Poveži se s nama

Vijesti

INTERVJU, STENKO DELL’ORCO Ravnatelj ustanove DES

Objavljeno

prije 9 mjeseci

/

Ova slika prikazuje skupinu ljudi u unutarnjem prostoru. Osoba u sredini drži mikrofon, a osoba s desne strane sjedi u invalidskim kolicima. Pozadina sadrži banner koji obilježava neki događaj. Također se vidi narančasta sofa u pozadini s nekoliko torbi na njoj.
Foto: Posi.hr

Stenko Dell‘Orco prošle je godine u trećem pokušaju izabran za ravnatelja Ustanove za zapošljavanje, rad i profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom DES. Došlo je vrijeme da popričamo s njim

Poslušaj ovaj članak
Poštovani gospodine Dell’orco, relativno ste nedavno preuzeli funkciju ravnatelja, kako se snalazite u novoj ulozi i koji su vam najveći izazovi?

– Funkciju ravnatelja sam preuzeo u svibnju 2023. godine. S obzirom na dugogodišnje radno iskustvo koje sam imao radeći u stranim, domaćim firmama ili ustanovama i po nekim karakteristikama vrlo sličnim ustanovi DES, nije bilo problema s prilagodbama. Odmah po dolasku sam izadio akcijski plan poslovanja za 3. i 4. kvartal gdje je naglasak bio na socijalnom aspektu (izrada osobine vidljivosti i prepoznatljivosti na lokalnoj razini, povezivanje i suradnja s institucijama vezanim s osobama s invaliditetom i ostalima, povezivanje s tvrtkama na tržištu, povezivanje s obrazovnim ustanovama, praćenje EU projekata i njihova implementacija, povezivanje s udrugama) i ekonomskom aspektu (racionalno trošenje i planiranje novčanih tokova, racionalno dogovaranje poslova, hodogram kolanja informacija, radionica za postizanje učinkovite komunikacije, radionica za povećanu komercijalnu aktivnost, poštena stimulacija i dodatno osposobljavanje, akcijski plan jasno postavljen za svakog voditelja i rukovoditelja s rokovima izvršenja).

Svakako, trebalo je dati naglasak na povećanje materijalnih prava zaposlenika, kao primarni izazov, ali isto se moglo samo nakon stabilizacije poslovanja i novčanih tokova.

Nakon što smo isto napravili, povećali smo plaće do današnjeg dana za prosječnih više od 20%. Godinu 2023. smo završili s rezultatom boljim za tri puta u odnosu na prošlu godinu.

Ustanova DES počela je s radom kao institucija koja zapošljava osobe s oštećenjem sluha. Kakva je situacija u ustanovi danas? Koliko imate zaposlenih s oštećenjem sluha, a koliko s nekom drugom vrstom invaliditeta?

– Imamo 117 osoba s invaliditetom od 211 zaposlenih, od toga na zaštitnim radnim mjestima 85 radnika, s oštećenjem sluha imamo 18 zaposlenika, ponajviše imamo osoba s intelektualnim teškoćama. Konkretno, osoba s intelektualnim teškoćama imamo 53%, osoba s oštećenjem sluha 24%, osoba s lokomotornim teškoćama 19%, osoba s oštećenjem vida 3% i hrvatskih ratnih vojnih invalida 1%.

U okviru programa Posao+ sredinom drugog mjeseca pokrenuli ste prvi od pet predviđenih projekata zapošljavanja osoba s invaliditetom za ovu godinu. Recite nam nešto više o tome.

– Sve aktivnosti za 2024. su sadržane u akcijskom planu za 2024., a one predstavljaju kontinuitet zacrtanih i ostvarenih planova iz prethodne godine s izvješćima mjerljivih ostvarenih ciljeva. Dio aktivnosti predstavlja kontinuitet postojećih i njihovo unapređenje, a dio novo utvrđeni ciljevi.

