Vijesti
ISTRAŽIVANJE Stanje na tržištu rada u Hrvatskoj i regiji
Potražnja za radom nikad veća, radnicima je kod odabira posla najvažnija visina plaće, a dvije trećine zaposlenih uskoro planira promijeniti posao
Portal MojPosao, koji je dio Alma Career grupacije, i ove godine je za vrijeme trajanja Regionalnog sajma poslova proveo istraživanje čiji je cilj bio utvrditi stanje na hrvatskom i regionalnom tržištu rada. Istraživanju su se priključili partnerski portali iz regije MojPosao.ba, Infostud.rs, Vrabotuvanje.com.mk te Deloglasnik.si.
Istraživanje je provedeno kao standardno ispitivanje stavova javnog mnijenja kroz 20 pitanja od kojih su se određene grupe pitanja fokusirala na 3 demografske grupe ispitanika: zaposlene, nezaposlene i one koji se trenutno školuju.
U istraživanju je sudjelovalo više od 6600 ispitanika, od čega je gotovo 2.000 ispitanika bilo iz Hrvatske. Među hrvatskim ispitanicima je bilo 67% zaposlenih, 30% nezaposlenih, te 3% ispitanika koji se još uvijek školuju.
Najvažnija je visina plaće
Iako su prošlih godina prvo mjesto faktora kojima se vodimo kod odabira novog posla zauzimali međuljudski odnosi, inflacija je očito ‘odradila svoje’ te je visina plaće postala najvažniji faktor prilikom odabira posla (71% ispitanika). Dobri međuljudski odnosi i dalje su nam važni te se nalaze na drugom mjestu naših popisa (67%).
Na trećem mjestu nalazi se radno vrijeme (38%), a na četvrtom mogućnost učenja i napredovanja (30%). Sigurnost posla najvažnija je svakom petom radniku (19%).
Visina plaće i dobri međuljudski odnosi najvažniji su faktori kod odabira novog posla stanovnicima svih zemalja regije.
Znanjem i motivacijom do posla
Sudionici istraživanja upitani su što je po njihovu mišljenju najvažnije za dobivanje posla, odnosno čime mogu osvojiti potencijalnog poslodavca.
Najviše ispitanika iz Hrvatske (31%) smatra da su to znanja i vještine te njihova motivacija i želja za zaposlenjem (27%). Svaki peti ispitanik (20%) smatra kako je za dobivanje posla važno radno iskustvo. Zanimljivo je da svega 5% ispitanika, baš kao i prošle godine, smatra kako je za dobivanje posla važna sreća, a 8% da su važni dobri kontakti i poznanstva. Formalno obrazovanje ističe svega 2% ispitanika, dok 2% smatra kako je važna stranačka pripadnost.
Kad je o regiji riječ, Slovenci u nešto većoj mjeri nego ostali ključnim faktorom za dobivanje posla navode radno iskustvo, dok Makedonci u najvećoj mjeri presudnima smatraju motivaciju i želju za zaposlenjem.
Koliku plaću bismo htjeli?
Kad je riječ o priželjkivanoj plaći, ispitanici iz Hrvatske u prosjeku očekuju 1335 eura, što je 11% ili 138 eura više nego prošle godine – to otprilike odgovara i rastu plaća u tom razdoblju.
Svega svaki peti radnik dobio je povišicu ove godine (19%), dok je 14% zaposlenih dobilo korekciju uvjetovanu inflacijom. Više od polovice ispitanika (51%) ove godine niti je dobilo povišicu niti je očekuje, dok ih 17% povišicu nije dobilo, ali joj se nadaju do kraja godine.
Povišice odnosno korekcije u najmanjoj su mjeri dobili zaposlenici u Hrvatskoj, dok su u najvećoj mjeri dobili ispitanici iz Bosne i Hercegovine.
U posljednjih godinu i pol dana posao je promijenilo 44% ispitanika iz Hrvatske, slično kao prošle godine (45%), dok su u najmanjoj mjeri posao mijenjali ispitanici iz Bosne i Hercegovine (34%) te Srbije (38%).
U idućih godinu dana posao namjerava promijeniti (68%) ispitanika, što je značajno više nego je to planiralo prošle godine (56%). Međutim, prema podacima o stvarnoj promjeni poslodavca, vidimo da više ispitanika to planira učiniti nego što ih stvarno to i učini.
Strah od gubitka posla sve je manji
Strah od gubitka posla je i dalje u padu.
