Stenko Dell‘Orco prošle je godine u trećem pokušaju izabran za ravnatelja Ustanove za zapošljavanje, rad i profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom DES. Došlo je vrijeme da popričamo s njim
Poslušaj ovaj članak
Poštovani gospodine Dell’orco, relativno ste nedavno preuzeli funkciju ravnatelja, kako se snalazite u novoj ulozi i koji su vam najveći izazovi?
– Funkciju ravnatelja sam preuzeo u svibnju 2023. godine. S obzirom na dugogodišnje radno iskustvo koje sam imao radeći u stranim, domaćim firmama ili ustanovama i po nekim karakteristikama vrlo sličnim ustanovi DES, nije bilo problema s prilagodbama. Odmah po dolasku sam izadio akcijski plan poslovanja za 3. i 4. kvartal gdje je naglasak bio na socijalnom aspektu (izrada osobine vidljivosti i prepoznatljivosti na lokalnoj razini, povezivanje i suradnja s institucijama vezanim s osobama s invaliditetom i ostalima, povezivanje s tvrtkama na tržištu, povezivanje s obrazovnim ustanovama, praćenje EU projekata i njihova implementacija, povezivanje s udrugama) i ekonomskom aspektu (racionalno trošenje i planiranje novčanih tokova, racionalno dogovaranje poslova, hodogram kolanja informacija, radionica za postizanje učinkovite komunikacije, radionica za povećanu komercijalnu aktivnost, poštena stimulacija i dodatno osposobljavanje, akcijski plan jasno postavljen za svakog voditelja i rukovoditelja s rokovima izvršenja).
Svakako, trebalo je dati naglasak na povećanje materijalnih prava zaposlenika, kao primarni izazov, ali isto se moglo samo nakon stabilizacije poslovanja i novčanih tokova.
Nakon što smo isto napravili, povećali smo plaće do današnjeg dana za prosječnih više od 20%. Godinu 2023. smo završili s rezultatom boljim za tri puta u odnosu na prošlu godinu.
Ustanova DES počela je s radom kao institucija koja zapošljava osobe s oštećenjem sluha. Kakva je situacija u ustanovi danas? Koliko imate zaposlenih s oštećenjem sluha, a koliko s nekom drugom vrstom invaliditeta?
– Imamo 117 osoba s invaliditetom od 211 zaposlenih, od toga na zaštitnim radnim mjestima 85 radnika, s oštećenjem sluha imamo 18 zaposlenika, ponajviše imamo osoba s intelektualnim teškoćama. Konkretno, osoba s intelektualnim teškoćama imamo 53%, osoba s oštećenjem sluha 24%, osoba s lokomotornim teškoćama 19%, osoba s oštećenjem vida 3% i hrvatskih ratnih vojnih invalida 1%.
U okviru programa Posao+ sredinom drugog mjeseca pokrenuli ste prvi od pet predviđenih projekata zapošljavanja osoba s invaliditetom za ovu godinu. Recite nam nešto više o tome.
– Sve aktivnosti za 2024. su sadržane u akcijskom planu za 2024., a one predstavljaju kontinuitet zacrtanih i ostvarenih planova iz prethodne godine s izvješćima mjerljivih ostvarenih ciljeva. Dio aktivnosti predstavlja kontinuitet postojećih i njihovo unapređenje, a dio novo utvrđeni ciljevi.
Naglasak za 2024. će biti na sljedećim aktivnostima: javni poziv osobama s invaliditetom na zapošljavanje na tri mjeseca u Ustanovi kako bi ustanovili njihovu radnu sposobnost i uparivanje s određenim radnim mjestom (zaposlena jedna osoba s invaliditetom), u suradnji s HZZ provodimo program Posao+ za osobe s invaliditetom koje su duže od godine dana na burzi u periodu od devet mjeseci zbog radne i socijalne integracije (zaposlene četiri osobe s invaliditetom), projekt s Centrom za profesionalnu rehabilitaciju u kojem pripremamo jednu osobu s invaliditetom na period od 24 mjeseca na odjel sitotiska, projekt za prihvat studenata s invaliditetom na praksu, zatim studentski rad osoba s invaliditetom tijekom ljetne akademske stanke, pripremamo dane otvorenih vrata u Školi za dizajn, grafiku i održivu gradnju Split, jer većina osoba s invaliditetom dolazi iz te škole na burzu, te team building aktivnosti, sportske aktivnosti, odlazak na kulturna događanja, terapijsko jahanje, aktivnost branja maslina.
