Poveži se s nama

Kutak za stručnjake

Jastuk od memorijske pjene – NASA-ina tehnologija u vašim invalidskim kolicima

Objavljeno

/

Slika astronauta s Mjesecom u pozadini.
Foto: Pixabay

Da, dobro ste pročitali naslov. Stvar koju uzimamo zdravo za gotovo i nonšalantno stavljamo pod stražnjicu kao primarno sredstvo prevencije dekubitusa ima nevjerojatno porijeklo. Popričajmo o povijesti i važnosti našeg neopjevanog zapjenjenog heroja

Povijest je zabavna, ali znanost je možda i zabavnija. Prije nego što istražimo kada je, kako i zašto nastala memorijska pjena, trebali bismo odgovoriti na jedno posebno važno pitanje.

Na čemu to sjedimo?

Bez želje da vas pretjerano smaram tehnikalijama, memorijska pjena sastoji se uglavnom od poliuretana – organskog polimera – kao i dodatnih kemikalija koje povećavaju njenu viskoznost i gustoću, prema potrebama ili željama proizvođača. Stoga se često naziva ‘viskoelastičnom’ pjenom.

Memorijska pjena svoja viskoelastična svojstva dobiva zbog gore spomenute unutarnje strukture materijala. Kao i svaka druga pjena ili spužva, memorijska pjena želi vratiti svoju izvornu strukturu kada se deformira. Taj efekt stvara deformirani porozni materijal koji ‘gura’ prema van kako bi obnovio svoju strukturu, a u reakciji na primijenjeni pritisak. Međutim, za razliku od drugih pjena, memorijska pjena ima čak tri svojstva koja djeluju protiv ove potrebe za vraćanjem izvorne strukture. Oni, u kombinaciji, usporavaju regeneraciju izvorne strukture pjene, što omogućuje posebno korisne primjene, poput jastuka od memorijske pjene o kojem danas pričamo. Još jedno korisno svojstvo materijala je da memorijska pjena omekšava u reakciji na tjelesnu toplinu, pa se u samo nekoliko minuta prilagođava vašem toplom tijelu. Također je prozračna, a novije generacije memorijske pjene sadrže poseban gel koji može stabilizirati temperaturu ili hladiti, ili čak pružiti aromaterapiju.

Da, gel. Činjenica da je gel u vašem jastuku za invalidska kolica također vrsta memorijske pjene vodi nas do sljedećeg dijela priče – kako i kada smo izmislili ovaj neobičan materijal? Ovdje se zaplet zapetljava. Da.

Ne tako davno u jednoj galaksiji jako, jako blizu…

Inžinjer aeronautike Charles Yost pomogao je izraditi sustav za oporavak zapovjednog modula Apolla 1962. To će mu omogućiti još jedan ugovor s NASA-om četiri godine kasnije – ovaj put njegov je posao bio pomoći u poboljšanju zaštite od sudara i vibracija za zrakoplovna sjedala, i razvoj tehnika apsorpcije energije za povećanu sposobnost preživljavanja. Tako je stvorio polimerni ‘memorijski’ pjenasti materijal otvorenih ćelija s neobičnim viskoelastičnim svojstvima.

NASA-in istraživački centar Ames uklopio je ovaj materijal u novi dizajn sjedala u zrakoplovu koji ne samo da je ponudio bolju zaštitu od sudara u slučaju nesreće, već je također poboljšao udobnost putnika – posebno na dugim letovima – zbog ravnomjerne raspodjele tjelesne težine i pritiska na cijelo kontaktno područje.

NASA je pustila memorijsku pjenu u javnu domenu ranih 1980-ih, ali čak i prije toga, nova tehnologija našla je svoju primjenu u medicinskoj opremi kao što su podlošci za rendgenske stolove i u sportskoj opremi kao što su ulošci za kacige za američki nogomet.

Od tada je tehnologija memorijske pjene dalje napredovala – kao što tehnologija često čini – i postala je jeftinija za proizvodnju, što je omogućilo široku upotrebu. Danas se često nalazi u madracima, jastucima, cipelama i dekama. Međutim, još važnija za nas je njegova medicinska upotreba, kao što su jastuci od memorijske pjene za invalidska kolica, jastuci za bolničke krevete i podstava za osobe koje pate od dugotrajne boli ili posturalnih problema. 2006. godine predstavljena je nova generacija memorijske pjene – gel visco ili gel memorijska pjena.

