in MREŽA
INTERVJU, SABINA GLASOVAC Osobe s invaliditetom posebno su ranjiva skupina, osobito žene
Netko je rekao da su žene kičma SDP-a. Jer one su njihovo najžilavije biračko tijelo, lojalne i disciplinirane, one na izbore izlaze i ako doje bebu ili ako taj dan slave pedesetu godišnjicu braka, svejedno. Takve su SDP-ovke bile i u zadnjem sazivu Sabora
Poslušaj ovaj članak
Jedna od istaknutijih kralježaka te SDP-ove kičme svakako je i Sabina Glasovac, zastupnica koja je za saborsku govornicu izlazila kao da osvaja bazu u bejzbolu, oštro i odlučno. Koncizna je u stavovima i britka jezika, tako da joj ni Jandroković nije uspijevao upadati u riječ.
Gospođo Glasovac, što se promijenilo od vremena kada su žene u Saboru bile stavljane u isti kontekst s mudracima i madracima pa do danas? Je li taj macho primitivizam iščezao iz saborskih klupa ili je seksizam još uvijek prisutan, samo je vješto prikriven?
– Nije nigdje iščezao. Bilo ga je i u ovom mandatu. Podsjetit ću da sam se 2022. kao potpredsjednica Sabora upravo tim povodom obratila predsjedniku Sabora nakon divljački verbalnih napada na zastupnice Raukar Gamulin i Benčić te gradonačelnicu Siska Kristinu Ikić Baniček. Nazivalo ih se masnima, debelima, nakazama. Osnova tih uvreda je bila rodna pripadnost.
S obzirom na neprimjerene i duboko pogrešne reakcije potpredsjednika Reinera i Sanadera koji su predsjedajući sjednicom dopustili da se takav govor nastavi, od predsjednika Sabora sam tražila da se striktno i nedvosmisleno utvrdi da su se svi predsjedavajući dužni u ovakvim situacijama primjenjivati članak 240. stavak 4. Poslovnika Hrvatskoga sabora koji predviđa opomenu s oduzimanjem riječi zastupniku koji poziva na nasilje ili mržnju na rodnoj osnovi.
Moj prijedlog sankcioniranja kao oblika preventivne metode za ubuduće nije prihvaćen, pa smo ovakvom diskursu svjedočili i u nastavku mandata prema drugim zastupnicama.
Što je vaša stranka programski pripremila za osobe s invaliditetom, pogotovo za žene s invaliditetom?
– U izbornom programu SDP-a osobe s invaliditetom su prepoznate kao posebno ranjiva skupina, osobito žene s invaliditetom.
Smatramo da je zaposlenim osobama s invaliditetom potrebno omogućiti rad na pola radnog vremena, a plaću za puno radno vrijeme, kako to u sustavu postoji kod roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju, što bi uvelike doprinijelo ravnopravnosti osoba s invaliditetom na tržištu rada.
Naglasak stavljamo na razvoj politike zapošljavanja osoba s invaliditetom, prilagodbu radnog mjesta i stvaranje poticajnog okruženja u kojem će se dodatno vrednovati poslodavci koji zapošljavaju osobe s invaliditetom.
Kroz izmjene Zakona o osobnoj asistenciji želimo osigurati osobnog asistenta i osobama s invaliditetom o kojima brinu roditelji njegovatelji i njegovatelji pod jednakim uvjetima, kao i omogućavanje zadržavanja statusa deset mjeseci nakon smrti njegovane osobe i njegovateljima, ne samo roditeljima, te ćemo ukinuti štetne zapreke poput sastava članova kućanstava i osiguranje broja sati osobne asistencije prema individualnim potrebama korisnika.
Smatramo nužnim osnovati centre za pružanje usluga u zajednici koji će imati mobilne timove kako bi obitelji imale psihosocijalnu podršku ali i ranu intervenciju za djecu s teškoćama u razvoju te povećati broj centara za autizam i modela podrške za roditelje djece iz spektra autizma. Trenutno imamo četiri centra za autizam u RH, što je daleko ispod stvarnih potreba.
Kroz naš program planiramo i druge mjere koje će doprinijeti socijalnom uključivanju osoba s invaliditetom, poput osiguranja mobilnosti i pristupačnosti, kroz prilagodbu javnog prijevoza, objekata i površina (uključujući vrtiće, škole, parkove te javni gradski prijevoz, stajališta javnog gradskog prijevoza, pothodnike, rampe, taktilne crte), razvijati izvaninstitucionalne usluge s ciljem poticanja neovisnog življenja, kako bi spriječili institucionalizaciju, a ukoliko osoba nije u mogućnosti živjeti uz potporu u svom kućanstvu, sustav treba imati osigurano mjesto za svakog potrebitog. Stoga ćemo povećavati i paralelno smještajne kapacitete za sve kategorije korisnika u sustavu socijalne skrbi.