Krenuvši od 2020. kada je 36% zaposlenih strahovalo za svoj posao, preko 2021. kada je taj strah dijelilo 28% radnika pa do 2022. godine tijekom koje je tek svaki peti zaposlenik (21%) izjavio kako strahuje da bi mogao izgubiti posao. Slično je i ove godine, kada svega 20% zaposlenih ispitanika strahuje da bi mogli izgubiti posao.
Gubitka posla u najvećoj se mjeri i ove godine pribojavaju ispitanici iz Srbije (27%), a najmanje iz Makedonije (17%) i Slovenije (17%).
S obzirom na turbulentne godine iza nas, sukladno ekonomskoj situaciji, mijenja se i tržište rada. I dok smo do sada svjedočili snažnom rastu aktivnosti i potražnje za radom, u narednom periodu taj će se rast vjerojatno usporiti. Dvije trećine ispitanika (56%) smatra kako će se neki poslovi tražiti više, a drugi osjetno manje, dok ih 12% smatra kako će broj otvorenih radnih mjesta u idućem periodu biti manji.
Manji dio ispitanika, njih 19% smatra kako će se rast tržišta i broja oglasa za posao nastaviti, dok ih isto toliko (13%) smatra kako u narednom periodu neće biti većih promjena.
Pandemija je omogućila rad od kuće, pa smo tako u proteklim godinama bili svjedoci kako je većina zaposlenih kojima je posao to omogućavao radila od kuće. Sada, kada su se aktivnosti vratile u ‘normalu’, imamo jasniju sliku kako će stvari funkcionirati.
Kao i prošle godine, dvije trećine ispitanika (63%) radi s radnog mjesta iako bi im posao dozvoljavao rad od kuće. Četvrtina ispitanika (25%) radi na hibridan način – djelomično s radnog mjesta, djelomično od kuće, dok ih svega 11% radi isključivo od kuće.
Loša reputacija domaćih privatnih tvrtki
Kao i prošlih godina, kada bi birali tvrtku prema vlasništvu ispitanici iz Hrvatske bi najradije odabrali privatnu tvrtku u stranom vlasništvu (33%), a u najmanjoj mjeri privatnu tvrtku u domaćem vlasništvu (18%) i državnu tvrtku (17%). Četvrtina ispitanika (26%) najradije bi pokrenula vlastiti posao.
Strano privatno vlasništvo je naročito popularno u Makedoniji i Bosni i Hercegovini, dok domaće privatne tvrtke u najvećoj mjeri biraju ispitanici iz Slovenije.
Nezaposleni
Od nezaposlenih ispitanika iz Hrvatske, više od polovice (54%) je nezaposleno 3 mjeseca ili manje, 16% je bez posla između 3 i 6 mjeseci, dok 5% ljudi posao traži dulje od 5 godina, što je manje nego prošlih godina.
Većina nezaposlenih (52%) traži bilo kakav posao, bez obzira je li riječ o poslu u struci ili izvan nje, dok ih 33% traži posao isključivo u struci.
Posao u struci u najvećoj mjeri traže nezaposleni iz Bosne i Hercegovine, a u najmanjoj oni iz Makedonije.
Poslodavci i dalje ne odgovaraju na prijave za posao
Iako smo svjedoci da je do zaposlenika sve teže doći, i dalje kandidati ne dobivaju odgovor poslodavca na prijavu za posao, iako u manjoj mjeri nego prošle godine.
Nešto više od polovice ispitanika (56%) kaže da nikada ili tek rijetko dobiju povratnu informaciju na prijavu za posao, dok je prošle godine isto izjavilo čak dvije trećine ispitanika (67%). Četvrtina ispitanika (23%) izjavila je kako dobiva odgovore na od prilike polovicu prijava, a tek 19% ispitanika odgovor dobiva često ili uvijek, što je povećanje u odnosu na prošlu godinu kada je odgovor na prijavu dobivalo tek 15% ispitanika.
U kojoj mjeri je ovo loše za ’employer branding’ tvrtki govori i podatak da će ispitanici izbjegavati ponovno se prijaviti na oglas u tvrtku gdje nisu dobili povratnu informaciju (54%), tvrtku će negativno komentirati prijateljima i obitelji (21%) ili će čak izbjegavati koristiti proizvode i usluge te tvrtke (10%). Ipak, trećina ispitanika (32%) izjavila je kako neodgovaranje na prijavu za posao ne utječe na njihovo mišljenje o toj tvrtki.
