Osobama iz autističnog spektra i njihovim obiteljima želim reći da nikada ne odustaju od obrazovanja, osposobljavanja i zapošljavanja, naravno ako im to dopušta razina njihovog stanja i potrebne podrške, poruka je Željka Habeka
Poslušaj ovaj članak
Gospodine Željko, upoznajte nas najprije ukratko s Udrugom STRUKA kojoj ste predsjednik.
– Udruga za cjeloživotno strukovno obrazovanje STRUKA kako je vidljivo iz naziva, u svojem djelovanju, usmjerena je prije svega na cjeloživotno obrazovanje s posebnim akcentom na inovativne metodologije. Te inovativne metodologije u strukovnom obrazovanju moraju biti zelene, digitalne, jeftine, pristupačne i prihvatljive za sve sudionike u procesu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.
Da bi se to ostvarilo, tim iz Industrijsko-obrtničke škole Slavonski Brod koji sam vodio, startao je s EU projektom Leonardo da Vinci InteractivWeld. Već tada, daleke 2010. godine smo počeli uvoditi u trening zavarivača Integrirane interaktivne treninge kombinirane s treningom na virtualnom simulatoru zavarivanja i u realnim uvjetima. Tim je ostao isti, s tim da sam ja od 2015. godine u mirovini i nastavio sam koordinirati projektima, tada već Erasmus+, iz Učilišta ULJANIK, a od 2019. godine iz Udruge STRUKA.
Većina projekata je postigla izvrsne rezultate, a provedba im je ocijenjena s ocjenama 100/100 ili 99/100.
Udruga provodi Green ASC VET – Metautism Erasmus+ projekt. O čemu se radi, kako je do njega došlo i koji mu je cilj? Koje etape projekt ima?
– Projekt Green ASC VET skraćeno Metautism je Erasmus+ projekt suradničkih partnerstva, pojednostavljeno na hrvatskom jeziku Zeleno strukovno obrazovanje za osobe iz autističnog spektra. Šesti je projekt koji provodimo od 2013. godine.
2019. godine smo od našeg partnera iz Danske doznali da je više od 50 posto IT stručnjaka za virtualnu stvarnost (VR) s dijagnosticiranim stanjem iz spektra autizma, radilo na jednom projektu tri godine koji je uspješno završen. To me je osobno zaintrigiralo. Počeo sam istraživati autizam kako se kaže za svoju dušu. Ono što sam odmah zapazio je da osobe iz spektra autizma imaju problem s komunikacijom i društvenom interakcijom. Iz tih problema javljaju se prepreke i u obrazovanju i osposobljavanju i u zapošljavanju. Iz iskustva sam odmah prepoznao da se većina problema proizašlih iz prethodno definiranih, mogu riješiti primjenom tehnologija digitalne stvarnosti (AR, VR, MR i XR), prvenstveno zato što u prvoj fazi mogu samostalno trenirati svoje vještine i dovesti ih u fazu fantastične pripreme za rad u stvarnim uvjetima.
Dakle definirali smo cilj projekta, a on je osnaživanje osoba iz autističnog spektra kroz strukovno obrazovanje i osposobljavanje i priprema za utakmicu na tržištu rada. Drugim riječima, cilj nam je stvoriti prostor za inkluzivno, dobno neutralno i fleksibilno strukovno obrazovanje te zapošljavanje za svakog pojedinca iz autističnog spektra.
Tri su osnovne etape projekta.
Predstrukovno obrazovanje ili obrazovanje odraslih, odnosno, kroz VR prikaz videa 360 za 15 zanimanja omogućiti osobama iz spektra da samostalno odaberu zanimanje kojim će se baviti u životu, a tu je i komunikacijski trening u VR okruženju.