Kako biste ocijenili stanje rodne ravnopravnosti u Lijepoj našoj? Čini se da svekoliku dominaciju muškaraca u javnom i političkom životu može dokinuti samo umjetna inteligencija, jer ona je ženskog roda…
– Zanimljiva opaska s umjetnom inteligencijom. Visoko obrazovanje je jedno od rijetkih područja u kojem žene ne samo da su postigle ravnopravnost s muškarcima, već su ih i prestigle. Ali, uvijek postoji ali. Ugovori na određeno, nesigurni uvjeti rada, rad u potplaćenim zanimanjima, u pravilu su i dalje rezervirani za žene. Životna dob i majčinstvo i nadalje ostaju glavni izazovi rodne diskriminacije žena na tržištu rada. O nasilju u obitelji i spolnom uznemiravanju na radnom mjestu da ni ne govorim. Kao i o ženama u ruralnim područjima, ženama s invaliditetom, ženama nacionalnih manjina, samohranim majkama i starijim ženama koje žive same, koje su u višestrukoj diskriminaciji.
U Hrvatskoj je jaz među plaćama od 2014. do danas rastao s 8,7 na 11,2 posto. S godinama staža ta se razlika samo povećava i dovodi do velike nejednakosti u iznosu mirovine. Spoj dužeg životnog vijeka, niskih mirovina i povećanih životnih troškova uslijed inflacije dovodi do toga da su žene s godinama izloženije riziku od siromaštva i socijalne isključenosti te da na svojoj koži snažnije osjećaju produbljivanje društvene i ekonomske nejednakosti. Situacija u politici je točno onakva kakva je i u društvu. Preslikana. Žene su podzastupljene, a njihove vrijednosti i mogućnosti podcijenjene. S jednom iznimkom – žene u politici ipak imaju moć mijenjati ili barem pokušati mijenjati društvene obrasce i pravila igre. Stvarati sigurne prolaze za žene koje iza nas dolaze.
U zadnjem su saborskom sazivu SDP-ovke bile moćan ženski glas. Očekujete li da će vam stranka jednako uzvratiti kada se budu dijelile funkcije u izvršnoj vlasti?
– SDP je stranka koja njeguje zip pristup prilikom slaganja lista za Hrvatski sabor. To znači da se naizmjenično na mjestima na listi izmjenjuju žene i muškarci. U prošlom sazivu Sabora smo imali jednak broj zastupnika i zastupnica. Tako će biti i u sljedećem sazivu.
Nadam se da će naš primjer pratiti i druge stranke jer jedino na taj način možemo ženama omogućiti stvarnu paritetnu demokraciju, a ne ih koristiti kao ukras demokracije. Budite sigurni da će se iz SDP-a i dalje čuti moćni ženski glasovi, a da će se njihov utjecaj osjetiti i u provedbi konkretnih politika za društvo jednakih šansi.
Dobrotvorna kampanja tvrtke Salvus i ove će godine pomoći financiranju psihološke podrške oboljelima od raka te besplatnog taksi prijevoza žena na kemoterapiju
Poslušaj članak
Tvrtka Salvus trinaestu godinu zaredom provodi dobrotvornu kampanju „Snaga je u nama“ u suradnji s udrugama Europa Donna Hrvatska i Nismo same. Kampanja povezuje podizanje svijesti o raku dojke s konkretnom pomoći oboljelima, od psihološke podrške do prijevoza na liječenje.
Tijekom listopada od svake prodane bočice proizvoda Solgar Skin, Nails and Hair Formula i Solgar Skin, Nails and Hair with Biotin tvrtka će donirati jedan euro partnerskim udrugama. Sredstva namijenjena udruzi Europa Donna Hrvatska usmjerit će se na pružanje psihološke pomoći oboljelima od raka, dok će udruga Nismo same donaciju iskoristiti za svoj projekt besplatnog taksi prijevoza žena na kemoterapiju.
Prema podacima organizatora, u dosadašnjim je kampanjama prikupljeno više od 65.000 eura. Uz Hrvatsku, kampanja se provodi i u Sloveniji, Srbiji, Bosni i Hercegovini, na Kosovu te u Albaniji i Crnoj Gori.