Mladi sve manje optimistični oko perioda pronalaska posla
Od ispitanika koji se još školuju, najveći broj njih iz Hrvatske, njih 40%, vjeruje kako novi posao mogu pronaći u roku od tri mjeseca nakon što završe školovanje, dok 11% ispitanika posao već čeka ili već rade. S druge strane, 28% anketiranih očekuje da će njihova potraga za poslom trajati tri do šest mjeseci, a 21% predviđa da će posao tražiti dulje od pola godine.
Za usporedbu, prošle je godine tek 12% ispitanika smatralo da će posao tražiti dulje od pola godine, a čak 61% je smatralo da će posao pronaći u roku 3 mjeseca.
Kako bi stekli neko radno iskustvo prije pravog zaposlenja ispitanici su spremni odraditi praksu (62%) ili honorarno raditi (51%), dok je za volontiranje zainteresirano njih svega 19%.
Ohrabruje činjenica da svega 8% mladih osoba još uvijek nema jasnu predodžbu čime se žele baviti nakon završetka školovanja dok preostali ispitanici, čak i ako nisu sto posto sigurni u kojem smjeru krenuti, ipak imaju određenu viziju onoga čime se žele baviti.
Javnozdravstvena akcija „Zdravlje na duge staze“ održat će se u subotu, 26. rujna, od 10 do 13 sati na Trgu bana Josipa Jelačića, uz besplatna mjerenja i razgovore sa stručnjacima
Poslušaj članak
Hrvatsko društvo za kronične bolesti organizira javnozdravstvenu akciju „Zdravlje na duge staze“, kojom u Zagrebu započinje ovogodišnje obilježavanje Svjetskog tjedna akcije protiv kroničnih nezaraznih bolesti. Akcija će se održati u subotu, 26. rujna, od 10 do 13 sati na Trgu bana Josipa Jelačića, a ovogodišnje obilježavanje odvija se pod pokroviteljstvom gradonačelnika Grada Zagreba.
Građani će moći besplatno izmjeriti krvni tlak i glukozu u krvi, odrediti indeks tjelesne mase, napraviti analizu sastava tijela, izmjeriti snagu stiska šake dinamometrom te obaviti EKG probir. Uz mjerenja, imat će priliku razgovarati sa stručnjacima o rezultatima, čimbenicima rizika i potrebi za daljnjom provjerom zdravlja.
Organizatori poručuju da zdravlje na duge staze počinje prije dijagnoze te upozoravaju na važnost prevencije, ranog otkrivanja bolesti i pravodobnog liječenja. U pozivu ističu da mnoge kronične bolesti dugo ostaju neprepoznate, zbog čega se potreba za brigom o zdravlju nerijetko osvijesti tek nakon pojave komplikacija.
Prema podacima koje navodi Hrvatsko društvo za kronične bolesti, vodeće kronične nezarazne bolesti uzrokuju tri četvrtine svih smrti u Hrvatskoj. Samo od bolesti cirkulacijskog sustava, šećerne bolesti i kroničnih bolesti donjega dišnog sustava godišnje umre više od 26.000 ljudi, odnosno više od polovice svih umrlih. Društvo također upozorava da je u Hrvatskoj registrirano više od 406.000 osoba sa šećernom bolešću.
O ranom otkrivanju kroničnih bolesti, liječenju i sprječavanju komplikacija govorit će prof. dr. sc. Dario Rahelić, predstojnik Sveučilišne klinike za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac KB-a Merkur, prof. dr. sc. Gordana Pavliša, pročelnica Zavoda za alergijske i opstruktivne bolesti pluća Klinike za plućne bolesti KBC-a Zagreb, te dr. sc. Zrinka Mach, predsjednica Hrvatskog društva za kronične bolesti.
Pridružit će im se i Jasna Tucak, voditeljica Odjela za promicanje zdravlja, prevenciju i rano otkrivanje bolesti Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom.
Obilježavanje pod sloganom „Zdravlje na duge staze“ Društvo organizira drugu godinu zaredom, a program će trajati od 26. rujna do 13. listopada. U njemu sudjeluju stručnjaci različitih područja, uz partnersku podršku stručnih društava te zdravstvenih i obrazovnih institucija.
Nakon subotnje akcije program se nastavlja 5. listopada konferencijom „Kronične nezarazne bolesti – vrijeme je za akciju“, posvećenom kroničnim respiratornim bolestima i metaboličkom zdravlju. Završit će 13. listopada konferencijom „Žensko zdravlje bez filtera“, čije je središnje pitanje „Zašto žene kasnije prepoznaju signale svog tijela?“.