Zatim ide strukovno obrazovanje ili obrazovanje odraslih i tu imamo za osam zanimanja integrirani interaktivni trening na simulatorima vještina i trening nastavnika i trenera za rad s osobama iz spektra kroz programe osposobljavanja za rad s osobama iz autističnog spektra i osposobljavanje za rad s tehnologijama digitalne stvarnosti primijenjenih u projektnim rezultatima.
Tijekom tri godine provodit ćete i kampanju ‘Uključi me, ja to mogu’. Na čemu je fokus?
– Cilj kampanje je prije svega senzibiliziranje poslodavaca i društva u cjelini da se stvori pravedno okruženje u kojem je jednakost vrijednost. Jednakost znači jednaka prava u postupku prijave za posao, pristup stalnom zaposlenju, kao i pravedni radni uvjeti i plaće.
Nije potrebno obrazlagati prethodnu rečenicu, ali treba jasno i javno reći da većina osoba iz spektra autizma nije zaposlena, a oni koji jesu u većini rade honorarne poslove ili poslove za koje su prekvalificirani ili volontiraju. Pri tome treba naglasiti da značajni utjecaj na takvo stanje imaju smanjena očekivanja u obrazovanju i obitelji koja djeluju destruktivno, razgovori za posao i izazovi iz radnog okruženja također mogu biti problem, a tu je i nedostatak programa za osposobljavanje ili prekvalifikaciju. I to su točke s kojima se svako inkluzivno društvo treba baviti.
Tu je i Metautism podcast. Koja je njegova uloga u cijeloj priči i zašto baš forma podcasta?
– Podcast Metautism je podcast na engleskom jeziku s temama koje su od bitnog značaja za ostvarivanje ciljeva projekta. On ima europski značaj i međunarodnog je karaktera. U njemu će sudjelovati osobe iz autističnog spektra, njihove obitelji i eminentni stručnjaci iz područja autizma, obrazovanja i osposobljavanja, zapošljavanja i raznih strukovnih zanimanja kako bi potaknuli neophodne promjene i održivost projektnih rezultata u budućnosti.
Podcast smo odabrali zato što se podcast može slušati i gledati 24/7 putem interneta bez ikakvih ograničenja, na računalu, laptopu, mobitelu u bilo kakvom okruženju, a možete slušati i gledati neograničeno dijelove podcasta koji vas posebno zanimaju.
Tko su partneri na projektu?
– Sedam partnera i pet pridruženih partnera na projektu čine interdisciplinarni međunarodni tim stručnjaka koji rade na ovom projektu.
Partneri su udruženja osoba iz autističnog spektra: Autism Europe iz Belgije i FPDA iz Portugala, tehnološke tvrtke: Virsabi iz Danske, LVE iz Mađarske i Innoversa Factory iz Njemačke, obrazovne ustanove i udruge: Industrijsko-obrtnička škola Slavonski Brod i Udruga STRUKA.
Pridruženi partneri u projektu su Hrvatska udruga poslodavaca, udruga Plavi cvijet, radio 92FM i radio Ogulin iz Hrvatske te SRH BBW iz Njemačke.
U pripremnom telefonskom razgovoru spomenuli ste fokus grupe, pojasnite nam kako će to izgledati?
– Fokus grupe će nam pomoći pri razvoju programa osposobljavanja za nastavnike i trenere kako bi mogli razviti programe za osposobljavanje nastavnika i trenera. Također, s druge strane, razgovori u fokus grupama pomoći će razvoju digitalne stvarnosti u potpunosti involvirane u procese obrazovanja i osposobljavanja osoba iz autističnog spektra.
Koje rezultate projekta očekujete?
– Rezultati projekta su program osposobljavanja za nastavnike i trenere koji rade s osobama iz spektra autizma, priručnik za nastavnike i trenere, VR komunikacijski trening, VR video 360 za 15 zanimanja, osam simulatora za trening vještina prilagođenih za osobe iz spektra autizma, kontinuirana kampanja za senzibiliziranje poslodavaca i društva u cjelini pod nazivom ‘Uključi me, ja to mogu’.
