Connect with us

Kultura

KAZALIŠTE GAVELLA Predstava ‘Svijet mogućnosti’ o ljudima s invaliditetom oduševila publiku

Objavljeno

/

Foto: Klaudija Klanjčić

Postoji u društvu strah od osoba s invaliditetom koji dolazi iz nepoznavanja njihovog svijeta. Ali to je svijet koji me fascinirao svojom čistoćom, dubinom i snagom, kaže redatelj Haris Pašović

U zagrebačkom kazalištu Gavella, u ponedjeljak 27. svibnja, upriličena je premijera predstave ‘Svijet mogućnosti’.

U predstavi je prikazan život djece i odraslih ljudi koji imaju autizam i cerebralnu paralizu, a koji su većinom neverbalni ili djelomično komunikativni, kao i članova njihovih obitelji i institucija koje su sastavni dio njihovih života i svakodnevice.

Tekst i režiju potpisuje sarajevski kazališni redatelj Haris Pašović, koji se na samom početku obratio publici kratkim govorom. Za scenografiju odgovorna je Ivana Jančić, glazbu skladatelj Dino Šukalo, koreografiju Larisa Lipovac Navojec, kostimografiju Haris Pašović i Minja Davidović, za scenski govor doktor Dejan Sredojević, oblikovanje videa Dino Hujić, oblikovanje svjetla Branislav Milinković. Fotografije potpisuju Marija Erdelji, Danijel Rauški i Bojan Kvrgić. U predstavi igra glumački ansambl Srpskog narodnog pozorišta Novi Sad, koji čine Gordana Đurđević Dimić, Lidija Stevanović, Sanja Ristić Krajnov, Jelena Antonijević, Mina Pavlica, Marija Feldeši, Milan Kovačević, Marko Savković, Vukašin Ranđelović, Aljiša Đidić, Aleksandar Sarapa i Rade Perović.

Radi pripreme predstave bila je potrebna suradnja s ustanovama, poput ŠOSO Milan Petrović iz Novog Sada, JU Dnevni centar za djecu i omladinu s poteškoćama u razvoju ‘Biseri’ iz Budve, Ustanova za socijalno zbrinjavanje, zdravstvenu njegu, odgoj i obrazovanje Pazarić i JU Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece ‘Mjedenica’ iz Sarajeva.

U gotovo trosatnom prikazu života osoba s invaliditetom u predstavi ‘Svijet mogućnosti’ vrlo je upečatljivo ukazano na njihovu svakodnevicu, koja prvenstveno nije ružičasta, već sasvim drugačija, često teška, ponekad i preteška, izrazito s puno borbi za preživljavanje, kako za same nosioce invaliditeta, tako i za one koji ih okružuju. Efekti prikaza ‘pucanja po šavovima’ koji dovode do postupanja u afektu, a ponekad i smrću uslijed nemogućnosti izlaska iz nekih situacija, ostavili su dubok dojam. Prikaz takvog života začinjen je bolom, bolestima, patnjom, ali u ovoj predstavi dobiva novu dimenziju, punu snažnih emocija i kompleksnosti.

S obzirom da profesionalne umjetnosti rijetko uzimaju u obzir osobe s invaliditetom kao temu ili likove kazališnih komada i filmova, projekt Enabled Theatre/Svijet mogućnosti jedinstvena je i posve originalna regionalna inicijativa koju čini konzorcij etabliranih kulturnih organizacija, a koja ima humanu misiju – gradnju kazališta za osobe s invaliditetom koje će na daskama uprizoriti njihove strane životnih priča. Stoga predstavlja pionirstvo u postizanju veće inkluzivnosti u umjetnosti Zapadnog Balkana i EU, a ujedno postavlja temelj za prvi regionalni Balkanski centar za osobe s invaliditetom.

Haris Pašović, autor i redatelj predstave ‘Svijet mogućnosti’, odgovorio je na sljedeća pitanja redakcije In Portala:

Kako je došlo do realizacije ovog uistinu regionalnog projekta, predstave ‘Svijet mogućnosti’, tko su glavni pokretači ove ideje?

