomoći da se osjećamo bolje tijekom bolesti. Ipak, nijedna namirnica nije čarobni lijek protiv gripe. Najbolja briga o zdravlju uključuje raznoliku prehranu, dovoljno sna, odmor i dobre higijenske navike. Zato se o svom zdravlju trebamo brinuti svaki dan, a ne samo onda kada se razbolimo.
Tko su Purger i Purgerica?
SMOTRA SVEUČILIŠTA Bolji uvjeti studiranja za OSI
Zapošljavanje osoba s invaliditetom u 2026. godini
IOK Zagreb nastavio pobjednički niz u trećem kolu HLSO
-
Civilno društvoPrije 2 danaPomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
-
Life&StylePrije 3 danaTople jakne i kaputi zbog kojih ćete voljeti zimu
-
in MREŽAPrije 1 danStigle promjene pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga
-
in MREŽAPrije 4 dana„Zdravlje bez barijera“ za osobe oštećenog sluha
-
Osobe s invaliditetomPrije 1 danPravobranitelj Jurišić traži odgovornost zbog slučaja Jankomir
-
Civilno društvoPrije 3 danaUdruge osoba s invaliditetom su partneri gradovima i županijama
-
Moderna vremenaPrije 3 danaOdobren egzoskelet za pomoć osobama s oštećenjem moždine
-
Tenis u kolicimaPrije 4 danaSven Maretić osvojio titulu u parovima na turniru u Italiji