Poveži se s nama

Vijesti

ISTRAŽIVANJE Stanje na tržištu rada u Hrvatskoj i regiji

Objavljeno

/

Potražnja za radom nikad veća, radnicima je kod odabira posla najvažnija visina plaće, a dvije trećine zaposlenih uskoro planira promijeniti posao

Portal MojPosao, koji je dio Alma Career grupacije, i ove godine je za vrijeme trajanja Regionalnog sajma poslova proveo istraživanje čiji je cilj bio utvrditi stanje na hrvatskom i regionalnom tržištu rada. Istraživanju su se priključili partnerski portali iz regije MojPosao.ba, Infostud.rs, Vrabotuvanje.com.mk te Deloglasnik.si.

Istraživanje je provedeno kao standardno ispitivanje stavova javnog mnijenja kroz 20 pitanja od kojih su se određene grupe pitanja fokusirala na 3 demografske grupe ispitanika: zaposlene, nezaposlene i one koji se trenutno školuju.

U istraživanju je sudjelovalo više od 6600 ispitanika, od čega je gotovo 2.000 ispitanika bilo iz Hrvatske. Među hrvatskim ispitanicima je bilo 67% zaposlenih, 30% nezaposlenih, te 3% ispitanika koji se još uvijek školuju.

Najvažnija je visina plaće

Iako su prošlih godina prvo mjesto faktora kojima se vodimo kod odabira novog posla zauzimali međuljudski odnosi, inflacija je očito ‘odradila svoje’ te je visina plaće postala najvažniji faktor prilikom odabira posla (71% ispitanika). Dobri međuljudski odnosi i dalje su nam važni te se nalaze na drugom mjestu naših popisa (67%).

Na trećem mjestu nalazi se radno vrijeme (38%), a na četvrtom mogućnost učenja i napredovanja (30%). Sigurnost posla najvažnija je svakom petom radniku (19%).

Visina plaće i dobri međuljudski odnosi najvažniji su faktori kod odabira novog posla stanovnicima svih zemalja regije.

Znanjem i motivacijom do posla

Sudionici istraživanja upitani su što je po njihovu mišljenju najvažnije za dobivanje posla, odnosno čime mogu osvojiti potencijalnog poslodavca.

Najviše ispitanika iz Hrvatske (31%) smatra da su to znanja i vještine te njihova motivacija i želja za zaposlenjem (27%). Svaki peti ispitanik (20%) smatra kako je za dobivanje posla važno radno iskustvo. Zanimljivo je da svega 5% ispitanika, baš kao i prošle godine, smatra kako je za dobivanje posla važna sreća, a 8% da su važni dobri kontakti i poznanstva. Formalno obrazovanje ističe svega 2% ispitanika, dok 2% smatra kako je važna stranačka pripadnost.

Kad je o regiji riječ, Slovenci u nešto većoj mjeri nego ostali ključnim faktorom za dobivanje posla navode radno iskustvo, dok Makedonci u najvećoj mjeri presudnima smatraju motivaciju i želju za zaposlenjem.

Koliku plaću bismo htjeli?

Kad je riječ o priželjkivanoj plaći, ispitanici iz Hrvatske u prosjeku očekuju 1335 eura, što je 11% ili 138 eura više nego prošle godine – to otprilike odgovara i rastu plaća u tom razdoblju.

Svega svaki peti radnik dobio je povišicu ove godine (19%), dok je 14% zaposlenih dobilo korekciju uvjetovanu inflacijom. Više od polovice ispitanika (51%) ove godine niti je dobilo povišicu niti je očekuje, dok ih 17% povišicu nije dobilo, ali joj se nadaju do kraja godine.

Povišice odnosno korekcije u najmanjoj su mjeri dobili zaposlenici u Hrvatskoj, dok su u najvećoj mjeri dobili ispitanici iz Bosne i Hercegovine.

U posljednjih godinu i pol dana posao je promijenilo 44% ispitanika iz Hrvatske, slično kao prošle godine (45%), dok su u najmanjoj mjeri posao mijenjali ispitanici iz Bosne i Hercegovine (34%) te Srbije (38%).

U idućih godinu dana posao namjerava promijeniti (68%) ispitanika, što je značajno više nego je to planiralo prošle godine (56%). Međutim, prema podacima o stvarnoj promjeni poslodavca, vidimo da više ispitanika to planira učiniti nego što ih stvarno to i učini.

