Poveži se s nama

Life&Style

Kroničan stres – kako nam šteti i kako mu stati na kraj?

Objavljeno

/

Mnogi stres smatraju isključivo lošom pojavom, no stvari ipak nisu tako jednostavne budući da je stres prirodna, ali i vrlo dragocjena tjelesna reakcija.

U situaciji koju ocijenimo prijetećom naše tijelo stavlja se u visok stupanj pripravnosti.

“U našem se mozgu na stres pokreće reakcija“, objašnjava dr. Ralf Suhr, predsjednik berlinske Zaklade za zdravstvenu pismenost, neprofitne organizacije čiji je cilj omogućiti ljudima donošenje informiranih zdravstvenih odluka.

Signalne molekule koje se nazivaju hormoni stresa, primjerice noradrenalin, adrenalin i kortizol, otpuštaju se u krvotok. Zalihe energije stavljaju se u pogon, a organizam postaje budniji i sposobniji da brže reagira. Takvo stanje u sklopu kojega organizam bira boriti se, bježati ili paralizirati se, bilo je vitalno za naše prapovijesne pretke kada su se, primjerice, iznenada suočili sa zvijeri.

Danas je susret s divljim medvjedom rijetko okidač stresa. U moderno doba to su drugi, svakodnevni stresori, kao što su obiteljski ili financijski problemi, zahtjevan šef, stalna stiska s vremenom ili osjetilno preopterećenje u žustrom digitalno povezanom svijetu.

Ti okidači uzrokuju kroničan stres i organizmu ostavljaju nedovoljnu priliku da se vrati u normalno, opušteno stanje, a time potiču biokemijske procese koji mogu dovesti do bolesti.

“No studije nisu nedvosmisleno pokazale izravnu vezu između stresa i konkretnih bolesti”, kaže Suhr.

Ipak, razne su bolesti u korelaciji s kroničnim stresom, jer on potencijalno opterećuje naš imunosni sustav i tako nas čini podložnijima infekcijama. Usto, ljudi pod stresom često usvajaju nezdrave navike poput pušenja, nedovoljnog spavanja ili halapljivog konzumiranja nezdrave hrane.

Kakav je utjecaj stresa na određene tjelesne sustave?

1. Gastrointestinalni trakt

Stres može rezultirati probavnim smetnjama, čak i od hrane koju inače dobro podnosimo, a “to mnoge ljude čini sklonima dijareji”, otkriva psihijatar i znanstvenik koji se bavi problemom stresa, dr. Mazda Adli, glavni liječnik u berlinskoj klinici Fliedner i voditelj odjela za istraživanje afektivnih poremećaja u sveučilišnoj bolnici Charité.

Kronični stres također može učiniti crijeva tromima, smanjiti apetit, dovesti do žgaravice ili gore, do sindroma iritabilnog crijeva, navodi Adli.

2. Kardiovaskularni sustav

Akutni stres povećava broj otkucaja srca i krvni tlak, a kronični može dovesti do zdravstvenih stanja kao što je kronično visoko krvni tlak.

“Moguće su i srčane aritmije”, upozorava Adli.

Kronični stres je i faktor srčanog i moždanog udara, a rizik se povećava nezdravim navikama za kojima posežemo, kao što je pušenje.

3. Muskulatura

Stres može rezultirati napetošću mišića. Mišići vrata mogu postati zategnuti do mjere da otežavaju pokretljivost vrata i glave, a pojavljuju se i bolovi u leđima.

Sve to potencijalno dovodi do neravnomjerne raspodjele težine u mišićno-koštanom sustavu s bolnim posljedicama poput lumbaga ili hernije intervertebralnog diska.

4. Metabolizam

Smatra se da je stres moguć uzročnik metaboličkih poremećaja poput dijabetesa tipa 2 i visoke razine kolesterola.

“Budući da osjeća ugrozu, tijelo pod stresom stavlja u pogon više zaliha energije, i šećera i masti”, objašnjava Adli. “Istovremeno hormoni stresa potiču otpornost na inzulin”, povećavajući razinu šećera u krvi.

Štoviše, hormon stresa kortizol na tijelo djeluje tako da ono neprestano obnavlja svoje zalihe šećera i masti, što može rezultirati time da na raspolaganje stavi više energije nego što mu je potrebno.