– Prije osam godina smo radili predstavu ‘Za šta biste dali svoj život?’ (East West Centre Sarajevo i Pozorište ‘Promena’ Novi Sad). To je bila predstava o ljudima koji daju svoj život za neku ideju. Tada smo postavili pitanje, a šta je s onim ljudima koji jako žele da žive, a neka oštećenja mi to jako otežavaju. Otišli smo tada, cijeli ansambl i ja, u školu za osobe s razvojnim smetnjama ‘Milan Petrović’ u Novom Sadu, proveli jedan dan s njima, i bili duboko impresionirani. Od tada sam želio da napravim predstavu po osobama s razvojnim teškoćama. Prije dvije godine udružila su se četiri partnera: East West Centre Sarajevo, Plesni centar TALA Zagreb, Srpsko narodno pozorište u Novom Sadu, Budva Grad Teatar i počeli smo rad na ovoj predstavi.

Odrastao sam u Sarajevu u blizini škole za osobe s razvojnim teškoćama. Svijet ovih osoba, u tom slučaju su to bili moji vršnjaci, uvijek je bio prisutan u mojoj svakodnevici, jer su njih roditelji dovodili svakog dana u školu, mi smo se pozdravljali s njima, a ta bi djeca ponekad dolazila do naših kuća. Mogu kazati da je to, na jedan prirodan način, bilo ono što danas zovemo inkluzijom.  U susjedstvu smo također imali jednu obitelj u kojoj su majka i otac bili nijemi, a djeca su mogla da govore. Još jedan komšija je imao hendikep, imao je kraću nogu. Ta moja ulica je bila zaista mikrosvijet, tu su također živjeli ljudi različitih nacionalnosti; zatim neke su obitelji bile bogatije, a neke siromašne; živio je tu čak i jadan džeparoš, a s planine Trebević ujutro su seljanke donosile svježe mlijeko. Mislim da je ta raznovrsnost umnogome oblikovala moj pogled na svijet.

Što je zapravo poruka ovog projekta, na koji se način obraća osobama s invaliditetom?

– Želio sam proniknuti u prirodu svijeta osoba s razvojnim teškoćama. Ne samo socijalnu i psihološku, nego i metafizičku. Ja sam ovoj temi prišao kao da režiram ‘Hamleta’. Za osobe s autizmom i cerebralnom paralizom, za njihove roditelje i terapeute, svaki dan je ‘biti ili ne biti’. Iako podržavam i aktivistički i dokumentarni teatar, nisam htio da napravim ni aktivističku ni dokumentarnu predstavu. Mi smo radili istraživanje godinu dana u više gradova. Mnogo smo učili od osoba s autizmom i cerebralnom paralizom i od njihovih obitelji i terapeuta. Karaktere i situacije sam u drami stvarao kompozitno, a ne imitacijom.

U svijetu osoba s razvojnim teškoćama, drama je kako pojesti doručak, kako obući košulju, kako zavezati pertlu, kako otići na toalet. Strpljenje  – to strpljenje koje toliko nedostaje u našim svakodnevnim komunikacijama – je ključno. I upornost. Autizam se sve

češće dijagnosticira kod djece. Još nije jasno da li je to zbog povećanog broja pregleda ili postoji iz nekog razloga rast autizma. Svijet osoba s razvojnim teškoćama nije ‘neki tamo svijet’. Taj svijet je tu, dio našeg svijeta, dio nas. Postoji u društvu strah od osoba s invaliditetom koji dolazi iz nepoznavanja njihovog svijeta. Ali to je svijet koji me fascinirao svojom čistoćom, dubinom i snagom – zaključio je Pašović.

Kultura

Ajmo u Rodilište! – stižu TBF i KNINci

Objavljeno

/

Napisao/la:

Najavni vizual koncerta grupe TBF u riječkom Pogonu kulture, 3. listopada 2026.
Foto: SKUP - Sinjski kulturni urbani pokret

TBF i KNINci otvaraju drugu sezonu programa „Ajmo u rodilište!”, a nastupit će u sinjskom Rodilištu kulture 3. listopada 2026. s početkom u 21:30

Poslušaj članak

Koncert organizira Udruga SKUP u sklopu nacionalnog projekta AJMO! koji potiče koncertne aktivnosti i razvoj publike u manjim mjestima izvan makroregionalnih centara Hrvatske.