Naglasak za 2024. će biti na sljedećim aktivnostima: javni poziv osobama s invaliditetom na zapošljavanje na tri mjeseca u Ustanovi kako bi ustanovili njihovu radnu sposobnost i uparivanje s određenim radnim mjestom (zaposlena jedna osoba s invaliditetom), u suradnji s HZZ provodimo program Posao+ za osobe s invaliditetom koje su duže od godine dana na burzi u periodu od devet mjeseci zbog radne i socijalne integracije (zaposlene četiri osobe s invaliditetom), projekt s Centrom za profesionalnu rehabilitaciju u kojem pripremamo jednu osobu s invaliditetom na period od 24 mjeseca na odjel sitotiska, projekt za prihvat studenata s invaliditetom na praksu, zatim studentski rad osoba s invaliditetom tijekom ljetne akademske stanke, pripremamo dane otvorenih vrata u Školi za dizajn, grafiku i održivu gradnju Split, jer većina osoba s invaliditetom dolazi iz te škole na burzu, te team building aktivnosti, sportske aktivnosti, odlazak na kulturna događanja, terapijsko jahanje, aktivnost branja maslina.

U sklopu programa Posao+ zapošljavaju se četiri dugotrajno nezaposlene osobe s invaliditetom na period od devet mjeseci. Postoji li mogućnost produženja radnog odnosa i nakon toga?

– Smisao svih ovih aktivnosti zapošljavanja na određeno radno vrijeme je da testiramo zaposlenike na njihovim potencijalnim radnim mjestima i po potrebi posla da ih pozovemo u stalni radni odnos. Naime, vrlo često njihove kvalifikacije ne odgovaraju postojećim radnim mjestima pa ih na ovaj način uparujemo s radnim mjestima koja njima najviše odgovaraju. Ujedno je bitan socijalni aspekt zapošljavanja gdje se oni socijaliziraju te postaju financijski neovisni.

Već smo pripremili još četiri osobe za daljnje korištenje programa Posao+ jer u lipnju otvaramo sedmi pogon, praonicu.

Što je po vama najveća prepreka za zapošljavanje osoba s invaliditetom u Dalmaciji danas i što bi se trebalo napraviti kako bi se njihova nezaposlenost smanjila?

– Mi kao zaštitna radionica i druga po veličini poslije URIHO-a, a jedina na području od Dubrovnika do Rijeke, dijelom smo financirani od strane ZOSI-ja i Grada. Više od 50% svojih potreba smo dužni priskrbiti prodajom svojih proizvoda na tržištu. Ako gledate strukturu OSI primjetit će te da mi zapošljavamo osobe koje možda nigdje na tržištu ne bi mogle dobiti posao, za dio njih upitno je da li subvencija od maksimalno 75% je dovoljna, naime često sa starosnom dobi njihova radna sposobnost opada do razine manje od 10%. Što uzrokovana prirodnim procesom, što uzrokovana napretkom invaliditeta. Mi možemo do jedne granice financirati daj dio radne sposobnosti ili pak nesposobnosti, pa mislim da bi subvencija trebala biti i veća od maksimalno 75%.

Druga stvar je da se pomogačima subvencionira dio dohotka samo u trenutku kad su oni prisutni na radnom mjestu, mišljenja sam da bi isto trebalo subvencionirati i kad su oni na dopustima i slično. Uglavnom, većim izdvajanjem u vidu subvencije, mogli bi primiti više osoba na zaštitnim radnim mjestima i na taj način pomoći zajednici u cjelini. Svaka pohvala za zamjenske kvote jer bez toga mi ne bismo mogli uopće preživjeti kao ustanova na tržištu, iako zabrinjava nagli rast itnegrativnih radionica osnivanih od strane komercijalnih tvrtki koje nam pomalo preuzimaju posao rezerviranih natječaja. To pitanje je postavljeno na posljednoj sjednici OSVIT-a kao prioritetno, usmjereno prema ZOSI-ju da preispita i kontrolira stvarno poslovanje takvih tvrtki.

Uglavnom, naši zahtjevi kao zaštitnih radionica idu u tom smjeru da se odvoji način financiranja, jer mi primamo osobe koje mislim ni jedan drugi tržišni poslodavac ne bi zaposlio i naš smisao postojanja i misija je zapošljavanje osoba s invaliditetom uz povrat viška prihoda u unapređenje rada i života djelatnika za njihovo što bolje pozicioniranje na tržištu.