Dodatni šećer i masnoće mogu pridonijeti nakupljanju štetnog sala na trbuhu, ograničiti protok krvi, opteretiti krvne žile i potaknuti metaboličke poremećaje.

5. Mentalno zdravlje

“Mozak, a time i psiha, vrlo je osjetljiv na kronični stres”, kaže Adli. Stalno stanje budnosti dovodi do mentalnih bolesti, a “najpoznatija duševna komplikacija stresa je depresija”, upozorava Adli.

Osim toga, pojačano otpuštanje kortizola u krvotok može imati i negativan učinak na koncentraciju, a stalni stres uzrokovati probleme s pamćenjem. Budući da je stres obično popraćen tjeskobom, on može i dugoročno potaknuti tjeskobu i napadaje panike.

Dakle, ako mislite da ste pod kroničnim stresom, trebali biste nešto promijeniti. Dobar početak je tijekom dana uzimati redovite pauze za odmor. One bi trebale uključivati kratke vježbe usmjerene na svjesnost, kao što je fokus na disanje. Redovita tjelovježba također pomaže.

Za trajno oslobađanje od stresa važno je promijeniti obrasce ponašanja i razmišljanja koji do njega dovode, a jedan je od njih i perfekcionizam. Korisni su njegovanje prijateljstava i bavljenje hobijima.

“Svi ovi napori ne samo da pogoduju mentalnom opuštanju i pozitivnim emocijama, već i izravno utišavaju zvukove stalne biološke uzbune našeg tijela”, zaključuje Adli.

Hina

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Kultura

Predstavljen projket ‘AJMO!’ koji dovodi koncerte u manje sredine

Objavljeno

/

Na slici je prikazana panel diskusija s četiri osobe koje sjede na pozornici. S lijeva na desno, tri muškarca i jedna žena. Prva tri muškarca imaju ozbiljan izraz lica, dok žena s desne strane govori u mikrofon. Ispred njih se nalazi stolić s nekoliko čaša vode, papirima, bilježnicom i uređajima za snimanje. U pozadini je veliki prozor s biljkama i zelenilom. Na lijevoj strani je banner s natpisom "WE MOVE MUSIC CROATIA", dok se isti natpis pojavljuje i na projekcijskom platnu s desne strane, uz dodatak riječi "AJMO!".
Foto: Hina/Denis Cerić

Ministarstvo kulture i medija te Ured za izvoz glazbe Hrvatske glazbene unije predstavili su u utorak na konferenciji za novinare pilot projekt ‘AJMO!’ kojemu je cilj podržati koncertne aktivnosti u manjim gradovima u Hrvatskoj

Projektom ‘AJMO!’ se želi podržati i razvijati koncertne aktivnosti u manjim sredinama, a namijenjen je organizatorima koncerata,  uključujući javne ustanove, udruge, trgovačka društva, samostalne umjetnike i obrte, koji bi trebali organizirati najmanje po četiri koncerta, s realističnim i kvalitetno složenim troškovnikom i planom promocije, odnosno četrdeset koncerata u pet mjeseci. 

Ured za izvoz glazbe u suradnji s Ministarstvom kulture i medija RH osigurao je deset puta po deset tisuća eura organizatorima koncerata, te im pomaže kako u programskom, tako i u infrastrukturnome smislu.

Korist od ovog projekta trebali bi imati izvođači, njihovi agenti, diskografi, mediji i publika, rečeno je.

Predsjednik Hrvatske glazbene unije Dražen Baljak istaknuo je da koncertnoga kontinuiteta u svim mjestima izvan Zagreba nema. 

– Osim manjka koncerata, oni koji se organiziraju održavaju se najvećim dijelom od početka lipnja do sredine srpnja, čak 80 posto, dakle postoje samo ljeti – kazao je Baljak.

Obuljen Koržinek: Suradnja s Hrvatskom glazbenom unijom izvrsna

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek slaže se da je problem centralizacije i sezonalnosti glazbenih događaja još uvijek neriješen.

Ocijenila je da je suradnja s Hrvatskom glazbenom unijom izvrsna, o čemu svjedoči i prošlogodišnja suradnja Ureda za izvoz glazbe – We Move Music Croatia koja je urodila showcase Festivalom SHIP u Šibeniku.

– Želimo dati veću vidljivost hrvatskoj glazbi, a podaci iz ZAMP-a upućuju na to da je upravo hrvatska glazba najslušanija – poručila je Obuljen Koržinek.