Strah od gubitka posla sve je manji

Strah od gubitka posla je i dalje u padu.

Krenuvši od 2020. kada je 36% zaposlenih strahovalo za svoj posao, preko 2021. kada je taj strah dijelilo 28% radnika  pa do 2022. godine tijekom koje je tek svaki peti zaposlenik (21%) izjavio kako strahuje da bi mogao izgubiti posao. Slično je i ove godine, kada svega 20% zaposlenih ispitanika strahuje da bi mogli izgubiti posao.

Gubitka posla u najvećoj se mjeri i ove godine pribojavaju ispitanici iz Srbije (27%), a najmanje iz Makedonije (17%) i Slovenije (17%).

S obzirom na turbulentne godine iza nas, sukladno ekonomskoj situaciji, mijenja se i tržište rada. I dok smo do sada svjedočili snažnom rastu aktivnosti i potražnje za radom, u narednom periodu taj će se rast vjerojatno usporiti. Dvije trećine ispitanika (56%) smatra kako će se neki poslovi tražiti više, a drugi osjetno manje, dok ih 12% smatra kako će broj otvorenih radnih mjesta u idućem periodu biti manji.

Manji dio ispitanika, njih 19% smatra kako će se rast tržišta i broja oglasa za posao nastaviti, dok ih isto toliko (13%) smatra kako u narednom periodu neće biti većih promjena.

Pandemija je omogućila rad od kuće, pa smo tako u proteklim godinama bili svjedoci kako je većina zaposlenih kojima je posao to omogućavao radila od kuće. Sada, kada su se aktivnosti vratile u ‘normalu’, imamo jasniju sliku kako će stvari funkcionirati.

Kao i prošle godine, dvije trećine ispitanika (63%) radi s radnog mjesta iako bi im posao dozvoljavao rad od kuće. Četvrtina ispitanika (25%) radi na hibridan način – djelomično s radnog mjesta, djelomično od kuće, dok ih svega 11% radi isključivo od kuće.

Loša reputacija domaćih privatnih tvrtki

Kao i prošlih godina, kada bi birali tvrtku prema vlasništvu ispitanici iz Hrvatske bi najradije odabrali privatnu tvrtku u stranom vlasništvu (33%), a u najmanjoj mjeri privatnu tvrtku u domaćem vlasništvu (18%) i državnu tvrtku (17%). Četvrtina ispitanika (26%) najradije bi pokrenula vlastiti posao.

Strano privatno vlasništvo je naročito popularno u Makedoniji i Bosni i Hercegovini, dok domaće privatne tvrtke u najvećoj mjeri biraju ispitanici iz Slovenije.

Nezaposleni

Od nezaposlenih ispitanika iz Hrvatske, više od polovice (54%) je nezaposleno 3 mjeseca ili manje, 16% je bez posla između 3 i 6 mjeseci, dok 5% ljudi posao traži dulje od 5 godina, što je manje nego prošlih godina.

Većina nezaposlenih (52%) traži bilo kakav posao, bez obzira je li riječ o poslu u struci ili izvan nje, dok ih 33% traži posao isključivo u struci.

Posao u struci u najvećoj mjeri traže nezaposleni iz Bosne i Hercegovine, a u najmanjoj oni iz Makedonije.

Poslodavci i dalje ne odgovaraju na prijave za posao

Iako smo svjedoci da je do zaposlenika sve teže doći, i dalje kandidati ne dobivaju odgovor poslodavca na prijavu za posao, iako u manjoj mjeri nego prošle godine.

Nešto više od polovice ispitanika (56%) kaže da nikada ili tek rijetko dobiju povratnu informaciju na prijavu za posao, dok je prošle godine isto izjavilo čak dvije trećine ispitanika (67%). Četvrtina ispitanika (23%) izjavila je kako dobiva odgovore na od prilike polovicu prijava, a tek 19% ispitanika odgovor dobiva često ili uvijek, što je povećanje u odnosu na prošlu godinu kada je odgovor na prijavu dobivalo tek 15% ispitanika.

U kojoj mjeri je ovo loše za ’employer branding’ tvrtki govori i podatak da će ispitanici izbjegavati ponovno se prijaviti na oglas u tvrtku gdje nisu dobili povratnu informaciju (54%), tvrtku će negativno komentirati prijateljima i obitelji (21%) ili će čak izbjegavati koristiti proizvode i usluge te tvrtke (10%). Ipak, trećina ispitanika (32%) izjavila je kako neodgovaranje na prijavu za posao ne utječe na njihovo mišljenje o toj tvrtki.