Povezane teme:
Nastavi čitati

Vijesti

Milanovićeva pobjeda ostvarena s najvećom razlikom u drugom krugu ikada

Objavljeno

prije 2 dana

/

13/01/2025

By

Muškarac u tamnom odijelu i plavoj kravati stoji za govornicom s mikrofonom ispred velike pozadine s natpisom "Hvala!". Na govornici se nalazi čaša vode, a muškarac se smiješi prema publici.
Foto: Hina/Edvard Šušak

Aktualni predsjednik Zoran Milanović u nedjelju je osvojio novi mandat s osvojenih 74,68 posto glasova pobijedivši Dragana Primorca koji je osvojio 25,32 posto, što je najveća razlika u postocima između dva kandidata koji su ušli u drugi krug predsjedničkih izbora u Hrvatskoj

Poslušaj članak

Prema rezultatima Državnog izbornog povjerenstva (DIP) razlika u postocima između aktualnog predsjednika i kandidata SDP-a i partnera Zorana Milanovića i protukandidata Dragana Primorca (HDZ i partneri) iznosi 49,36 posto.

Može se reći da razlika među glasovima od gotovo 50 posto nije iznenađenje s obzirom na to da mu je nedostajalo vrlo malo, tek oko dva posto, da pobjedu odnese već u prvom krugu koji se održao 29. prosinca. 

U prvom krugu Milanović je osvojio  glasova birača, a Primorac 314.663 glasova, što je 19,35 posto.

Milanović je u drugom krugu osvojio 1.120.832 glasova, što je oko 87 tisuća više od broja glasova s kojima je pobijedio prvi put 2020. godine – 1.034.170 glasova.

Primorac je kandidat koji je osvojio najmanje glasova od svih kandidata koji su gubili u drugom krugu predsjedničkih izbora – samo 380.038.

Milanović je tako rekorder po razlici koju je ostvario u odnosu na svog protukandidata u drugome krugu, a drugi je Mesić (2005.) s razlikom od 31,86 posto u odnosu na Kosor. 

Treći je Josipović (2009.) s razlikom od 20,25 protiv Bandića, a zatim je opet Mesić (2000.) s 11,83 posto razlike protiv Budiše te Milanović (2019.) koji je ostvario razliku od 5,32 posto u odnosu na Grabar-Kitarović. Grabar-Kitarović (2014.) je tako ostvarila najmanju razliku u odnosu na svog protukandidata Josipovića – 1,48 posto.

Pri tome vrijedi napomenuti kako je ove godine najslabiji odaziv u drugom krugu unatrag 25 godina što objašnjava činjenicu da je Milanović s relativno malo osvojenih glasova ostvario najuvjerljiviju pobjedu.

Po broju osvojenih glasova u drugom krugu ispred njega bili su dva puta Stipe Mesić te Ivo Josipović. 

Do sada su samo Tuđman i Mesić reizabrani za funkciju predsjednika, a Tuđman je jedini koji je do sada uspio ostvariti pobjede u prvome krugu. 

Tuđman je 1992. u prvom krugu pobijedio Dražena Budišu, Savku Dabčević-Kučar, Dobroslava Paragu, Silvija Degena, Marka Veselicu, Ivana Cesara i Antuna Vujića s 56,73 posto osvojenih glasova, odnosno 1.519.100 glasova.

Budiša, njegov glavni protukandidat osvojio je 585.535 glasova, što je bilo 21,87 posto. Ostali su osvojili oko šest posto i manje. 

Na idućim izborima 1997. Tuđman je u prvome krugu drugi mandat osigurao s osvojenih 1.337.990 glasova, odnosno 61,41 posto i time pobijedio Zdravka Tomca koji je dobio 458.172 glasova (21,03 posto) i Vladimira Gotovca koji je osvojio 382,630 glasova (17,56 posto).