Važnost ovakve podrške posebno dolazi do izražaja u svakodnevici žena koje tijekom liječenja trebaju pomoć pri dolasku u bolnicu. Projekt udruge Nismo same „Nisi sama – ideš s nama!“ pokrenut je u ožujku 2018. kako bi ženama oboljelima od raka omogućio prijevoz od kuće do bolnice i natrag. Udruga ističe da među korisnicama ima žena koje nemaju podršku obitelji ili ne mogu same podmiriti troškove prijevoza, ali i onih kojima bližnji, unatoč želji da pomognu, nisu uvijek dostupni.
Prijevoz na terapiju i dostupna psihološka pomoć odgovaraju na različite, ali povezane potrebe oboljelih. Uz zahtjevno liječenje, žene se suočavaju i s promjenama na tijelu, emocionalnim opterećenjem te teškoćama u organizaciji svakodnevnog života. Ovogodišnja kampanja zato ponovno naglašava važnost sveobuhvatne podrške koja obuhvaća i praktične i psihološke izazove bolesti.
Kampanja je predstavljena 22. rujna u Zagrebu na događanju „Ružičasti party powered by Solgar“, koje je okupilo predstavnike medija, partnerskih udruga i druge goste. Predstavile su je voditeljica Ida Prester, predsjednica udruge Nismo same Ivana Kalogjera, predsjednica udruge Europa Donna Hrvatska doc. dr. sc. Vesna Ramljak te Mateja Brezovec, specijalistica za proizvode u Salvusu.
Organizatori pozivaju građane da se tijekom listopada uključe kupnjom proizvoda obuhvaćenih kampanjom i tako pridonesu financiranju usluga koje oboljelim ženama olakšavaju liječenje i svakodnevicu.
Povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, Udruga invalida rada i ostalih osoba s invaliditetom grada Duga Resa, zajedno sa Ženskom grupom Korak Karlovac, obilježila je ovaj važan dan okupljanjem i simboličnim puštanjem 100 crnih balona u spomen na žene ubijene u femicidu
Poslušaj članak
Nacionalni dan obilježava se u spomen na Gordanu Oraškić, odvjetnicu Hajru Prohić i sutkinju Ljiljanu Hvalec, ubijene 22. rujna 1999. tijekom brakorazvodne parnice na Općinskom sudu u Zagrebu. Tada je teško ozlijeđena i sudska službenica Stanka Cvetković.
Udruga upozorava na položaj žena s invaliditetom. Uz nasilje kojem mogu biti izložene kao žene, suočavaju se i s dodatnim preprekama povezanima s invaliditetom. Ovisnost o pomoći druge osobe, izolacija ili otežan pristup uslugama podrške mogu im otežati prijavu nasilja i odlazak od nasilnika.
– Ženi koja traži pomoć moramo vjerovati i pružiti joj stvarnu mogućnost da se zaštiti. Za ženu s invaliditetom to znači i pristupačnu prijavu, odgovarajuću podršku te mogućnost sigurnog i neovisnog života. Zaštita koja joj nije dostupna nije zaštita – poručuje predsjednica udruge Josipa Urem.
Uoči obilježavanja ovog nacionalnog dana, udruga je provela i volontersku akciju prikupljanja higijenskih potrepština za Sigurnu kuću Ženske grupe Korak Karlovac. Zahvaljujući velikom odazivu i solidarnosti, prikupljen je velik broj potrebnih higijenskih i drugih potrepština koje će biti namijenjene ženama i djeci korisnicima Sigurne kuće.
– Ovom prilikom posebno zahvaljujemo Udruzi slijepih Karlovačke županije, našim članovima, građanima i svima koji su se uključili u akciju svojim donacijama. Vaša podrška pokazala je koliko zajedničkim snagama možemo učiniti za one kojima je pomoć najpotrebnija – kažu iz udruge.
Udruga poziva nadležne institucije da ozbiljno i pravodobno postupaju po prijavama te osiguraju da pomoć bude dostupna svakoj ženi. Žene s invaliditetom kojima je potrebna podrška mogu nazvati besplatni telefon SOIH – Mreže žena s invaliditetom: 0800 300 200.
Udruga invalida rada i ostalih osoba s invaliditetom grada Duga Resa i Ženska grupa Korak Karlovac zajedničkim su obilježavanjem Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama poslale jasnu poruku da nitko ne smije biti prepušten nasilju i da zaštita, podrška i pomoć moraju biti dostupne svakoj ženi, uključujući žene s invaliditetom.
– Puštanjem 100 crnih balona odali smo počast ubijenim ženama. Naša je odgovornost učiniti sve što možemo da žene koje danas žive u strahu dobiju pomoć prije nego što bude prekasno.