Koja bi bila vaša poruka osobama iz spektra autizma?
– Osobama iz autističnog spektra i njihovim obiteljima želim reći da nikada ne odustaju od obrazovanja i osposobljavanja i zapošljavanja, naravno ako im to dopušta razina njihovog stanja i potrebne podrške.
Uključite se u naš projekt osobno ili kroz fokus grupe i online ankete, rado ćemo čuti vaše prijedloge i razmišljanja kako bismo nadogradili ono što smo zamislili za vas ovim projektom. Svima će to biti od velike koristi. Naša email adresa je: info@struka.hr.
Projekti koje su udruge predstavljale, a novinari slušali, mogle su postati teme za izvještavanje zainteresiranim medijima
Poslušaj članak
Zaklada Solidarna 28. i 29. studenog organizirala je online sastanak s novinarima koji rade na nekim od društveno korisnih projekata.
Cilj ovog online meetinga bio je da se odazvani novinari povežu i lakše ostvare možebitnu suradnju s prisutnim udrugama. S druge strane, projekti koje su udruge predstavljale, a novinari slušali, mogle su postati teme za izvještavanje zainteresiranim medijima.
Na ovom online ‘doručku s novinarima’ u dva zanimljiva dana moglo se čuti više o pojedinostima nekih od aktualnih projekata koje provode udruge koje su bile prisutne.
Prvi je svoj projekt predstavila Udruga CZMOS, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka koja kroz projektne aktivnosti pokušava utjecati na zakon o obveznom sudjelovanju korisnika zajamčene minimalne naknade u radu za opće dobro bez naknade. Udruga CZMOS smatra tu mjeru diskriminatornom i protustavnom. Stoga ističu kako će istražiti na koji se način mjera provodi u praksi i koje međunarodne dokumente krši. Na temelju prikupljenih podataka, kažu, sastavit će dokument vlastima s obrazloženjem problema i preporukama za ispravak mjere.
Cilj ovog projekta je utjecati na Zakon o socijalnoj skrbi, povećati svijest o siromaštvu i osnažiti korisnike da potraže pravni savjet. Također, iz udruge žele upozoriti donositelje odluka na pravne deficite mjere te ih potaknuti na unapređenje socijalnih politika.
Između ostalih svoje su projekte predstavili i Udruga Institut Pula koja če kroz projektne aktivnoti pokušati riješiti problem nedostatka podrške beskučnicima u Zagrebu, Puli, Poreču, ali i cijeloj Hrvatskoj. Kroz projekt pokušavaju naglasiti problem smještajnih kapaciteta za beskućnike, kao i problem potrebe ovisnosti o rješenjima civilnog društva.
Iz udruge se nadaju da će ovaj projekt donijeti povećanje opsega i kvalitete podrške, s minimalno 40 korisnika koji će primiti direktnu pomoć. Također, kroz projekt će se promovirati svijest o pravima beskućnika kroz medijske objave i društvene mreže, te organizirati javne događaje.
U petak je novinare dočekalo još gorućih tema koje bi trebale biti više zastupljene u medijskom prostoru.
Predstavnica Nacionalnog saveza udruga za mentalno zdravlje (SUMEZ) govorila je o tome da se priča o zaštiti mentalnog zdravlja na europskoj razini. Naglasila je kako se u Europskom parlamentu jako puno razgovara o ovoj temi te kako su europska rješenja za podizanje mentalnog zdravlja univerzalnost, solidarnost i dostupnost visoke kvalitete zdravstvene zaštite.
Upravo zbog toga SUMEZ će pokrenuti kampanju ‘Naši glasovi’ kako bi kako bi osvijestio javnost i potaknuo dijalog s političarima tijekom izbora za Europski parlament. Cilj je smanjiti stigmu i uključiti osobe s mentalnim teškoćama u donošenje odluka. Inicijativa nastoji povezati dionike i političare s osobama s teškoćama, kako bi se unaprijedile politike mentalnog zdravlja na nacionalnoj i EU razini. Prevencija i skrb o mentalnom zdravlju trebaju postati nacionalni prioritet tvrde iz SUMEZ-a.