Drugi hrvatski predsjednik Mesić svoj je prvi mandat osvojio 2000. godine kada je u drugom krugu pobijedio Dražena Budišu. Osvojio je 1.425.342 glasova birača (55,34 posto), a Budiša 1.120.641 (43,51 posto).

Reizbor je 2005. osvojio s 1.454.451 osvojenih glasova (65,93 posto), čime je u drugom krugu nadmašio Jadranku Kosor koja je osvojila 751.692 glasova (34,07 posto), odnosno s razlikom od 31,86 posto. 

Sljedeći predsjednik Ivo Josipović 2009. godine je ostvario razliku od 20,25 posto u drugom krugu u odnosu na protukandidata Milana Bandića. Josipović je osvojio 1.339.322 (59,45 posto), a Bandić 883.115 (39,2 posto). 

Josipoviću je za dlaku izbjegao novi mandat 2014. godine jer je u drugome krugu razlika između njega i Kolinde Grabar-Kitarović bila tek 1,48 posto. Prva hrvatska predsjednica je osvojila 1.114.945 glasova (50,74 posto), a Josipović 1.082.436 glasova (49,26 posto).

Grabar-Kitarović je lovu na novi mandat u drugome krugu 2020. godine osvojila 929.707 glasova birača, odnosno 47,34 posto, a Milanović 1.034.170, što je bilo 52,66 posto, te je razlikom od 5,32 posto osvojio svoj prvi mandat. 

Mandat predsjednika Republike traje pet godina i na tu dužnost može biti izabran najviše dva puta.

Nastavi čitati

Vijesti

Izvanredni i opunomoćeni Veleposlanik Države Izrael posjetio AKD

Objavljeno

prije 2 dana

/

13/01/2025

By

Dva muškarca u odijelima stoje ispred ekrana na kojem piše "Warm welcome to AKD". Na stolu ispred njih nalaze se zastave Hrvatske i Izraela.
Foto: AKD

Veleposlanik Države Izrael u Republici Hrvatskoj, Gary Koren, boravio je u radnom posjetu Agenciji za komercijalnu djelatnost (AKD), gdje ga je ugostio glavni direktor AKD-a Jure Sertić

Veleposlaniku Države Izrael predstavljeni su ključni aspekti poslovanja, uključujući uspješne realizacije projekata i inovativna tehnološka rješenja usklađena s europskim regulativama. Poseban naglasak stavljen je na sigurnosne i digitalne projekte koji potvrđuju poziciju AKD-a kao lidera u području identiteta i sigurnosti.

Tijekom sastanka predstavljene su poštanske marke izrađene za potrebe Pošte Izraela, a temeljene na odobrenju koje je izdalo Ministarstvo komunikacija Države Izrael.

– Koristim ovu priliku kako bih izrazio svoju iskrenu zahvalnost na prilici biti vašim gostom u tvrtki AKD d.o.o. Tijekom mog boravka imao sam priliku svjedočiti iznimno profesionalnom radu na najvišoj svjetskoj razini u industriji kojaje osjetljiva i od ključne važnosti za svaku državu, a posebno u današnjem povezanom svijetu punom cyber izazova, punim pokušaja krivotvorenja službenih dokumenata i krađe identiteta građana – istaknuo je Koren.

– S velikim zadovoljstvom podržavam nastavak suradnje između AKD-a i Izraelske pošte, što smatram dodatnim izrazom izvrsnih odnosa između Republike Hrvatske i Države Izrael. Uvjeren sam da ćemo zajedničkim naporima ostvariti značajne uspjehe i pridonijeti sigurnosti i prosperitetu naših dviju država – poručio je.

Održani radni sastanak je pokazatelj jačanja gospodarskih i kulturnih veza između Republike Hrvatske i Države Izraela te sposobnosti AKD-a da odgovori na specifične potrebe međunarodnih klijenata, uz visoke standarde kvalitete i sigurnosti.