Kultni splitski TBF (The Beat Fleet) vraća se pred sinjsku publiku s prepoznatljivom mješavinom hip-hopa, funka, reggaea, soula, rocka i mediteranskog duha. Od osnutka 1990. godine osvaja slušatelje britkim stihovima i opuštenom energijom, a ovaj će nastup bit će još jedna prilika za sinjsku publiku da zapleše, nasmije se i razbije svakodnevicu uz njihove britke stihove i opuštenu energiju. Teme TBF-ovih pjesama variraju od kritike iskvarenih društvenih vrijednosti ( dominacija degeneriranih materijalnih interesa uz netoleranciju prema svemu što je različito, zatiranje urbane mediteranske kulture…) do svakodnevne ulične zezancije i ljubavnih tema uz uvijek prisutnu dozu humora.

Večer će otvoriti KNINci, šesteročlani mladi bend iz Knina, nastao 2021. godine na glazbenim radionicama udruge Atribut. Njihove autorske pjesme kreću se od punka i rocka do funka, uz šaljive i satirične tekstove koji iza zaigranosti kriju životne teme. Iza sebe imaju brojne nastupe u Kninu i okolici te glazbene spotove za pjesme „Starački dom” i „Tetka iz Njemačke”.

Kapacitet Rodilišta kulture je ograničen pa ulaznice osigurajte na vrijeme u pretprodaji putem sustava Adriaticket.

Projekt AJMO! provodi Ured za izvoz glazbe Hrvatska uz financijsku podršku Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Program „Ajmo u rodilište!” sufinanciran je sredstvima Ureda za izvoz glazbe Hrvatska (WMMC) i Ministarstva kulture i medija RH. Program Rodilišta kulture dio je SKUP-ova programa „Kultura u zaleđu”, koji se financira sredstvima Zaklade „Kultura nova”. Rad Udruge sufinanciran je sredstvima Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva.

Izvor: SKUP – Sinjski kulturni urbani pokret

Nastavite čitati

Kultura

Održana početna konferencija programa „Kultura svima svugdje“

Objavljeno

/

Napisao/la:

Skupina sudionika projekta „Mladi za kulturu“ pozira ispred zaslona s logotipom projekta.
Foto: posi.hr

Dana 15. rujna 2026. u Dječjoj kući u Rijeci održana je početna konferencija programa „Kultura svima svugdje – mladi za kulturu“, u okviru kojeg se pokreće drugi saziv inkluzivnog kulturnog vijeća mladih Kultura svima

Poslušaj članak

Na konferenciji je sudjelovala Tea Rubeša, savjetnica pravobranitelja za osobe s invaliditetom, koja je uvodno govorila o važnosti inkluzivnih kulturnih praksi i pristupačnosti kulture kao ljudskog prava te o preprekama s kojima se osobe s invaliditetom susreću u pristupu kulturnim ustanovama i sadržajima. Istaknula je pritom važnost promatranja osoba s invaliditetom ne samo kao publike, već i kao aktivnih sudionika i stvaratelja u području kulture.

Na konferenciji je predstavljen projekt i mogućnosti uključivanja mladih osoba te radnica i radnika s mladima i u kulturi zainteresiranih za inkluziju, kulturu i razvoj inkluzivnih kulturnih praksi. Svoja iskustva i perspektive predstavili su članovi i članice prvog saziva inkluzivnog kulturnog vijeća mladih te mladi radnici i radnice u kulturi Nika Grbelja, Katarina Bošnjak, Elena Kiss i Borna Padovan.

Projekt „Kultura svima svugdje – mladi za kulturu“ provodi Kultura svima svugdje u partnerstvu s Udrugom gluhih i nagluhih Primorsko-goranske županije, Gradskom knjižnicom Rijeka i Savjetovalištem za akademsku prilagodbu Filozofskog fakulteta u Rijeci. Projekt se provodi od 1. rujna 2026. do 6. svibnja 2028. godine, uz financiranje sredstvima Europske unije.