Mladi sve manje optimistični oko perioda pronalaska posla

Od ispitanika koji se još školuju, najveći broj njih iz Hrvatske, njih 40%, vjeruje kako novi posao mogu pronaći u roku od tri mjeseca nakon što završe školovanje, dok 11% ispitanika posao već čeka ili već rade. S druge strane, 28% anketiranih očekuje da će njihova potraga za poslom trajati tri do šest mjeseci, a 21% predviđa da će posao tražiti dulje od pola godine.

Za usporedbu, prošle je godine tek 12% ispitanika smatralo da će posao tražiti dulje od pola godine, a čak 61% je smatralo da će posao pronaći u roku 3 mjeseca.

Kako bi stekli neko radno iskustvo prije pravog zaposlenja ispitanici su spremni odraditi praksu (62%) ili honorarno raditi (51%), dok je za volontiranje zainteresirano njih svega 19%.

Ohrabruje činjenica da svega 8% mladih osoba još uvijek nema jasnu predodžbu čime se žele baviti nakon završetka školovanja dok preostali ispitanici, čak i ako nisu sto posto sigurni u kojem smjeru krenuti, ipak imaju određenu viziju onoga čime se žele baviti.

MojPosao

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Civilno društvo

Održan okrugli stol ‘Osnaživanje suradnje u pitanjima seksualnog nasilja u ratnim sukobima’

Objavljeno

/

Slika prikazuje konferencijsku sobu u kojoj se održava sastanak. Sudionici su okupljeni oko dugog stola, a na zidu iza njih projicira se prezentacija. Na stolu su različite boce i čaše. Ispred nekih sudionika nalaze se papiri i bilježnice. Prostorija je dobro osvijetljena, vjerojatno prirodnom svjetlošću koja dolazi iz prozora koji nisu vidljivi na slici.
Foto: Ured pravobranitelja za osobe s invaliditetom

Okrugli stol u organizaciji Centra za žene žrtve rata – ROSA održan je 13. veljače 2024. u Zagrebu, na temu ‘Osnaživanje suradnje u pitanjima seksualnog nasilja u ratnim sukobima – nacionalna i međunarodna perspektiva’

Okrugli stol u organizaciji Centra za žene žrtve rata – ROSA uvodno je pozdravila Anja Šimpraga – potpredsjednica Vlade RH za društvene djelatnosti i ljudska prava te NJ. E. Simon Thomas – veleposlanik Velike Britanije u Hrvatskoj, kao i sami organizatori.

Govornici na Okruglom stolu bili su predstavnici/ce ministarstava, posebno Ministarstva hrvatskih branitelja, Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva pravosuđa i uprave, Ministarstva zdravstva, drugih institucija, akademske zajednice i organizacija civilnog društva.

Cilj Okruglog stola je razmjena iskustava iz njihove nadležnosti u odnosu na problem seksualnog nasilja u ratu, procesuiranje počinitelja, ostvarivanja prava žrtava te suradnje s drugim državama u ratnim sukobima i iznalaženja globalnog odgovora na ovaj sveprisutni problem.

Istaknuto je da je Republika Hrvatska jedna od rijetkih zemalja u svijetu koja je donijela poseban zakon koji regulira prava žrtava seksualnog nasilja u ratu, pod nazivom ‘Zakon o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu’, koji je na snazi od 2015. godine.

U proteklih osam godina  podneseno je 305 zahtjeva za stjecanje statusa žrtve seksualnog nasilja u ratu. Od tog broja 227 osoba je ženskog spola te je pozitivno riješeno 166 zahtjeva, dok je 78 osoba muškog spola i pozitivno je riješeno 50 zahtjeva. Nekoliko je zahtjeva neriješeno jer su podnositelji nedostupni. Budući da su posljedice rata dugotrajne i danas se brojne žrtve obraćaju institucijama sustava i organizacijama civilnog društva tražeći pomoć i podršku. Hrvatska je također pristupila globalnoj Inicijativi za sprječavanje seksualnog nasilja u sukobu – PSVI (The Preventing Sexual Violence in Conflict Initiative). S obzirom na preživljeni rat i uspostavljanje sustava za ostvarenje prava žrtava seksualnog nasilja u ratu, hrvatska iskustva su od izuzetnog značaja državama u ratnim sukobima, kao što su to Ukrajina, Sirija i brojne druge države.