Nastavi čitati

Vijesti

Vlada povećava minimalne socijalne naknade za najugroženije

Objavljeno

prije 1 tjedan

/

07/01/2025

By

Na fotografiji je prikazana ruka koja drži više novčanica od 100,50, 20 i 10 eura.
Foto: Pexels

Vlada je, osim udomiteljima, naknade podigla i za osobe koje imaju status njegovatelja ili roditelja njegovatelja. Njihova će naknada porasti na 75 eura

Poslušaj članak

S novom 2025. godinom dolazi i nova nada da će biti bolje. Tome se najviše nadaju oni čija mjesečna primanja nisu dovoljna za pokrivanje osnovnih životnih potreba. Hrvatska Vlada, na prijedlog Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, doskočila je tom problemu i odlučila povećati socijalne naknade za one najugroženije.

Naime, od nove godine Vlada je odlučila povećati socijalne naknade za obitelji koje imaju veći rizik od siromaštva i socijalne isključenosti, djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi, starijim osobama, osobama s invaliditetom te roditeljima djece s teškoćama u razvoju, roditeljima njegovateljima te udomiteljima.

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike povećalo je osnovicu za izračun zajamčene minimalne naknade te za izračun naknade za rad udomitelja i iznosa opskrbnine za 10 eura. Tako će iduće godine osnovica za izračun zajamčene minimalne naknade iznositi 160 eura, a za udomitelje 90 eura.

Pojam zajamčena minimalna naknada oblik je socijalne pomoći koji se dodjeljuje onima koji svojim primanjima – zbog nezaposlenosti, bolesti, starosti, invaliditeta ili socijalne ugroženosti – nisu u mogućnosti sami sebi osigurati sredstva za osnovne životne potrebe. Cilj ove naknade je osigurati osnovne uvjete za život osobama koje su u teškoj materijalnoj situaciji.

Iznos minimalne naknade gleda se po broju članova kućanstva i po njihovim prilikama/potrebama (djeca, starije osobe, osobe s invaliditetom). Novčana naknada koja će pripasti kućanstvu određuje se prema propisanoj osnovici te množi s odgovarajućim koeficijentima.

Za dvije odrasle radno sposobne osobe s dvoje djece zajamčena minimalna naknada će 2025. biti povećana za 26 posto (s 420 na 528 eura). Za samohranog radno sposobnog roditelja i jedno dijete naknada će porasti za 32 posto (s 315 na 416 eura), dok će za samohranog radno sposobnog roditelja s dvoje djece naknada biti uvećana za 50 posto (s 400 na 600 eura).

Tradicionalnim udomiteljima s jednim djetetom naknada će sa 632 eura porasti na 697 eura, s dvoje djece s 1264 na 1395 eura, standardnim udomiteljima s 1888 na 2083 eura, a specijaliziranim udomiteljima s 1376 na 1534 eura.

– Nastavljamo već nekoliko godina podizati te iznose socijalnih naknada obiteljima i osobama u riziku od siromaštva, djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi, kao i djeci s teškoćama u razvoju, njihovim roditeljima, starijim osobama te osobama s invaliditetom – istaknuo je Piletić, dodavši da je za povećanje tih naknada u državnom proračunu za iduću godinu osigurano 258 milijuna eura.

Vlada je osim udomiteljima naknade podigla i za osobe koje imaju status njegovatelja ili roditelja njegovatelja. Njihova će naknada porasti na 75 eura.

Isti iznos naknade, za vlastite potrebe, dobiti će osobe koje žive u ustanovama socijalne skrbi, udomiteljskim obiteljima ili drugim organiziranim oblicima smještaja.

Identičan iznos naknade zagarantiran je i studentima koji redovno studiraju.

Nadalje, Vlada je usvojila i odluku o kriterijima i mjerilima za financiranje troškova stanovanja te iznosu sredstava za pojedinu jedinicu lokalne samouprave za 2025. godinu, prema kojoj su lokalne jedinice dužne u proračunima osigurati sredstva za podmirenje troškova stanovanja korisnicima zajamčene minimalne naknade u visini od najmanje 30 posto iznosa zajamčene minimalne naknade priznate samcu, odnosno kućanstvu.

Spomenute naknade trebale bi, barem malo, olakšati život najugroženijim građanima ove zemlje.

Nastavi čitati

U trendu