Poziv za sudjelovanje glazbenika u projektu je završen, a prijavilo se čak 308 glazbenika i glazbenih skupina, rekao je glavni tajnik Ureda za izvoz glazbe Frane Tomašić.

Izvođači će se razvrstati u četiri jakosne skupine, ovisno o popularnosti, a krajnji korisnici – organizatori koncerata – bi iz toga morali izabrati program, dodao je.

Iz svake jakosne skupine organizatori biraju po jednoga izvođača, od 17. lipnja do 15. srpnja. Komisija će rezultate predstaviti do 1. kolovoza. Koncerti čija organizacija bude bila sufinancirana putem projekta ‘AJMO!’ održat će se između 1. listopada 2024. i 1. ožujka 2025. godine.

Ovogodišnji Festival SHIP održat će se od 12. do 15. rujna.

Izvor: Hina

Nastavi čitati

In Metropola

BOOGALOO KLUB Rock gitarist Greg Howe i za jazz sladokusce

Objavljeno

/

Foto: Muzika.hr

Njegov debitantski album ‘Greg Howe’ rangiran je od Guitar World Magazina kao deseti najbolji shred album svih vremena, a ‘Wheelhouse’ iz 2017. smješten je na šesto mjesto u top 20 najboljih gitarističkih albuma desetljeća

Američki jazz rock fusion gitarist i skladatelj Greg Howe prvi će puta nastupiti u Zagrebu 27. listopada u Boogaloo klubu, objavio je organizator koncerta.

Howe, koji je poznat kao tehnički inovator zbog svoje upotrebe tapkanja, neobičnih taktova i signature legatto metode hammer–ons from nowhere u Zagreb dolazi u pratnji basista Mohini Deya (Steve Vai, Marco Minnemann, Zakir Hussain) te Marca Cirigliana (Nelly) na bubnjevima.

U svojih trideset godina karijere, Howe je producirao, napisao i aranžirao deset solo instrumentalnih studijskih albuma, kao i dva kolaboracijska albuma s Richiejem Kotzenom iz Winery Dogsa.

Surađivao je s umjetnicima kao što su Dennis Chambers, Victor Wooten, Richie Kotzen, Jason Becker, Billy Sheehan i kao session glazbenik s Michaelom Jacksonom, Justinom Timberlakeom, Christinom Aguilerom, Rihannom, Enriqueom Iglesiasom i mnogim drugima.

Njegov debitantski album ‘Greg Howe’ rangiran je od Guitar World Magazina kao deseti najbolji shred album svih vremena, a ‘Wheelhouse’ iz 2017. smješten je na šesto mjesto u top 20 najboljih gitarističkih albuma desetljeća.

Nastavi čitati

Gastro kutak

Špageti carbonara odličan su izbor kad ne želite pola dana kuhati

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje talijansko jelo špagete carbonara. Izgleda vrlo primamljivo i kremozno.
Foto: Pixabay

Kako carbonara doslovno znači ‘rudareva žena’, neki vjeruju da je jelo je prvi put napravljeno kao obrok talijanskim rudarima. Danas je ona pojam brzog, a finog obroka jer je sve gotovo za nekih pola sata

Sastojci za 4 osobe:

  • 40 dag špageta
  • 10 šnita pancete (nasjeckana na kockice)
  • 4 žumanjka (ili 3 žumanjka i jedno cijelo jaje)
  • 1 šalica parmezana
  • slatko vrhnje
  • maslinovo ulje
  • putar
  • peršin (sitno nasjeckani) – za posipati
  • sol, svježe mljeveni crni papar
  • po želji – trećina šalice bijelog vina, trećina šalice jušnog temeljca, 1 luk

Priprema:

Skuhajte špagete ili neku drugu tjesteninu al dente.

U međuvremenu, u zdjeli izmiješajte žumanjke, parmezan i vrhnje, a posebno u tavici zagrijte maslinovo ulje s malo putra te dodajte nasjeckanu slaninu. Malo je prepecite i dodajte procijeđene kuhane špagete. Ulijte smjesu žumanjka, vrhnja i parmezana te dobro promiješajte da se svi okusi povežu u kremastu tjesteninu. Posolite, popaprite i posipajte sjeckanim peršinom.

Poslužite uz ribani parmezan.

Nastavi čitati

U trendu