Još jedan od hvale vrijednih projekta je projekt Zaklade Kultura nova pod nazivom ‘Romski teatar’. Cilj ovog projekta je smanjiti diskriminaciju romske manjine u Hrvatskoj i promijeniti stavove većinskog stanovništva kroz integraciju mladih Roma u obrazovanje i zajednicu.
Projekt uključuje kampanju podizanja svijesti u sjevernoj Hrvatskoj o položaju Roma putem inkluzivnih kazališnih aktivnosti. Planirane aktivnosti uključuju online istraživanje predrasuda, kampanju na društvenim mrežama, te stvaranje predstave ‘Teatra R’ koju će izvoditi Romi.
Na ovom online meetingu obrađena je i tema medijske diskriminacije prema LGBTQ+ zajednici kroz medije. Tu temu, kao i svoju akciju pod nazivom ‘Akcija DiskrimiNacija’ predstavila je članica Centra za građanske inicijative.
Kroz svoju akciju Centar za građanske inicijative diže glas i bori se protiv homofobije u Hrvatskom medijskom prostoru. Iz centra tvrde da se kroz medije ugrožavaju prava i sigurnost LGBTIQ+ osoba u Hrvatskoj.
Projekt ‘Akcija DiskrimiNacija’ obuhvaća pravne, komunikacijske i zagovaračke aktivnosti s ciljem suzbijanja diskriminatornog medijskog izvještavanja. Kroz projektne aktivnosti iz Centra planiraju pripremu pravne argumentacije koja će pokazati kršenja zakona na nacionalnoj i EU razini. Isto tako, organizatori akcije rade na organizaciji sastanaka s ključnim institucijama te anketiranje LGBTIQ+ osoba radi prikupljanja njihovih iskustava.
Kroz zagovaračku kampanju, akcija će tražiti sankcioniranje neprimjerenog izvještavanja i promicanje regulatornih promjena. Ova inicijativa nastoji stvoriti sigurnije društvo za LGBTIQ+ zajednicu, smanjujući diskriminaciju i povećavajući odgovornost medija.
Ove, ali i niz drugih važnih tema obrađene su na online ‘Doručku s novinarima’, a sve s ciljem da se glas onih najugroženijih među nama čuje u hrvatskom medijskom prostoru.
Na Međunarodni dan osoba s invaliditetom, premijer Andrej Plenković rekao je, na otvaranju sjednice Povjerenstva za osobe s invaliditetom, kako veći gospodarski rast znači i veća proračunska sredstva za njihove potrebe
Poslušaj članak
– Osobe s invaliditetom važne su hrvatskoj vladi, važne su hrvatskom društvu. Političke volje ima. Što više gospodarski napredujemo, to nam je veća pažnja za one najranjivije, a to uključuje zakonski okvir, proračunska sredstva i učinkovitu provedbu svega onoga što radimo – rekao je Plenković.
U Hrvatskoj živi oko 653,5 tisuća osoba s invaliditetom, koje čine 17 posto ukupnog stanovništva, a najviše ih je u dobnoj skupini iznad 65 godina, naveo je.
Kao najveći iskorak u sustavu socijalne skrbi ove godine, Plenković je istaknuo Zakon o inkluzivnom dodatku, koji objedinjuje osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, doplatak za dijete i novčanu pomoć za nezaposlene s invaliditetom. Uz to, više od 3000 osoba s invaliditetom dobilo je posao zahvaljujući mjerama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koji je za ti izdvojio 162 milijuna eura.
Zapošljavanje osoba s invaliditetom sastavni je dio novih mjera aktivnih politika zapošljavanja za 2025. godinu koje će biti predstavljene idući tjedan, najavio je ministar rada i socijalne politike Marin Piletić.
