Poveži se s nama

Life&Style

Kroničan stres – kako nam šteti i kako mu stati na kraj?

Objavljeno

/

Mnogi stres smatraju isključivo lošom pojavom, no stvari ipak nisu tako jednostavne budući da je stres prirodna, ali i vrlo dragocjena tjelesna reakcija.

U situaciji koju ocijenimo prijetećom naše tijelo stavlja se u visok stupanj pripravnosti.

“U našem se mozgu na stres pokreće reakcija“, objašnjava dr. Ralf Suhr, predsjednik berlinske Zaklade za zdravstvenu pismenost, neprofitne organizacije čiji je cilj omogućiti ljudima donošenje informiranih zdravstvenih odluka.

Signalne molekule koje se nazivaju hormoni stresa, primjerice noradrenalin, adrenalin i kortizol, otpuštaju se u krvotok. Zalihe energije stavljaju se u pogon, a organizam postaje budniji i sposobniji da brže reagira. Takvo stanje u sklopu kojega organizam bira boriti se, bježati ili paralizirati se, bilo je vitalno za naše prapovijesne pretke kada su se, primjerice, iznenada suočili sa zvijeri.

Danas je susret s divljim medvjedom rijetko okidač stresa. U moderno doba to su drugi, svakodnevni stresori, kao što su obiteljski ili financijski problemi, zahtjevan šef, stalna stiska s vremenom ili osjetilno preopterećenje u žustrom digitalno povezanom svijetu.

Ti okidači uzrokuju kroničan stres i organizmu ostavljaju nedovoljnu priliku da se vrati u normalno, opušteno stanje, a time potiču biokemijske procese koji mogu dovesti do bolesti.

“No studije nisu nedvosmisleno pokazale izravnu vezu između stresa i konkretnih bolesti”, kaže Suhr.

Ipak, razne su bolesti u korelaciji s kroničnim stresom, jer on potencijalno opterećuje naš imunosni sustav i tako nas čini podložnijima infekcijama. Usto, ljudi pod stresom često usvajaju nezdrave navike poput pušenja, nedovoljnog spavanja ili halapljivog konzumiranja nezdrave hrane.

Kakav je utjecaj stresa na određene tjelesne sustave?

1. Gastrointestinalni trakt

Stres može rezultirati probavnim smetnjama, čak i od hrane koju inače dobro podnosimo, a “to mnoge ljude čini sklonima dijareji”, otkriva psihijatar i znanstvenik koji se bavi problemom stresa, dr. Mazda Adli, glavni liječnik u berlinskoj klinici Fliedner i voditelj odjela za istraživanje afektivnih poremećaja u sveučilišnoj bolnici Charité.

Kronični stres također može učiniti crijeva tromima, smanjiti apetit, dovesti do žgaravice ili gore, do sindroma iritabilnog crijeva, navodi Adli.

2. Kardiovaskularni sustav

Akutni stres povećava broj otkucaja srca i krvni tlak, a kronični može dovesti do zdravstvenih stanja kao što je kronično visoko krvni tlak.

“Moguće su i srčane aritmije”, upozorava Adli.

Kronični stres je i faktor srčanog i moždanog udara, a rizik se povećava nezdravim navikama za kojima posežemo, kao što je pušenje.

3. Muskulatura

Stres može rezultirati napetošću mišića. Mišići vrata mogu postati zategnuti do mjere da otežavaju pokretljivost vrata i glave, a pojavljuju se i bolovi u leđima.

Sve to potencijalno dovodi do neravnomjerne raspodjele težine u mišićno-koštanom sustavu s bolnim posljedicama poput lumbaga ili hernije intervertebralnog diska.

4. Metabolizam

Smatra se da je stres moguć uzročnik metaboličkih poremećaja poput dijabetesa tipa 2 i visoke razine kolesterola.

“Budući da osjeća ugrozu, tijelo pod stresom stavlja u pogon više zaliha energije, i šećera i masti”, objašnjava Adli. “Istovremeno hormoni stresa potiču otpornost na inzulin”, povećavajući razinu šećera u krvi.