Sva ova povijest i znanost samo su dio priče, ali su dovoljni da dođemo do onoga najbitnijeg.

Zašto jastuk od memorijske pjene?

Ako čitate ovaj članak, postoji velika vjerojatnost da ste osoba s invaliditetom koja koristi invalidska kolica. Ako jeste, vjerojatno također dobro znate što je dekubitus – lokalizirano oštećenje kože i mekog tkiva ispod. Dekubitusi uglavnom nastaju zbog dugotrajnog pritiska na meko tkivo ili pritiska u kombinaciji s trenjem.

Dekubitusi se mogu dogoditi i događaju se svakome, ali obično pogađaju ljude koji dugo leže ili dulje vrijeme sjede, primjerice u invalidskim kolicima.

Jastuci za smanjenje pritiska dizajnirani su na način da rasporede težinu na veću površinu, a često također umanjuju sile trenja. Ovi jastuci također moraju biti prozračni kako bi se smanjilo nakupljanje znoja ili vlage, što može dodatno pogoršati rizik od dekubitusa.

Stoga je posve očito da memorijska pjena pokazuje većinu, ako ne i sva svojstva poželjna za rasterećenje pritiska. Ima memorijska pjena i nekoliko nedostataka, ali oni su pretvoreni u još više prednosti – hipoalergena je i može se reciklirati, na primjer – korištenjem naprednih materijala poput polietilen tereftalata.

Kako izabrati?

Jastuci za smanjenje pritiska obično se kategoriziraju ovisno o riziku od dekubitusa, težini postojećih oštećenja i razini pokretljivosti korisnika. Primjerice, sposobnost gela da preraspodijeli pritisak dalje od koštanih izbočina čini ga prilično prikladnim za vrlo rizične korisnike, dok su duboki jastuci od memorijske pjene vrlo prikladni za teže i više korisnike.

Bez obzira na slučaj, vašu razinu rizika uvijek treba odrediti medicinski stručnjak, a procjena sa stručnjakom za invalidska kolica pomoći će vam da odredite svoje ciljeve sjedenja i smanjite ozljede zbog pritiska. Ovi čimbenici, između ostalih, mogu pomoći u odabiru vašeg jastuka od memorijske pjene.

I zapamtite, ne morate sjediti u raketi da biste se osjećali kao astronaut. Kolica su dovoljna.

Kutak za stručnjake

Kod moždanog udara brzina je ključna

Objavljeno

/

Na fotografiji je prikazana osoba koja leži u bolničkom krevetu u sobi s prozorom kroz koji prodire dnevno svjetlo. Osoba ima podignutu ruku na čelo, a pored kreveta se nalazi noćni ormarić s nekoliko predmeta na njemu. Soba izgleda prostrano i osunčano.
Foto: Pexels

Moto ovogodišnje kampanje naglašava važnost prepoznavanja simptoma i hitnog reagiranja, sa sloganom ‘Vrijeme je mozak’ – što znači da brza reakcija može spasiti mozak i smanjiti štetne posljedice moždanog udara

Svjetski dan moždanog udara obilježava se 29. listopada. Ovogodišnje obilježavanje nastavlja #jači od > moždanog udara (#GreaterThan) kampanju Svjetske organizacije za moždani udar o važnosti prevencije moždanog udara s naglaskom na važnost bavljenja sportom tj. tjelesnom aktivnošću.

Moždani udar je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu.

U publikaciji Svjetske organizacije za moždani udar ‘Global Stroke Factsheet’ iz 2022., navedeno je kako se u posljednjih 17 godina za 50 posto povećao doživotni rizik od razvoja moždanog udara te da će 1 od 4 osobe starije od 25 godina doživjeti moždani udar tijekom života.

Budući da se 90 posto moždanih udara može spriječiti, važno je poznavati vlastite čimbenike rizika poput: visokog krvnog tlaka (hipertenzija), nepravilnog rada srca (fibrilacija atrija), pušenja, nepravilne prehrane i nedostatka tjelovježbe.

Moždani udar (cerebrovaskularni inzult, apopleksija, kap) označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije, zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima.

Moždani udar jedan je od vodećih uzroka smrti i invalidnosti u svijetu, no ranim prepoznavanjem i brzim djelovanjem mogu se znatno smanjiti posljedice. Kroz edukativne kampanje na Svjetski dan moždanog udara nastoji se istaknuti važnost zdravog načina života, kontrole faktora rizika poput visokog krvnog tlaka i dijabetesa, te brzog pristupa medicinskoj skrbi.