Regionalni industrijski sindikat traži povećanje cijene sata usluge osobne asistencije s 11 na 17 eura kako bi se omogućilo povećanje plaća zaposlenih u udrugama, kao i uključivanje sindikata u razgovore o reformi sustava
Poslušaj članak
Niske plaće, teškoće u pronalasku novih radnika i izostanak dijaloga s nadležnim ministarstvom problemi su na koje je Regionalni industrijski sindikat (RIS) upozorio na konferenciji za medije održanoj 24. rujna u Zagrebu. Iz sindikata poručuju da kvalitetna osobna asistencija, koja osobama s invaliditetom omogućuje neovisan život, zahtijeva dostojanstvene uvjete rada za one koji je pružaju.
– Ministar Ružić već danas može donijeti odluku o povećanju cijene usluge osobne asistencije na 17 eura kako bi se podignule plaće osobnih asistenata zaposlenih u udrugama i uključiti sindikalno udružene radnike u razgovor o reformi sustava osobne asistencije – izjavila je sindikalna organizatorica Tea Radović.
Prema navodima RIS-a, radnice zaposlene u udrugama i dalje primaju minimalne plaće ili iznose tek neznatno više od minimalnih. Podsjećaju pritom na najave Ministarstva iz srpnja o povećanju plaća i njihovu izjednačavanju s plaćama radnica u državnim ustanovama socijalne skrbi.
O svakodnevici osobnih asistenata govorila je Kristina Plantić, osobna asistentica i članica RIS-a, istaknuvši da mnogi ostaju u sustavu zbog važnosti posla i odnosa s korisnicima, unatoč lošim materijalnim uvjetima.
– Mi koje godinama radimo u sustavu ostajemo raditi jer volimo svoj posao, jer smatramo da je on važan i jer znamo koliko značimo korisnicima kojima omogućujemo neovisan život, usprkos tome što ne živimo, nego preživljavamo na ovim plaćama. Nove radnike je teško naći baš zbog loših uvjeta rada – rekla je Plantić.
Radović i Plantić upozorile su da ministar Ružić, prema njihovim navodima, mjesecima ne odgovara na sindikalne zahtjeve za sastanak. Smatraju da se time onemogućuje sektorski socijalni dijalog o sustavu koji bi korisnicima osigurao kvalitetnu uslugu, a zaposlenima dostojanstvene uvjete rada.
Sindikat se osvrnuo i na informacije dobivene od članova prema kojima su pojedini osobni asistenti pozvani da se prijave za Nacionalni panel osobnih asistenata. U priopćenju navode da Ministarstvo do njegova izdavanja nije javno objavilo informacije o osnivanju tog tijela, zbog čega im nije jasno kakva bi bila njegova uloga ni bi li trebalo predstavljati radnike u razgovorima o sustavu.
Iz RIS-a poručuju da sindikalno organizirani osobni asistenti već imaju svog predstavnika te da savjetodavno tijelo ne može zamijeniti socijalni dijalog sa sindikatom.
– Tužno je da ministar rada koji bi trebao poticati socijalni dijalog svojim primjerom to ne čini – istaknula je Radović.
U sindikatu posebno naglašavaju da cijena sata usluge osobne asistencije nije isto što i satnica osobnog asistenta. Prema priopćenju, iz sadašnjih 11 eura po satu pružatelj usluge mora pokriti ukupne troškove rada i druge troškove pružanja usluge. Zbog toga povećanje cijene sata na 17 eura vide kao nužan kratkoročni korak za povećanje plaća zaposlenih u udrugama.
Dugoročno traže sustavnu i sveobuhvatnu reformu osobne asistencije, uz sudjelovanje Ministarstva, pružatelja usluge i predstavnika radnika. Cilj je, poručuju, održiv sustav koji će istodobno odgovoriti na potrebe korisnika i osigurati bolje uvjete rada osobnim asistentima.
Trgovina je jedan od najvećih i najdinamičnijih sektora hrvatskog tržišta rada, a u borbi za kvalitetne zaposlenike već dugo nije presudno samo što piše na platnoj listi
Poslušaj članak
Reputacija poslodavca, odnosi među kolegama, sigurnost radnog mjesta i prilike za razvoj sve snažnije utječu na to gdje ljudi žele graditi svoju karijeru.
No, koji su najpoželjniji poslodavci u trgovini u Hrvatskoj?
Odgovor je ponudilo istraživanje Poslodavac prvog izbora, provedeno na više od 27 tisuća ispitanika. Istraživanje već 20 godina provodi Alma Career Croatia, a temelji se na spontanom izboru ispitanika, bez ponuđenih naziva kompanija.
Ovoga puta izdvojili su dvije velike grane trgovine, FMCG i Non-FMCG.
Na vrhu FMCG trgovine nalazi se dm-drogerie markt, dok je među Non-FMCG poslodavcima prvo mjesto zauzela IKEA Hrvatska.
Što poslodavca čini prvim izborom?
Što zapravo odvaja poželjnog poslodavca od ostalih?
U FMCG trgovini u prvom planu je odnos prema zaposlenicima. Gotovo polovica ispitanika, njih 49%, kao jedan od ključnih razloga atraktivnosti navodi dobar tretman zaposlenika od strane nadređenih. Slijede sigurnost radnog mjesta (43%) i dobri međuljudski odnosi te atmosfera na poslu (41%).
U Non-FMCG trgovini slika je ponešto drukčija, ali ponovno se u središtu nalaze ljudi. Čak 54% ispitanika među najvažnijim razlozima privlačnosti poslodavaca izdvaja dobre međuljudske odnose i radnu atmosferu, 41% dobar tretman zaposlenika od strane nadređenih, a 39% priliku za profesionalni razvoj i učenje.
Kad je poslodavac prvog izbora mjesto na kojem radimo
Koliko su zaposlenici u trgovini spremni potražiti neku novu poslovnu priliku?
Među ispitanicima čiji poslodavac prvog izbora pripada FMCG trgovini, 54% često razmišlja o promjeni poslodavca, nešto više od ukupnog uzorka, u kojem taj udio iznosi 49%. U Non-FMCG trgovini o promjeni posla često razmišlja 47% ispitanika.
Međutim, priča se znatno mijenja kada pogledamo ljude koji već rade kod svog poslodavca prvog izbora.
U FMCG trgovini među takvim zaposlenicima svega 13% često razmišlja o odlasku, dok njih 43% uopće ne razmišlja o promjeni poslodavca. Za usporedbu, među ljudima koji ne rade kod svog poslodavca prvog izbora čak 57% često razmišlja o promjeni.
U Non-FMCG segmentu razlika je još izraženija. Među zaposlenicima koji već rade kod svog poslodavca prvog izbora samo 10% često razmišlja o odlasku, dok 55% uopće ne razmišlja o promjeni posla. Među onima koji ne rade kod svog prvog izbora udio onih koji često razmišljaju o promjeni iznosi 55%.
Koje beneficije najviše cijenimo?
Kad je riječ o pogodnostima koje zaposlenici smatraju presudnima, FMCG i Non-FMCG trgovina pokazuju vrlo slične prioritete.
Na vrhu su bonusi za izvanredna postignuća, koje presudnima smatra 66% ispitanika u FMCG-u i 63% u Non-FMCG trgovini.
Odmah potom dolaze vrlo praktične pogodnosti: naknada za putne troškove važna je za 51% ispitanika u FMCG-u i 53% u Non-FMCG-u, dok fleksibilno radno vrijeme izdvaja približno polovica ispitanika u obje djelatnosti. Visoko kotiraju i edukacije zaposlenika, posebno u Non-FMCG trgovini, gdje ih važnima smatra 48% ispitanika.
Među poželjnijim pogodnostima nalaze se i dodatne zdravstvene usluge, dodatni dani godišnjeg odmora, kvalitetno uređena politika prekovremenog rada te besplatni obroci, piće ili voće na poslu.
S druge strane, pri samom dnu liste u obje djelatnosti nalaze se pogodnosti poput subvencioniranja wellness aktivnosti, pokrivanja troškova kulturnih i sportskih sadržaja, bonusa za preporuke te organiziranih vikend druženja.
Izvor: Alma Career Croatia
Tko su Purger i Purgerica?
Besplatne zdravstvene provjere na glavnom zagrebačkom trgu
Osobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
„Snaga je u nama“ već 13 godina podržava žene s rakom dojke
-
In MetropolaPrije 5 danaDUMOVEC Zagrebački umirovljenici i njihovi novi prijatelji psi
-
VijestiPrije 4 danaNaknada za prijelazno razdoblje usluge osobne asistencije
-
EU kutakPrije 3 danaOsobe s invaliditetom isključene iz hitnih službi i komunikacije
-
VijestiPrije 2 danaOsobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
-
In MetropolaPrije 6 danaSAMO 5 MINUTA Oštra poruka Zajednice spinalno ozlijeđenih
-
Civilno društvoPrije 6 danaURIHO sudjelovao u Europskom tjednu mobilnosti
-
in MREŽAPrije 6 danaRASPRAVA Prepreke pri (samo)zapošljavanju osoba s invaliditetom
-
VijestiPrije 4 danaZNAKOFEST Prevoditelji moraju biti otporni i emocionalno stabilni