Štoviše, hormon stresa kortizol na tijelo djeluje tako da ono neprestano obnavlja svoje zalihe šećera i masti, što može rezultirati time da na raspolaganje stavi više energije nego što mu je potrebno.

Dodatni šećer i masnoće mogu pridonijeti nakupljanju štetnog sala na trbuhu, ograničiti protok krvi, opteretiti krvne žile i potaknuti metaboličke poremećaje.

5. Mentalno zdravlje

“Mozak, a time i psiha, vrlo je osjetljiv na kronični stres”, kaže Adli. Stalno stanje budnosti dovodi do mentalnih bolesti, a “najpoznatija duševna komplikacija stresa je depresija”, upozorava Adli.

Osim toga, pojačano otpuštanje kortizola u krvotok može imati i negativan učinak na koncentraciju, a stalni stres uzrokovati probleme s pamćenjem. Budući da je stres obično popraćen tjeskobom, on može i dugoročno potaknuti tjeskobu i napadaje panike.

Dakle, ako mislite da ste pod kroničnim stresom, trebali biste nešto promijeniti. Dobar početak je tijekom dana uzimati redovite pauze za odmor. One bi trebale uključivati kratke vježbe usmjerene na svjesnost, kao što je fokus na disanje. Redovita tjelovježba također pomaže.

Za trajno oslobađanje od stresa važno je promijeniti obrasce ponašanja i razmišljanja koji do njega dovode, a jedan je od njih i perfekcionizam. Korisni su njegovanje prijateljstava i bavljenje hobijima.

“Svi ovi napori ne samo da pogoduju mentalnom opuštanju i pozitivnim emocijama, već i izravno utišavaju zvukove stalne biološke uzbune našeg tijela”, zaključuje Adli.

Hina

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Life&Style

HZJZ Predstavljanje rezultata istraživanja ‘Europska inicijativa praćenja debljine u djece’

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje dva crteža aligatora na crvenoj pozadini. Jedan aligator nosi šešir i stoji na vagi, dok drugi aligator nosi haljinu i šal u bojama hrvatske zastave. Oba aligatora su bijela s crnim obrubima, što im daje karikaturalan izgled. Ispod ovih likova nalazi se tekst koji glasi “CrocCOSI”.
Foto: Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Predstavljene će biti nove procjene prevalencije prekomjerne tjelesne mase i debljine u osmogodišnjaka u Republici Hrvatskoj, kao i podaci vezani uz njihovu tjelesnu aktivnost i prehrambene navike

Povodom obilježavanja Svjetskog dana debljine, u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) održat će se u ponedjeljak, 4. ožujka 2024., u 11 sati, javno predstavljanje rezultata istraživanja ‘Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2021./2022. (CroCOSI)’, voditeljice istraživanja za Republiku Hrvatsku Sanje Musić Milanović.

Glavne rezultate istraživanja predstavit će upravo Musić Milanović.

Predstavljene će biti nove procjene prevalencije prekomjerne tjelesne mase i debljine u osmogodišnjaka u Republici Hrvatskoj, kao i podaci vezani uz njihovu tjelesnu aktivnost i prehrambene navike uz dodatan osvrt na utjecaj COVID-19 pandemije na navedene odrednice zdravlja djece.

Nakon predstavljanja rezultata, predviđeno je da Musić Milanović daje izjave za medije u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Istraživanje CroCOSI provedeno je u školskoj godini 2021./2022. u 261 osnovnoj školi u Republici Hrvatskoj i dio je istraživanja ‘Inicijativa praćenja debljine u djece’ (engl. Childhood Obesity Surveillance Initiative, COSI) Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije koje se provodi od 2006. godine. Hrvatska se istraživanju po prvi puta priključila u školskoj godini 2015./2016. i ovo je treći puta da je istraživanje provedeno u Hrvatskoj. Glavni cilj CroCOSI istraživanja je redovito prikupljanje usporedivih podataka o uhranjenosti školske djece, njihovim životnim navikama te o obilježjima njihovih okruženja sa svrhom rutinskog praćenja statusa uhranjenosti u djece te usporedbe dobivenih podataka s drugim zemljama europske regije Svjetske zdravstvene organizacije koje sudjeluju u ovom istraživanju. Ovim krugom CroCOSI istraživanja dodatno je ispitan još i utjecaj COVID-19 pandemije na dnevnu rutinu djece, njihovu dobrobit, prehrambene navike i tjelesnu aktivnost.