– Jedna od ključnih mjera koje spajaju sustav socijalne skrbi i tržište rada je nova usluga socijalnih mentora. Radi se o 200 educiranih stručnjaka koji će biti podrška ranjivim skupinama, dugotrajno nezaposlenima i osobama s invaliditetom, za svakog će napraviti individualni plan te biti u kontaktu s poslodavcima i prilikama koje se nude na tržištu rada – rekao je Piletić.
U tri godine povećano zapošljavanje
Naglasio je da se broj zaposlenih osoba s invaliditetom u zadnje tri godine povećan s 11 na 18,5 tisuća.
Kako bi se nastavio rast zapošljavanja, potrebno je senzibilizirati poslodavce, ustvrdila je zamjenica predsjednika Povjerenstva Marica Mirić.
– Osobe s invaliditetom vrlo su zapošljive, manje odlaze na bolovanje, odgovorni su i ozbiljni radnici. Na današnjoj sjednici najavljeno je širenje centara za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje, trenutno ih imamo četiri, u Splitu, Osijeku, Rijeci i Zagrebu – kazala je Mirić.
Osim pomoći u zapošljavanju, potrebno je raditi i na razvoju ostalih usluga poput prijevoza, pomoći u kući, osobne asistencije, pomoćnika u nastavi i prevoditelja znakovnog jezika, dodala je.
Potpredsjednik Vlade Tomo Medved kazao je da Ministarstvo hrvatskih branitelja, kojemu je na čelu, zajedno s jedinicama lokalne samouprave sufinancira projekte prilagodbe objekata javne namjene za pristup osoba s invaliditetom.
– Sufinanciramo prilagodbu objekata kao što su domovi zdravlja, ambulante, bolnice, rehabilitacijski centri, škole, upravne zgrade gradova, općina i županije, društveni domovi i drugo. Ove je godine sufinancirano 363 projekta prilagodbe objekata javne namjene ukupne vrijednosti 4,8 milijuna eura – naveo je Medved.
Foto: Ured predsjednika Republike Hrvatske/Dario Andrišek
Povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom koji se obilježava 3. prosinca, predsjednik Republike Zoran Milanović primio je izaslanstvo Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH)
Poslušaj članak
Predsjednica Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske Marica Mirić zahvalila je predsjedniku Milanoviću na podršci koju je tijekom cijelog svog mandata davao udrugama osoba s invaliditetom.
– Ne možemo reći da se ništa nije promijenilo, doneseni su Zakon o inkluzivnom dodatku i Zakon o osobnoj asistenciji, ali još puno toga treba učiniti kako bi osobe s invaliditetom u Hrvatskoj imale kvalitetniji život i uklopile se u društvo – rekla je predsjednica SOIH-a na sastanku. U tom je kontekstu naglasila kako je neriješen ostao problem prijevoza osoba s invaliditetom, teškoće postoje za osobe s invaliditetom u domovima za starije, zdravstveni sustav ne podržava dovoljno usluge nužne osobama s invaliditetom, a nisu zadovoljni ni brzinom deinstitucionalizacije sustava socijale skrbi.
Predstavnici saveza i udruga osoba s invaliditetom iznijeli su svoje specifične probleme s kojima se susreću. Nedovoljan broj osobnih asistenata, nedovoljna edukacija prevoditelja za znakovni jezik, nepostojanje centara za hitna stanja, manjak novca jer Vlada ne sufinancira dovoljno aktivnosti udruga koje brinu o osobama s invaliditetom i neprovođenje nacionalnog programa rijetkih bolesti samo su neke od zamjerki koje su iznesene na sastanku s predsjednikom Milanovićem.
Predsjednik Milanović podržao je nastojanja Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske te naglasio kako država mora osigurati novac za njihove potrebe, pogotovo sada kada novca ima na raspolaganju.