Prevencija moždanog udara temelji se na kontroli čimbenika rizika i zdravom načinu života. Evo ključnih koraka za smanjenje rizika.

Visoki krvni tlak jedan je od glavnih uzroka moždanog udara. Redovito praćenje i po potrebi uzimanje lijekova mogu pomoći u održavanju tlaka unutar zdravih granica.

Mediteranska prehrana bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, zdravim mastima (maslinovo ulje) i ribom može smanjiti rizik. Izbjegavanje prekomjerne soli i zasićenih masti također pridonosi prevenciji.

Vježbanje može pomoći u kontroli krvnog tlaka, šećera u krvi i tjelesne težine. Preporučuje se najmanje 150 minuta umjerene tjelesne aktivnosti tjedno.

Pretilost povećava rizik od hipertenzije, dijabetesa i visokog kolesterola, što su sve faktori rizika za moždani udar.

Pušenje oštećuje krvne žile i povećava rizik od krvnih ugrušaka. Prestankom pušenja rizik se s vremenom smanjuje.

Prekomjerno konzumiranje alkohola može povećati krvni tlak i dovesti do debljanja. Preporučuje se ograničavanje alkohola na umjerene količine.

Dijabetes može oštetiti krvne žile i povećati rizik od moždanog udara. Redovito mjerenje šećera u krvi, pravilna prehrana, tjelovježba i terapija mogu pomoći u kontroli dijabetesa.

Dugotrajan stres može povisiti krvni tlak. Tehnike poput meditacije, dubokog disanja, joge i redovnog odmora mogu pomoći u smanjenju stresa.

Pridržavanje ovih preporuka može značajno smanjiti rizik od moždanog udara, pogotovo kad su prisutni dodatni čimbenici rizika kao što su obiteljska povijest bolesti, starija dob i prisutnost drugih kroničnih stanja.

Nastavi čitati

Kutak za stručnjake

Prehladu i gripu pokušajte zaustaviti u nekoliko koraka

Objavljeno

/

Na fotografiji je osoba koja sjedi na krevetu držeći ruke preko lica, a lice je zamagljeno kako bi se sakrila identiteta. Oko osobe su razbacane maramice, šolja, lijekovi i bočice s tabletama, što ukazuje na to da se osoba možda ne osjeća dobro ili je bolesna. Fotografija može biti zanimljiva ili relevantna jer prikazuje trenutak bolesti ili tuge.
Foto: Pixabay

Prirodna obrana od prehlade i gripe temelji se na zdravoj prehrani, dovoljno sna, redovitoj tjelesnoj aktivnosti i unosu hranjivih tvari koje podupiru imunološki sustav. Korištenje prirodnih dodataka poput vitamina C, D, cinka i probiotika može dodatno ojačati otpornost tijela, dok topli napitci, poput čajeva i napitaka s medom i limunom, ublažavaju simptome i potiču hidrataciju

Jačanje imuniteta prirodnim putem i borba protiv prehlade te gripe oslanjaju se na nekoliko ključnih navika i hranjivih sastojaka. Evo nekoliko učinkovitih i prirodnih metoda.

Naoružajte se citrusima poput naranči, limuna, grejpa i mandarina jer su bogati vitaminom C, koji podržava imunološku funkciju. Iduće na popisu je bobičasto voće i zeleno lisnato povrće jer sadrže antioksidanse koji štite stanice od oštećenja.

Zatim idu češnjak i đumbir jer imaju prirodna protuupalna i antivirusna svojstva koja mogu olakšati simptome prehlade.

U strategiji obrane svakako mora biti i umjerena fizička aktivnost, kao što su hodanje, bicikliranje ili joga, što pomaže u održavanju cirkulacije i smanjenju upalnih procesa, čime se jača imunološki sustav.

Kvalitetan san također omogućuje tijelu da obnovi energiju i popravi stanice, što je presudno za snažan imunološki odgovor. Nedostatak sna može oslabiti imunitet.

Konzumirajte biljne čajeve i napitke. Čaj od kamilice pomaže smiriti grlo i može imati blago antibakterijsko djelovanje.

Zeleni čaj bogat je antioksidansima, koji dodatno podupiru obranu organizma.

Med i limun u toploj vodi mogu ublažiti simptome prehlade i upale grla te pružiti tijelu dodatne hranjive tvari.