Izvor: posi.hr

Nastavite čitati

Kultura

KVARTOVI KULTURE Manifestacija koja obogaćuje ulice Zagreba

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: Zagrebački kvartovi kulture

Program je završio uz glazbu i koncert Zagrebačkih solista, jednog od najnagrađivanijih i najstarijih hrvatskih ansambala

Nakon Sesveta, treći ciklus Zagrebačkih kvartova kulture nastavio se i ujedno završio u Stenjevcu, donoseći od 18. do 20. rujna bogat i raznovrstan program.

Trodnevni program uključio je koncerte Natali Dizdar i Zagrebačkih solista, filmski hit Glavonja, kazališne i plesne predstave za djecu, izvedbu suvremenog cirkusa, poeziju uz glazbu i okolišnu akciju.

Podsjetimo, prva dva ciklusa okupila su tijekom travnja, svibnja, lipnja i srpnja više od 17.000 posjetitelja, a sveukupno u ovogodišnjem projektu sudjeluje više od 200 umjetnika u osam kvartova.

U Stenjevcu se nastavila suradnja s Goranovim proljećem i programom pod imenom Ritam i riječ, u sklopu kojeg se izvodi živa pjesnička riječ na zagrebačke ulice. Pjesnički glasovi spajaju se s glazbenima te se kroz pjesničko-glazbenu improvizaciju i živu svirku otkriva ritam koji ih veže. Ovaj put svoju će poeziju predstaviti Monika Herceg i Alen Brlek, a glazbu Oaza trio.

Program je završio uz glazbu i koncert Zagrebačkih solista, jednog od najnagrađivanijih i najstarijih hrvatskih ansambala. Već gotovo sedam desetljeća ovaj ansambl održava kvalitetu muziciranja na zavidnoj razini, a njihovi koncerti na otvorenom u sklopu Zagrebačkih kvartova kulture poseban su doživljaj.

U ovogodišnjem izdanju projekta Zagrebački kvartovi kulture, koji uključuje osam kvartova, u stotinjak događanja sudjeluje više od 200 umjetnika. Kao i dosad, po kvartovima se izvode koncerti, kazališne predstave za djecu i odrasle, predstave suvremenog plesa, filmske projekcije, izvedbe suvremenog cirkusa, poezija i radionice te okolišne akcije. Po prvi put ove godine predstavljeni su i murali na zidovima kvartovskih zgrada. Prvi ciklus manifestacije održao se tijekom travnja i svibnja u Dugavama, Podsusedu, Krugama i Lučkom, drugi ciklus tijekom lipnja i srpnja u Volovčici i Trnjanskoj Savici, a treći se odvija tijekom rujna u Sesvetama i Stenjevcu.

Zagrebački kvartovi kulture projekt je u organizaciji Centra za kulturno-društveni razvoj Novi prostori kulture, a održava se uz podršku Grada Zagreba. Sve informacije dostupne su na www.kvartovikulture.hr.

Program u petak, 18. rujna, započinje okolišnom akcijom Počisti u svom kvartu – svi zainteresirani stanovnici Zagreba mogu sudjelovati u čišćenju Stenjevca od smeća. Uslijedit će već tradicionalni marš kroz kvart u izvedbi Zagrebačkog orkestra ZET-a, koji signalizira službeni početak još jednog izdanja Zagrebačkih kvartova kulture! Za kraj večeri sve stanovnike Stenjevca čeka zajedničko obiteljsko filmsko iskustvo: dječji kino-hit Glavonja, napeta detektivska avantura i ujedno topla priča o prijateljstvu, zajedništvu i prihvaćanju različitosti. Glavni junaci filma su desetogodišnja Alisa i njezin stariji brat Milan, koji svijet doživljava drugačije od ostalih. U društvu trojice dječaka detektiva kreću u potragu za roditeljima koji su tajanstveno nestali te upadaju u nadrealnu pustolovinu u kojoj će se zbližiti i postati nerazdvojna dječja družina. Spomenuta projekcija uključit će titlove na hrvatskom jeziku prilagođene osobama s oštećenjem sluha, kao i audiodeskripciju za slijepe i slabovidne osobe. Inkluzivna projekcija realizira se u suradnji s udrugom Kultura svima svugdje, u okviru njihovog projekta Film svima.