Međunarodni dan osoba s invaliditetom obilježava se svake godine 3. prosinca s osnovnim ciljem poboljšanja kvalitete života osoba s invaliditetom kroz poticanje međusobne suradnje i stvaranje partnerstva među postojećim udruženjima osoba s invaliditetom. Na taj se način ublažavaju posljedice socijalne isključenosti, ali i senzibilizira javnost na prisutnost osoba s invaliditetom u zajednici i probleme s kojima se svakodnevno susreću, s naglaskom na mogućnosti kojima raspolažu. Mrežu SOIH-a čini 16 nacionalnih saveza i OSVIT kao mreža zaštitnih radionica Hrvatske, putem kojih okuplja preko 250 lokalnih udruga osoba svih vrsta invaliditeta u cijeloj Republici Hrvatskoj.
Osim predsjednice SOIH-a Marice Mirić i dopredsjednika Ratka Kovačića, na sastanku u Uredu predsjednika Republike bili su predstavnici nacionalnih saveza; Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih osoba – HSGN Dijana Vincek, Hrvatskog saveza udruga osoba s intelektualnim poteškoćama – OSIT Luka Žukina, Hrvatskog saveza udruge cerebralne i dječje paralize – HSUCDP Ivica Bašić, Saveza društava distrofičara Hrvatske – SDDH Mirna Plečaš Ilić, Saveza društava multiple skleroze Hrvatske – SDMSH Dijana Roginić, Saveza udruga za autizam – SUZAH Lidija Penko, Hrvatskog saveza za rijetke bolesti – HSRB Jadranka Brozd, Hrvatskog saveza udruga za mlade i studente s invaliditetom – SUMSI Nevena Zubčić i Hrvatske udruge za školovanje pasa vodiča i mobilitet – HUŠPVM Mira Katalenić.
Uz predsjednika Milanovića bila je savjetnica Predsjednika za ljudska prava i civilno društvo Melita Mulić.
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših preferencija i ponovljenih posjeta. Klikom na “Prihvati sve” pristajete na korištenje SVIH kolačića. Međutim, možete posjetiti "Postavke kolačića" kako biste dali kontrolirani pristanak.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva dok se krećete web stranicom. Među njima, kolačići koji su kategorizirani kao potrebni pohranjuju se u vaš preglednik jer su neophodni za rad osnovnih funkcija web stranice. Također koristimo kolačiće trećih strana koji nam pomažu analizirati i razumjeti kako koristite ovo web mjesto. Ovi kolačići će biti pohranjeni u vašem pregledniku samo uz vaš pristanak. Također imate mogućnost isključiti ove kolačiće. Ali isključivanje nekih od ovih kolačića može utjecati na vaše iskustvo pregledavanja.
Funkcionalni kolačići pomažu u obavljanju određenih funkcija kao što je dijeljenje sadržaja web stranice na platformama društvenih medija, prikupljanje povratnih informacija i druge značajke trećih strana.
Kolačići izvedbe koriste se za razumijevanje i analizu ključnih indeksa učinkovitosti web stranice što pomaže u pružanju boljeg korisničkog iskustva za posjetitelje.
Analitički kolačići koriste se za razumijevanje načina na koji posjetitelji stupaju u interakciju s web stranicom. Ovi kolačići pomažu u pružanju informacija o metrikama kao što su broj posjetitelja, stopa napuštanja stranice, izvor prometa itd.
Neophodni kolačići apsolutno su neophodni za ispravno funkcioniranje web stranice. Ovi kolačići osiguravaju osnovne funkcionalnosti i sigurnosne značajke web stranice, anonimno.
Oglašavački kolačići koriste se kako bi se posjetiteljima pružili relevantni oglasi i marketinške kampanje. Ovi kolačići prate posjetitelje na web-mjestima i prikupljaju podatke za pružanje prilagođenih oglasa.