U sklopu programa Posao+ zapošljavaju se četiri dugotrajno nezaposlene osobe s invaliditetom na period od devet mjeseci. Postoji li mogućnost produženja radnog odnosa i nakon toga?
– Smisao svih ovih aktivnosti zapošljavanja na određeno radno vrijeme je da testiramo zaposlenike na njihovim potencijalnim radnim mjestima i po potrebi posla da ih pozovemo u stalni radni odnos. Naime, vrlo često njihove kvalifikacije ne odgovaraju postojećim radnim mjestima pa ih na ovaj način uparujemo s radnim mjestima koja njima najviše odgovaraju. Ujedno je bitan socijalni aspekt zapošljavanja gdje se oni socijaliziraju te postaju financijski neovisni.
Već smo pripremili još četiri osobe za daljnje korištenje programa Posao+ jer u lipnju otvaramo sedmi pogon, praonicu.
Što je po vama najveća prepreka za zapošljavanje osoba s invaliditetom u Dalmaciji danas i što bi se trebalo napraviti kako bi se njihova nezaposlenost smanjila?
– Mi kao zaštitna radionica i druga po veličini poslije URIHO-a, a jedina na području od Dubrovnika do Rijeke, dijelom smo financirani od strane ZOSI-ja i Grada. Više od 50% svojih potreba smo dužni priskrbiti prodajom svojih proizvoda na tržištu. Ako gledate strukturu OSI primjetit će te da mi zapošljavamo osobe koje možda nigdje na tržištu ne bi mogle dobiti posao, za dio njih upitno je da li subvencija od maksimalno 75% je dovoljna, naime često sa starosnom dobi njihova radna sposobnost opada do razine manje od 10%. Što uzrokovana prirodnim procesom, što uzrokovana napretkom invaliditeta. Mi možemo do jedne granice financirati daj dio radne sposobnosti ili pak nesposobnosti, pa mislim da bi subvencija trebala biti i veća od maksimalno 75%.
Druga stvar je da se pomogačima subvencionira dio dohotka samo u trenutku kad su oni prisutni na radnom mjestu, mišljenja sam da bi isto trebalo subvencionirati i kad su oni na dopustima i slično. Uglavnom, većim izdvajanjem u vidu subvencije, mogli bi primiti više osoba na zaštitnim radnim mjestima i na taj način pomoći zajednici u cjelini. Svaka pohvala za zamjenske kvote jer bez toga mi ne bismo mogli uopće preživjeti kao ustanova na tržištu, iako zabrinjava nagli rast itnegrativnih radionica osnivanih od strane komercijalnih tvrtki koje nam pomalo preuzimaju posao rezerviranih natječaja. To pitanje je postavljeno na posljednoj sjednici OSVIT-a kao prioritetno, usmjereno prema ZOSI-ju da preispita i kontrolira stvarno poslovanje takvih tvrtki.
Uglavnom, naši zahtjevi kao zaštitnih radionica idu u tom smjeru da se odvoji način financiranja, jer mi primamo osobe koje mislim ni jedan drugi tržišni poslodavac ne bi zaposlio i naš smisao postojanja i misija je zapošljavanje osoba s invaliditetom uz povrat viška prihoda u unapređenje rada i života djelatnika za njihovo što bolje pozicioniranje na tržištu.
Učenica Centra Dubrava Anđelina Gospočić plasirala se u finale HIPPO natjecanja engleskog jezika u Hrvatskoj
Anđelina Gospočić (15) jedna je od iznimnih osoba s poremećajem iz spektra autizma, a njezini interesi su raznoliki. Najviše ju zanima crtanje i engleski jezik. Znanje tog jezika učenici prvog razreda Centra za odgoj i obrazovanje Dubrava – smjer grafički tehničar omogućilo je plasman u finalu HIPPO natjecanja iz engleskog jezika u Hrvatskoj.