Ispred institucije Pravobranitelja za osobe s invaliditetom Okruglom stolu prisustvovala je savjetnica Andreja Makar.

Izvor: Ured pravobranitelja za osobe s invaliditetom

Nastavi čitati

Vijesti

Pregled stanja tržišta rada u 2023. godini

Objavljeno

/

Rast potražnje za radnom snagom od 4,5 posto na godišnjoj razini, svaki drugi oglas za posao u 2023. odnosio se na rad u Zagrebu

Analiza tržišta rada u Hrvatskoj otkriva kako je u 2023. godini objavljeno više od 330.000 oglasa za posao, što predstavlja rast od 4,5% u odnosu na prethodnu godinu.

Pogledamo li jedinstvene oglase, točnije natječaje za posao koji su postavljeni na više različitih mjesta, ali se u statističkom izračunu gledaju kao jedna jedinica, otkrit ćemo kako je tijekom prošle godine objavljeno 255.000 jedinstvenih oglasa, odnosno 4% više u odnosu na 2022. godinu.

No, pritom je potrebno razmotriti važan faktor – rast zapošljavanja stranih radnika u Hrvatskoj, koji se nerijetko odvija putem alternativnih kanala za privlačenje strane radne snage. U prvom redu kroz agencije za uvoz, zapošljavanje i smještaj stranih radnika. Trenutno je registrirano više od 600 takvih agencija u Hrvatskoj.

Imajući u vidu navedene čimbenike, kao i trenutne tržišne uvjete, dolazimo do zaključka kako je porast potražnje za radom znatno veći nego što brojke sugeriraju i kako bi potencijalno mogao iznositi više od 8% u usporedbi s prošlom godinom.

Usporavanje tržišta nakon uzleta na početku godine

Početak 2023. godine obilježio je osjetan rast broja oglasa u odnosu na prethodnu godinu, a taj rast je blago usporio u drugom, odnosno trećem prošlogodišnjem kvartalu.

U posljednjem, četvrtom kvartalu 2023. objavljeno je više od 73.600 natječaja za posao, što predstavlja rast od 5,5% u usporedbi s istim razdobljem 2022. godine.

Ako promatramo jedinstvene oglase na tržištu, radi se o 57.300 natječaja za posao i rastu potražnje za radom od 5,6 posto u odnosu na 4. kvartal godinu prije.

Pad potražnje za radnicima u IT-u i Ljudskim resursima

Najveći rast broja oglasa primjećujemo u kategorijama: Skladištenje i logistika, Promet, transport i pomorstvo, Instalacije i brodogradnja te Zdravstvo i socijalni rad.

S druge strane, najveći pad potražnje za radnom snagom na tržištu rada u Hrvatskoj primjetan je u Arhitekturi, IT-u i Ljudskim resursima.

Pad ukupnog broja objavljenih natječaja za posao primjetan je i u sektoru Turizma, baš kao i u sektoru Graditeljstva, geodezije i geologije, promatrano iz perspektive cijelog tržišta, zabilježen je blagi pad potražnje za radnom snagom.

U Prodaji, jednoj od najbrojnijih kategorija prema broju oglasa, na cjelokupnom tržištu rada u Hrvatskoj je ostvaren blagi rast potražnje za radom.

– Nakon turbulentnog razdoblja izrazito visoke inflacije proteklih godina, te naknadnog usporavanja tokom 2023., sada smo suočeni s deflacijom. Privatni sektor brzo je reagirao na inflacijske pritiske, dok je javni sektor zaostajao, stoga je u 2023. po prvi put prosječna plaća u privatnom sektoru nadmašila onu u javnom sektoru. U kontekstu IT-a, proces konsolidacije domaćeg tržišta započeo je još 2022. godine, nastavljajući se tijekom 2023. Međutim, on nije dovršen, što je rezultiralo smanjenjem potražnje za IT stručnjacima – izjavio je Igor Žonja, direktor Alma Career regije jug i predsjednik uprave portala MojPosao. Unatoč tome, predviđa se oporavak IT sektora, ali će zaposlenici trebati posjedovati širok spektar vještina i znanja kako bi se prilagodili novim zahtjevima, dodaje Žonja.

Također, nastavlja se rapidan porast broja stranih radnika u Hrvatskoj, pri čemu je trenutačno otprilike svaki deseti radnik strani državljanin.