Vitamin D posebno je važan tijekom zimskih mjeseci kada manje boravimo na suncu, a poznat je po svojoj ulozi u imunološkoj zaštiti.

Cink pomaže u brzom odgovoru tijela na infekcije.

Probiotici podržavaju zdravlje crijeva, koje je ključno za snažan imunološki sustav jer su crijeva izravno povezana s imunitetom.

Ne zaboravite vodu jer pomaže u održavanju hidratacije sluznica, što olakšava tijelu borbu protiv virusa. Topli napitci, poput biljnih čajeva, mogu također smanjiti simptome prehlade i zagušenja.

Redovitim usvajanjem ovih navika možete doprinijeti jačanju imuniteta, smanjiti trajanje prehlade i gripe te podržati prirodnu otpornost tijela na infekcije.

Nastavi čitati

Kutak za stručnjake

Perimenopauza i sve što dolazi u paketu s njom

Objavljeno

/

Na fotografiji je osoba koja sjedi u položaju za meditaciju na šljunčanoj obali rijeke. Osoba je odjevena u bijelu majicu bez rukava i sive hlače, a lice joj je zamagljeno radi zaštite privatnosti. Pozadina prikazuje rijeku i zelenilo drveća pod vedrim nebom. Ova fotografija može biti zanimljiva ili relevantna zbog prikaza opuštanja i meditacije u prirodi, što može potaknuti razmišljanje o važnosti mentalnog zdravlja i pronalaženju mira u svakodnevnom životu.
Foto: Pixabay

Ako su simptomi izrazito neugodni i narušavaju kvalitetu života, preporučuje se konzultirati ginekologa. Postoje različiti načini za ublažavanje simptoma, uključujući hormonsku nadomjesnu terapiju koja može pomoći u ublažavanju perimenopauzalnih tegoba

Perimenopauza je prijelazno razdoblje koje prethodi menopauzi i može trajati nekoliko godina. U tom vremenu jajnici postupno smanjuju proizvodnju estrogena, što uzrokuje nepravilnosti u menstrualnom ciklusu i pojavu raznih simptoma. Ovo razdoblje često počinje u 40-im godinama, a simptomi se mogu razlikovati od žene do žene.

Jedan od prvih znakova perimenopauze su promjene u menstrualnom ciklusu – krvarenja mogu postati rjeđa, kraća ili dulja nego prije. Valunzi su također česti, a manifestiraju se iznenadnim valovima vrućine, najčešće u gornjem dijelu tijela, praćenim crvenilom i znojenjem. Noćno znojenje može uzrokovati buđenje i ometati san.

Hormonalne promjene često dovode do emocionalnih oscilacija, poput anksioznosti, razdražljivosti, depresije ili naglih promjena raspoloženja. Problemi sa spavanjem, poput nesanice, također su česti, često povezani s noćnim znojenjem.

Iako je plodnost u ovom razdoblju smanjena zbog neredovitih ovulacija, žene u perimenopauzi još uvijek mogu zatrudnjeti. Također, smanjeni libido i vaginalna suhoća mogu uzrokovati nelagodu tijekom spolnih odnosa.

Hormonalne promjene mogu utjecati i na kognitivne funkcije, pa se mogu pojaviti poteškoće s pamćenjem i koncentracijom. Promjene u raspodjeli masti, osobito u području trbuha, također su uobičajene, zbog čega pravilna prehrana igra važnu ulogu u ovom razdoblju.

Preporučuje se prehrana bogata kalcijem, poput mlijeka, sira, jogurta, brokule i badema. Hranu bogatu vitaminom D, poput ribe i jaja, dobro je uključiti barem nekoliko puta tjedno. Omega-3 masne kiseline možete dobiti iz masne ribe poput lososa i srdela, te lanenog sjemena i oraha.

Svakodnevna konzumacija raznolikog voća i povrća bogatog antioksidansima također je važna. Za doručak možete odabrati integralni kruh, a za ručak smeđu rižu ili zob. Prekomjerna konzumacija kofeina i alkohola može pogoršati simptome poput valunga i anksioznosti, pa ih je dobro izbjegavati.

Ako su simptomi izrazito neugodni i narušavaju kvalitetu života, preporučuje se konzultirati ginekologa. Postoje različiti načini za ublažavanje simptoma, uključujući hormonsku nadomjesnu terapiju koja može pomoći u ublažavanju perimenopauzalnih tegoba.

Nastavi čitati

U trendu