Subotnji program počinje na neobičan način – uz predstavu SMASH, koja ima sve elemente tenisa, ali nije teniski meč. Ova izvedba, u produkciji Teatra Cirkus Punkt, spaja cirkus, kazalište i uličnu umjetnost. Za vrijeme trajanja predstave svi odrasli koji žele potaknuti pozitivnu promjenu u kvartu moći će se uključiti u razgovor Umjetnost u našem kvartu inicijative Novi javni naručitelji, koja građanima pruža mogućnost naručivanja umjetničkog djela u javnom prostoru. Potom će uslijediti plesna predstava za djecu Polygon, u produkciji Plesnog centra TALA. Riječ je o interaktivnoj izvedbi u kojoj se pravila kazališne igre oblikuju tijekom izvedbe, a djeca aktivno sudjeluju i uključuju se u scenske zadatke.

Subotnja večer završava koncertom popularne i omiljene zadarske pjevačice Natali Dizdar, koja se nakon dva rasprodana koncerta u Zagrebu i Splitu te brojnih koncerata diljem regije vraća u studio i počinje raditi na novim materijalima, ali se posvećuje i novim, jesenskim koncertima. Nastupom u Stenjevcu Natali Dizdar otvara novu koncertnu sezonu!

Nedjeljni program počinje poslijepodne izvedbom predstave Pita moja mama imate li jedno jaje u izvedbi Teatra Poco Loco, nastale prema istoimenoj slikovnici slikarice i autorice Tisje Kljaković Braić. Uz mnogo glazbe, kreativnih scenografskih rješenja i prepoznatljivih ilustracija, predstava priča priču o Splitu, najlipšen gradu na svitu!

U Stenjevcu se nastavlja suradnja s Goranovim proljećem i programom pod imenom Ritam i riječ, u sklopu kojeg se izvodi živa pjesnička riječ na zagrebačke ulice. Pjesnički glasovi spajaju se s glazbenima te se kroz pjesničko-glazbenu improvizaciju i živu svirku otkriva ritam koji ih veže. Ovaj put svoju će poeziju predstaviti Monika Herceg i Alen Brlek, a glazbu Oaza trio.

Program završava na najbolji mogući način – uz glazbu i koncert Zagrebačkih solista, jednog od najnagrađivanijih i najstarijih hrvatskih ansambala. Već gotovo sedam desetljeća ovaj ansambl održava kvalitetu muziciranja na zavidnoj razini, a njihovi koncerti na otvorenom u sklopu Zagrebačkih kvartova kulture poseban su doživljaj koji se ne propušta!

Ulaz na sve programe je slobodan. Program će se održati u Parku Lujze Janović Wagner. U slučaju nepovoljnih vremenskih uvjeta cijeli program na otvorenom odgađa se.

U ovogodišnjem izdanju projekta, koji uključuje osam kvartova, u stotinjak događanja sudjeluje više od 200 umjetnika. Kao i dosad, po kvartovima se izvode koncerti, kazališne predstave za djecu i odrasle, predstave suvremenog plesa, filmske projekcije, izvedbe suvremenog cirkusa, poezija i radionice te okolišne akcije. Po prvi put ove godine predstavljeni su i murali na zidovima kvartovskih zgrada. Prvi ciklus manifestacije održao se tijekom travnja i svibnja u Dugavama, Podsusedu, Krugama i Lučkom, drugi ciklus tijekom lipnja i srpnja u Volovčici i Trnjanskoj Savici, a treći se odvija tijekom rujna u Sesvetama i Stenjevcu.

Zagrebački kvartovi kulture projekt je u organizaciji Centra za kulturno-društveni razvoj Novi prostori kulture, a održava se uz podršku Grada Zagreba. Sve informacije dostupne su na www.kvartovikulture.hr.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu