Klinička ispitivanja na ljudima trenutno su u tijeku kako bi se procijenila sigurnost i učinkovitost semaglutida u liječenju Alzheimerove bolesti. Rani rezultati pokazuju obećavajuće učinke na kognitivne funkcije, posebice kod osoba s blagim kognitivnim oštećenjem, što je često preteča Alzheimerove bolesti

Poslušaj članak

Ozempic, lijek čiji je aktivni sastojak semaglutid, prvenstveno je razvijen za liječenje dijabetesa tipa 2. Riječ je o agonistu receptora GLP-1 (glukagonu sličan peptid-1), koji djeluje regulirajući razinu šećera u krvi, smanjujući apetit i potičući gubitak težine. Međutim, znanstvena istraživanja sve više ukazuju na to da Ozempic i slični lijekovi mogu imati širi terapeutski potencijal, uključujući primjenu u neurodegenerativnim bolestima poput Alzheimerove bolesti.

Alzheimerova bolest često se naziva ‘dijabetesom tipa 3’ zbog povezanosti poremećaja inzulinske signalizacije u mozgu s razvojem bolesti. Kod osoba s dijabetesom tipa 2 povećan je rizik od razvoja Alzheimerove bolesti, što sugerira da poremećena regulacija šećera i inzulinske signalizacije igra važnu ulogu u neurodegenerativnim procesima.

Semaglutid, zahvaljujući svom djelovanju na GLP-1 receptore, može poboljšati inzulinsku signalizaciju, smanjiti upalu i oksidativni stres te potaknuti neuroprotekciju. Sve su to ključni čimbenici u sprječavanju i usporavanju Alzheimerove bolesti.

Istraživanja na životinjama pokazala su da semaglutid može poboljšati kognitivne funkcije, smanjiti stvaranje beta-amiloidnih plakova i usporiti neurodegeneraciju. Beta-amiloidni plakovi ključni su biomarker Alzheimerove bolesti i jedan od glavnih ciljeva terapijskih intervencija.

Klinička ispitivanja na ljudima trenutno su u tijeku kako bi se procijenila sigurnost i učinkovitost semaglutida u liječenju Alzheimerove bolesti. Rani rezultati pokazuju obećavajuće učinke na kognitivne funkcije, posebice kod osoba s blagim kognitivnim oštećenjem, što je često preteča Alzheimerove bolesti.

Iako je još prerano reći hoće li Ozempic postati standardni lijek za Alzheimerovu bolest, njegov mehanizam djelovanja i rani rezultati istraživanja sugeriraju značajan potencijal. Ako se daljnja istraživanja pokažu uspješnima, semaglutid bi mogao otvoriti novo poglavlje u liječenju Alzheimerove bolesti, pružajući nadu milijunima oboljelih i njihovim obiteljima.

Ozempic, lijek koji je revolucionizirao liječenje dijabetesa tipa 2, možda ima potencijal za jednako značajan utjecaj u području neurodegenerativnih bolesti. Iako je potrebno provesti dodatna istraživanja, njegovo djelovanje na razini mozga pruža nadu da bismo jednog dana mogli imati učinkovit alat za borbu protiv Alzheimerove bolesti.

Oni koji izbjegavaju čaj iz filter vrećica možda su u pravu budući da su znanstvenici u Španjolskoj pronašli tragove mikroplastike dospjele u ljudske stanice nakon natapanja vrećica čaja u vodi

Istraživanje tima s Autonomnog sveučilišta u Barceloni (UAB), Sveučilišta Sohag u Egiptu i centra za istraživanje okoliša Helmholtz, objavljeno u časopisu Chemosphere, pokazalo je da komercijalne vrećice čaja na bazi polimera mogu ‘namakanjem osloboditi milijune nanoplastike i mikroplastike’.

Tim kaže da je njihova studija pokazala da ogroman broj čestica na kraju apsorbiraju crijevne stanice, odakle prelaze u krvotok i potom cijelo ljudsko tijelo.

– Eksperimenti s fokusom na biološke interakcije pokazali su da su crijevne stanice koje proizvode sluz imale najveći unos mikro i nanoplastike, pri čemu su čestice čak ušle u staničnu jezgru u kojoj se nalazi genetski materijal – objasnili su istraživači, ističući očitu ključnu ulogu koju ima crijevna sluz u nošenju plastike dublje u ljudsko tijelo.

– Potencijalne zdravstvene implikacije okolišne mikro/nanoplastike (MNPL) sve su više zabrinjavajuće – rekao je tim u istraživanju, pozivajući na ‘daljnja istraživanja učinaka koje kronična izloženost može imati na ljudsko zdravlje’.

Istraživanje objavljeno prošle godine pokazalo je da čestice plastike mogu ući u mozak i testise, prenijeti se s trudne majke na nerođeno dijete, kao i spriječiti djelovanje antibiotika.

Jutarnje ispijanje kave bi moglo imati više zdravstvenih koristi od konzumacije napitka tijekom dana, prema novom istraživanju, piše njemačka agencija dpa

Istraživači su htjeli vidjeti utječe li doba dana u kojem ljudi ispijaju kavu na njihovo zdravlje.

Proučavali su više od 40.000 odraslih osoba u Sjedinjenim Američkim Državama u sklopu dugoročnih studija koja se bave zdravljem, prehranom i životnim stilom.

Otkrili su dva različita uzorka ispijanja kave: oni koji kavu piju prijepodne i oni koji je piju tijekom cijelog dana.

Više od trećine (36 posto) sudionika su kavu ispijali ujutro, a 14 posto njih tijekom cijelog dana.

Tim istraživača predvođen stručnjacima sa sveučilišta Tulane u SAD-u je sudionike promatrao gotovo deset godina.

Tijekom daljnjeg praćenja, 4295 sudionika je umrlo.

Uzevši u obzir razne čimbenike, istraživači su ustanovili da su osobe koje su kavu pile ujutro imale 16 posto manje šanse da umru od onih koji kavu nisu pili uopće.

Također, imali su 31 posto manje šanse da umru od srčane bolesti.

Za osobe koje su kavu pile tijekom cijelog dana, nije bilo smanjenja rizika u usporedbi s onima koji nisu pili kavu.

– Ispijanje kave ujutro možda je snažnije povezano s nižim rizikom od smrtnosti nego ispijanje kave kasnije tijekom dana – napisali su istraživači u časopisu European Heart Journal.

Glavni autor studije Lu Qi sa sveučilišta Tulane je kazao da ‘dosadašnje istraživanje upućuje na to da ispijanje kave ne povećava rizik od bolesti srca i krvnih žila, a čini se da i smanjuje rizik od nekih kroničnih bolesti poput dijabetesa tipa 2’. 

– S obzirom na učinke koje kofein ima na naša tijela, željeli smo vidjeti utječe li doba dana kada pijete kavu na zdravlje srca.Naši nalazi upućuju na to da nije važno samo pijete li kavu i koliko, već i doba dana kada je pijete. U pravilu ne dajemo savjete o tajmingu u našim preporukama za dijetu, no možda bismo to trebali razmotriti u budućnosti – dodao je.

Naglasio je da ovo istraživanje ne otkriva zašto ispijanje kave smanjuje rizik od smrti zbog kardiovaskularnih bolesti.

– Moguće objašnjenje jest da bi konzumacija kave poslijepodne mogla poremetiti cirkadijani ritam i razine hormona poput melatonina. To pak dovodi do promjena u kardiovaskularnim rizičnim čimbenicima poput upala i krvnog tlaka.