Ukoliko postigne dobar rezultat na državnom finalu Anđelinu očekuje sudjelovanje na međunarodnom natjecanja HIPPO English Olympiad u Italiji. Prestižno natjecanje je najveće natjecanje iz engleskog jezika kojim se promovira taj jezik te povezuju učenici, ali i nastavnici.
„ HIPPO natjecanje iz engleskog jezika održava se u osnovnim i srednjim školama u nekoliko zemalja svijeta. Natjecanje se sastoji od tri kruga (školske, državne i međunarodne razine) u kojima se ocijenjuje čitanje s razumijevanjem i govorenje engleskog jezika. Na HIPPO natjecanju u Hrvatskoj među 50 učenika osnovnih i srednjih škola prvi krug je uspješno prošla i naša Anđelina. To je veliki uspjeh jer je konkurencija bila oštra. „Centar Dubrava je ponosan na Anđelinu koja je uložila veliki trud u pripremi za natjecanje“ pojasnila je nastavnica engleskog jezika i Anđelinina mentorica Mirna Teodorović.
Naglasila je kako se Anđelina s lakoćom izražava na engleskom jeziku te je uvjerena da će biti jednako uspješna u drugom krugu natjecanja, odnosno na državnom finalu koje se održava 24. i 25. travnja. Nastavnica Teodorović izrazila je zadovoljstvo što je u prvom krugu HIPPO natjecanja u Hrvatskoj sudjelovalo 11 učenika Centra Dubrava koji su pokazali dobro znanje engleskog jezika.
„Ovo natjecanje puno znači za Anđelinu i učenike Centra , jer se osjećaju ravnopravni s drugim učenicima. To je natjecanje na kojem svi učenici mogu pokazati svoje znanje i osjećati se jednako vrijednim“, objasnila je Teodorović. Pozvala je i druge odgojno-obrazovne ustanove da prijave svoje učenike s teškoćama u razvoju na HIPPO natjecanje iz engleskog jezika.
„Privilegija je raditi s djecom s teškoćama i s invaliditetom. Oni se zaista trude i žele se dokazati. Treba im dati priliku, a to ovo natjecanje pruža“ poručila je Teodorović.
Ako ste se ikad zapitali kako izgleda svakodnevna komunikacija osoba s oštećenjem sluha – i jeste li možda nesvjesno i sami “pogriješili u prijevodu” – stiže serijal vlogova koji će vam otvoriti oči, uši i, najvažnije, perspektivu.
U glavnoj ulozi: Iva B. – stručnjakinja, edukatorica, zaljubljenica u život (i slastice), ali prije svega osoba koja o ovoj temi ne govori samo iz knjiga, već i iz vlastitog iskustva.
Tko je Iva B. i zašto biste je trebali slušati?
Iva B. je edukacijska rehabilitatorica koja se bavi pružanjem podrške osobama s invaliditetom u radnom procesu. U praksi to znači da prati i procjenjuje radno-socijalno funkcioniranje, osmišljava intervencije za prevladavanje teškoća te prilagođava radna mjesta kako bi bila dostupna svima.
Da, zvuči ozbiljno. I jest. Ali Iva to radi s dozom topline, humora i ljudskosti koja sve čini – razumljivijim.
Osim stručnog znanja, Iva donosi i nešto što se ne može naučiti iz udžbenika: osobno iskustvo. I sama je nagluha, a njezina sestra blizanka je gluha. Upravo zbog toga duboko razumije svakodnevne izazove, ali i koliko su važni podrška, prilagodba i ravnopravno uključivanje u društvo.
Zašto vlogovi?
Iva je već poznata čitateljima portala kroz svoje članke o gluhim osobama. No kako se svijet komunikacije sve više seli u video format, odlučila je napraviti korak dalje – i približiti ovu važnu temu kroz vlogove.
Jer, realno – neke stvari je jednostavno lakše pokazati nego objasniti.