Nakon Svjetskog dana debljine, slijedi obilježavanje Hrvatskog dana osviještenosti o debljini 16. ožujka 2024. godine.

Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Nastavi čitati

In Metropola

TAAKE U ZAGREBU Koncert norveških black metalaca nije za ljude slabijeg srca

Objavljeno

/

Foto: Wikipedia

Taake je objavio trilogiju konceptualnih albuma povezanih temama ‘smrt, Norveška i vrag u čovjeku’

Norveški black metalci Taake dolaze prvi put u Hrvatsku u sklopu turneje na kojoj proslavljaju 30 godina karijere i predstavljaju posljednji album ‘Et hav av avstand’, koncert je u utorak, 19. ožujka, u zagrebačkom Boogaloo klubu, objavio je organizator koncerta Twilight Promotion.

Kultno ime norveške black metal scene osnovano je 1993. pod imenom Thule, a dvije godine kasnije mijenjaju ime u Taake i objavljuju svoj prvi demo album ‘Manndaudsvinter’. Između 1999. i 2005. Taake je objavio trilogiju konceptualnih albuma povezanih temama ‘smrt, Norveška i vrag u čovjeku’. 

U karijeri su izdali ukupno osam albuma, od kojih se ističe peti album ‘Noregs vaapen’ na kojem je osnivač grupe Hoest surađivao s mnogim istaknutim norveškim black metal glazbenicima. Album je dobio mnogo pohvala kritičara i nominiran je za prestižnu nagradu Spellemann za vrhunska metal izdanja.

Kao predgrupe svirat će austrijska black metal petorka Theotoxin, koja promovira album ‘Fragment: Totenruhe’ objavljen 2022. godine, i norveški Nordjevel, predstavnici novije generacije underground black metal scene s tri albuma, od kojih je posljednji ‘Gnavhol’ objavljen 2022. godine.

Nastavi čitati

Gastro kutak

Pastirska pita

Objavljeno

/

Na slici je ukusna pita od mesa i povrća prekriveno slojem zapečenog pire krumpira, posuto svježim peršinom. Jelo je posluženo u crnoj tavi koja se nalazi na drvenoj dasci, a pored tave je plava i bijela karirana krpa te vilica.
Foto: Pixabay

Većina ljudi, tu i tamo, za promjenu, umjesto klasičnog ručka voli pojesti pitu. Danas vam donosimo recept za zdravu pitu neobičnog imena, ali fantastičnog okusa

Sastojci:

  • 300 g mljevene govedine
  • 2 žlice ulja
  • 18 g luka
  • 180 g graška i mrkve, zamrznuta mješavina

Za umak:

  • 1 žlica gussnela
  • pola žličice majčine dušice
  • malo mljevenog crnog papra
  • 120 ml vode

Za pire krumpir:

  • 340 g krumpira
  • 70 ml mlijeka
  • 10 g maslaca
  • 4 jaja

Priprema:

Na zagrijano ulje staviti meso i peći uz miješanje. Dodati sitno narezani luk te prijati 5 minuta. Mesu dodati mješavinu mrkve i graška, promiješati te staviti sa strane.

Napraviti umak. U 120 ml vode dobro razmutiti gussnel te dodati majčinu dušicu i crni papar. Pripremljeni umak umiješati u meso. Meso s umakom preliti u vatrostalnu posudu u kojoj će se pita peći.

U međuvremenu napraviti pire krumpir. Narezani krumpir skuhati i ocijediti. Dodati mlijeko i maslac pa utisnuti u pire krumpir. Zatim postepeno umiješati razmućena jaja.

Pripremljeni pire krumpir rasporediti po mesu.

Pitu peći u prethodno zagrijanoj pećnici na 180 stupnjeva oko pola sata.

Jelo poslužiti toplo uz čašu jogurta.

Nastavi čitati

U trendu