– Ovaj trend postavlja izazove pred našu zajednicu, posebno u kontekstu efikasne integracije stranih radnika u naše društvo. U tom procesu, ključna uloga leži na većini, koja snosi odgovornost za osiguravanje inkluzivnog okruženja i pravednih prilika za sve radnike, bez obzira na njihovo porijeklo – naglašava Žonja.

Najtraženiji trgovci, konobari i skladištari

Među najtraženijim zanimanjima i dalje su prisutna zanimanja iz područja prodaje, proizvodnje te turizma i ugostiteljstva.

Najtraženija zanimanja u 2023. godini: konobar (barmen), kuhar, prodavač (trgovac), skladištar, radnik u proizvodnji te vozač.

Najveća ponuda zabilježena je u sljedećim kategorijama zanimanja:

  • Turizam i ugostiteljstvo
  • Prodaja (Trgovina)
  • Proizvodnja i zanatske usluge

Najviše oglasa odnosi se na Zagreb

Više od polovice objavljenih oglasa za posao (53%) odnosila se na rad u Zagrebu i zagrebačkoj županiji, nakon čega slijede obalne županije: Primorsko-goranska (14%), Splitsko-dalmatinska (14%) te Istarska (10%) županija.

U 2023. godini, čak 79% objavljenih radnih pozicija bilo vezano uz stalno zaposlenje, dok je 50% oglasa bilo usmjereno prema radu na određeno vrijeme. Sezonski radnici bili su traženi u svega 5% oglasa, dok su se oglasi za studentske poslove pojavljivali u 3% slučajeva.

Poslodavci su najčešće postavljali uvjet srednje stručne spreme kandidata – u 54% oglasa istaknuto kako je srednja stručna sprema ključna za uspješnu prijavu na natječaj.

– Nažalost, propuštamo priliku za kvalitetnu rekonstrukciju javnog sektora. Jasno je da javni i državni sektor zapošljava prevelik broj ljudi, a ti zaposlenici su često nedovoljno plaćeni. Međutim, podizanje plaća svima zaposlenima u javnom sektoru nije adekvatno rješenje. Umjesto toga, potrebno je razmotriti smanjenje broja zaposlenih i njihovu prekvalifikaciju, što bi posljedično smanjilo potrebu za stranim radnicima. Također, transparentna politika zapošljavanja i borba protiv korupcije mogli bi smanjiti nezadovoljstvo građana i iseljavanje te potaknuti povratak iseljenih – zaključuje Žonja.

MojPosao

Nastavi čitati

Life&Style

URIHO Nova CHIC & STYLISH kolekcija u Areni Zagreb

Objavljeno

/

Foto: URIHO

Prema svim najavama i pokazateljima, GAST 2024. bit će najveći hrvatski nacionalni gastro događaj u ovom dijelu Europe koji će na jednom mjestu okupiti do sada najveći broj izlagača i posjetitelja, i to ne samo iz regije, već i cijele Europe

Arena Zagreb ovog će vikenda biti domaćin najvećeg gastro događanja u ovom dijelu Europe. Naime, od petka 23. do nedjelje 25. veljače  posjetitelji će na GAST sajmu moći pogledati mnoštvo prezentacija, radionica, ali i degustirati različite proizvode.

Ustanova URIHO predstavlja se novom CHIC & STYLISH kolekcijom za ugostiteljstvo. Moderna i funkcionalna odjeća nastala je kao plod suradnje domaćih dizajnera i studenata te savršeno spaja stil i udobnost. Inovativne proizvode ustanova izrađuje od visokokvalitetnih tkanina renomiranih proizvođača, a za veće narudžbe nudi personalizaciju proizvoda u obliku tiska ili strojnog veza.

Osim radne odjeće, URIHO će na sajmu predstaviti i ponudu restorana ‘Sunce’, prvog inkluzivnog restorana na ovim prostorima čije se gastronomske ponude ne bi posramili ni vrhunski kuhari. Ponuda restorana u ovom se trenutku temelji na pripremi ‘gableca’ za radnike ustanove, ali i na organizaciji različitih evenata i cateringa.

Sajam će kroz tri dana postati centralno mjesto okupljanja ciljane publike, poput proizvođača hrane, pića, ugostiteljske opreme, vlasnika restorana, hotela i obiteljskih hotela, food managera i vlasnika ugostiteljskih objekata, kao i kreatora gospodarskih politika te donositelja političkih odluka.

Nastavi čitati

U trendu