Što vas očekuje?
Serijal vlogova donosi praktičan i životan prikaz komunikacijskih situacija s kojima se osobe s oštećenjem sluha susreću svaki dan. Bez uljepšavanja, ali i bez dramatiziranja.
Kroz mjesečne epizode gledatelji će moći:
upoznati najčešće komunikacijske izazove
razbiti uvriježene mitove i zablude
vidjeti stvarne situacije iz svakodnevnog života
naučiti kako komunicirati jasno, pristupačno i – ljudski
Uz to, svaki vlog donosi i zanimljive uvide te kratke najave koje potiču na razmišljanje (i možda malu promjenu vlastitih navika).
Više od sadržaja – mali korak prema inkluziji
Ovaj serijal nije tu samo da informira – nego da mijenja perspektivu. Jer mnogi nesporazumi proizlaze iz jednostavnog nedostatka informacija. A rezultat? Frustracija, izolacija i pogrešne pretpostavke o sposobnostima osoba s oštećenjem sluha.
Iva to želi promijeniti.
Kroz edukaciju – koju već provodi s radnim instruktorima – sada želi doprijeti i do šire zajednice. Cilj je jednostavan: manje barijera, više razumijevanja.
A između svega toga…
Kad ne educira i ne snima, Ivu najviše vesele aktivnosti s djecom, šetnje, izleti, istraživanje novih mjesta i opuštena druženja uz kavu. Po mogućnosti uz nešto slatko – jer inkluzija je važna, ali i kolači imaju svoju ulogu.
Grad Zagreb i agencija DOST članovi su Europske socijalne mreže sa sjedištem u Briselu, putem koje su razvili dosadašnju uspješnu suradnju
U cilju razmjene iskustava iz područja socijalne skrbi i podrške zapošljavanju teže zapošljivih osoba, predstavnici organizacije DOST – Agencije za održivo i operativno socijalno osiguranje (The Agency for Sustainable and Operative Social Provision) iz azerbejdžanskog grada Bakua, od 6. do 9. travnja posjetili su Grad Zagreb.
U okviru posjeta, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom dr. sc. Lora Vidović održala je sastanak s članovima izaslanstva na čelu s predsjedavajućim Agencije, Faridom Mammadovom.
„Uvijek ističem značaj umrežavanja jer svima nam je u cilju razvoj što boljih i kvalitetnijih socijalnih usluga. Zato nam je od iznimne važnosti i ova naša suradnja tijekom koje ćemo imati priliku predstavili pojedine kvalitetne i inspirativne modele i prakse koje provodi Grad Zagreb.“, naglasila je pročelnica.
Grad Zagreb i agencija DOST članovi su Europske socijalne mreže ( European social network) sa sjedištem u Briselu, putem koje su razvili dosadašnju uspješnu suradnju.
Posjet predstavnika agencije DOST Gradu Zagrebu ima za cilj razmjenu iskustava, znanja i modela uspješne prakse usmjerene socijalnom uključivanju, radnoj aktivaciji i poticanju zapošljavanja.
Predstavnici izaslanstva posjetili su i suradničke organizacije na području Grada Zagreba u kojima su im prezentirane uloge, djelokrug rada, primjeri dobre prakse i međusektorske suradnje: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Centar za informiranje i savjetovanje o karijeri CISOK Zagreb I, Ustanovu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom URIHO, Službu Grada Zagreba Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Zagrebački inovacijski centar – ZICER, Plavi ured i Volonterski centar Zagreb.
Radni posjet rezultirao je dogovorima o daljnjoj suradnji i međusobnoj razmjeni znanja u cilju preuzimanja i implementiranja konkretnih modela politika i praksi koje su se pokazale uspješnim u radu Grada Zagreba i suradničkih organizacija, odnosno agencije DOST.
in MREŽAPrije 3 dana
in MREŽAPrije 5 dana
in MREŽAPrije 3 dana
in MREŽAPrije 2 dana
Košarka u kolicimaPrije 5 dana
KulturaPrije 6 dana
in MREŽAPrije 6 dana