Izvor: Udruga invalida rada i ostalih osoba s invaliditetom grada Duga Resa
U povodu 60. obljetnice Udruge invalida rada Zagreba 22. rujna dodijeljene su nagrade i zahvalnice zaslužnim pojedincima, organizacijama i institucijama. Čestitajući jubilarnu obljetnicu, predsjednica Nada Vorkapić osvrnula se na povijest UIR Zagreba
Poslušaj članak
– Tijekom 60 godina tri puta smo mijenjali naziv, od Udruženja, Saveza do Udruge invalida rada, a od 2003. Udruga invalida rada Zagreba. Od 2007., zahvaljujući bivšoj predsjednici Mariji Topić, djelujemo u prostoru na adresi Nova cesta, gdje se provode razne aktivnosti – podsjetila je Vorkapić.
Naglasila je kako su od osnutka do danas vrijednosti UIR Zagreba solidarnost, stručnost, ustrajnost, predanost te unaprjeđenje života invalida rada i ostalih osoba s invaliditetom. Vorkapić je poručila da će UIR Zagreba i dalje ostati mjesto gdje će se saslušati potrebe članova i pokazati razumijevanje.
Nakon prigodnog govora predsjednica Vorkapić uručila je nagrade i zahvalnice, a Nagradu za životno djelo Branki Trzun Makek uručio je Ivica Lazić, član UIR Zagreba od osnutka.
– Nagrada je logičan slijed mog dugogodišnjeg angažmana u UIR Zagreba. Zadnjih deset godina sam u Upravnom odboru udruge i osam godina sam njezina dopredsjednica. Dosad sam se trudila ukazivati na prepreke i probleme osoba s invaliditetom te ću i dalje nastojati ispraviti nepravde – rekla je Trzun Makek.
Godišnju nagradu dobila je Mirjana Dobranović.
Uz Suzanu Suvajac i Belkisu Štrkonjić, Nagradu za Naj zaposlenicu dobila je pravnica UIR Zagreba Ivana Unger, koja je istaknula kako joj je velika čast što su članovi prepoznali njezin rad.
– Zanimljivo je i izazovno raditi u udruzi. Stranke dolaze s raznim pitanjima, to mi omogućuje da se bavim različitim područjima prava – rekla je Unger.
Naglasila je kako joj je važno raditi za dobrobit članova UIR Zagreba te kao članica Stručnog savjeta Ureda pravobranitelja za osobe s invaliditetom na sastanku iznijeti i probleme koji najviše muče invalide rada.
Nagradu Naj volonter dobili su Maida Bojić, Nada Katanec, Ljiljana Smontara i Marko Švraka, koji volontira šest godina u mobilnom timu i organizira kviz znanja za korisnike udruge. Volonterski rad Švraka prepoznao je i dm, gdje radi kao informatičar.
– Počeo sam volontirati u vrijeme potresa i covida. Volonterstvo je za mene nesebično davanje svog vremena i znanja drugima – rekao je Švraka.
Poručio je da volonterstvo oplemenjuje onoga tko volontira.
Uz istaknute medije i medijske osobe, zahvalnicu za promicanje rada UIR Zagreba dobio je In Portal – news portal za osobe s invaliditetom.
Voditeljica HRT-ove emisije „Normalan život“ Ana Tomašković rekla je da UIR Zagreba uvijek ističe kao brend jer se osjeća da je mnogima drugi dom.
Među brojnim zaslužnima zahvalnicu je dobio i Parastolnoteniski klub URIHO, koju je preuzela Ivana Ilić.
Tko su Purger i Purgerica?
Smije li Gluha osoba dobiti informaciju koju svi ostali mogu čuti?
Besplatne zdravstvene provjere na glavnom zagrebačkom trgu
Osobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
-
In MetropolaPrije 6 danaDUMOVEC Zagrebački umirovljenici i njihovi novi prijatelji psi
-
VijestiPrije 5 danaNaknada za prijelazno razdoblje usluge osobne asistencije
-
EU kutakPrije 4 danaOsobe s invaliditetom isključene iz hitnih službi i komunikacije
-
VijestiPrije 3 danaOsobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
-
In MetropolaPrije 7 danaSAMO 5 MINUTA Oštra poruka Zajednice spinalno ozlijeđenih
-
Civilno društvoPrije 7 danaURIHO sudjelovao u Europskom tjednu mobilnosti
-
in MREŽAPrije 7 danaRASPRAVA Prepreke pri (samo)zapošljavanju osoba s invaliditetom
-
VijestiPrije 5 danaZNAKOFEST Prevoditelji moraju biti otporni i emocionalno stabilni