Netko je rekao da su žene kičma SDP-a. Jer one su njihovo najžilavije biračko tijelo, lojalne i disciplinirane, one na izbore izlaze i ako doje bebu ili ako taj dan slave pedesetu godišnjicu braka, svejedno. Takve su SDP-ovke bile i u zadnjem sazivu Sabora
Poslušaj ovaj članak
Jedna od istaknutijih kralježaka te SDP-ove kičme svakako je i Sabina Glasovac, zastupnica koja je za saborsku govornicu izlazila kao da osvaja bazu u bejzbolu, oštro i odlučno. Koncizna je u stavovima i britka jezika, tako da joj ni Jandroković nije uspijevao upadati u riječ.
Gospođo Glasovac, što se promijenilo od vremena kada su žene u Saboru bile stavljane u isti kontekst s mudracima i madracima pa do danas? Je li taj macho primitivizam iščezao iz saborskih klupa ili je seksizam još uvijek prisutan, samo je vješto prikriven?
– Nije nigdje iščezao. Bilo ga je i u ovom mandatu. Podsjetit ću da sam se 2022. kao potpredsjednica Sabora upravo tim povodom obratila predsjedniku Sabora nakon divljački verbalnih napada na zastupnice Raukar Gamulin i Benčić te gradonačelnicu Siska Kristinu Ikić Baniček. Nazivalo ih se masnima, debelima, nakazama. Osnova tih uvreda je bila rodna pripadnost.
S obzirom na neprimjerene i duboko pogrešne reakcije potpredsjednika Reinera i Sanadera koji su predsjedajući sjednicom dopustili da se takav govor nastavi, od predsjednika Sabora sam tražila da se striktno i nedvosmisleno utvrdi da su se svi predsjedavajući dužni u ovakvim situacijama primjenjivati članak 240. stavak 4. Poslovnika Hrvatskoga sabora koji predviđa opomenu s oduzimanjem riječi zastupniku koji poziva na nasilje ili mržnju na rodnoj osnovi.
Moj prijedlog sankcioniranja kao oblika preventivne metode za ubuduće nije prihvaćen, pa smo ovakvom diskursu svjedočili i u nastavku mandata prema drugim zastupnicama.
Što je vaša stranka programski pripremila za osobe s invaliditetom, pogotovo za žene s invaliditetom?
– U izbornom programu SDP-a osobe s invaliditetom su prepoznate kao posebno ranjiva skupina, osobito žene s invaliditetom.
Smatramo da je zaposlenim osobama s invaliditetom potrebno omogućiti rad na pola radnog vremena, a plaću za puno radno vrijeme, kako to u sustavu postoji kod roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju, što bi uvelike doprinijelo ravnopravnosti osoba s invaliditetom na tržištu rada.
Naglasak stavljamo na razvoj politike zapošljavanja osoba s invaliditetom, prilagodbu radnog mjesta i stvaranje poticajnog okruženja u kojem će se dodatno vrednovati poslodavci koji zapošljavaju osobe s invaliditetom.
Kroz izmjene Zakona o osobnoj asistenciji želimo osigurati osobnog asistenta i osobama s invaliditetom o kojima brinu roditelji njegovatelji i njegovatelji pod jednakim uvjetima, kao i omogućavanje zadržavanja statusa deset mjeseci nakon smrti njegovane osobe i njegovateljima, ne samo roditeljima, te ćemo ukinuti štetne zapreke poput sastava članova kućanstava i osiguranje broja sati osobne asistencije prema individualnim potrebama korisnika.
Smatramo nužnim osnovati centre za pružanje usluga u zajednici koji će imati mobilne timove kako bi obitelji imale psihosocijalnu podršku ali i ranu intervenciju za djecu s teškoćama u razvoju te povećati broj centara za autizam i modela podrške za roditelje djece iz spektra autizma. Trenutno imamo četiri centra za autizam u RH, što je daleko ispod stvarnih potreba.
Kroz naš program planiramo i druge mjere koje će doprinijeti socijalnom uključivanju osoba s invaliditetom, poput osiguranja mobilnosti i pristupačnosti, kroz prilagodbu javnog prijevoza, objekata i površina (uključujući vrtiće, škole, parkove te javni gradski prijevoz, stajališta javnog gradskog prijevoza, pothodnike, rampe, taktilne crte), razvijati izvaninstitucionalne usluge s ciljem poticanja neovisnog življenja, kako bi spriječili institucionalizaciju, a ukoliko osoba nije u mogućnosti živjeti uz potporu u svom kućanstvu, sustav treba imati osigurano mjesto za svakog potrebitog. Stoga ćemo povećavati i paralelno smještajne kapacitete za sve kategorije korisnika u sustavu socijalne skrbi.
Kako biste ocijenili stanje rodne ravnopravnosti u Lijepoj našoj? Čini se da svekoliku dominaciju muškaraca u javnom i političkom životu može dokinuti samo umjetna inteligencija, jer ona je ženskog roda…
– Zanimljiva opaska s umjetnom inteligencijom. Visoko obrazovanje je jedno od rijetkih područja u kojem žene ne samo da su postigle ravnopravnost s muškarcima, već su ih i prestigle. Ali, uvijek postoji ali. Ugovori na određeno, nesigurni uvjeti rada, rad u potplaćenim zanimanjima, u pravilu su i dalje rezervirani za žene. Životna dob i majčinstvo i nadalje ostaju glavni izazovi rodne diskriminacije žena na tržištu rada. O nasilju u obitelji i spolnom uznemiravanju na radnom mjestu da ni ne govorim. Kao i o ženama u ruralnim područjima, ženama s invaliditetom, ženama nacionalnih manjina, samohranim majkama i starijim ženama koje žive same, koje su u višestrukoj diskriminaciji.
U Hrvatskoj je jaz među plaćama od 2014. do danas rastao s 8,7 na 11,2 posto. S godinama staža ta se razlika samo povećava i dovodi do velike nejednakosti u iznosu mirovine. Spoj dužeg životnog vijeka, niskih mirovina i povećanih životnih troškova uslijed inflacije dovodi do toga da su žene s godinama izloženije riziku od siromaštva i socijalne isključenosti te da na svojoj koži snažnije osjećaju produbljivanje društvene i ekonomske nejednakosti. Situacija u politici je točno onakva kakva je i u društvu. Preslikana. Žene su podzastupljene, a njihove vrijednosti i mogućnosti podcijenjene. S jednom iznimkom – žene u politici ipak imaju moć mijenjati ili barem pokušati mijenjati društvene obrasce i pravila igre. Stvarati sigurne prolaze za žene koje iza nas dolaze.
U zadnjem su saborskom sazivu SDP-ovke bile moćan ženski glas. Očekujete li da će vam stranka jednako uzvratiti kada se budu dijelile funkcije u izvršnoj vlasti?
– SDP je stranka koja njeguje zip pristup prilikom slaganja lista za Hrvatski sabor. To znači da se naizmjenično na mjestima na listi izmjenjuju žene i muškarci. U prošlom sazivu Sabora smo imali jednak broj zastupnika i zastupnica. Tako će biti i u sljedećem sazivu.
Nadam se da će naš primjer pratiti i druge stranke jer jedino na taj način možemo ženama omogućiti stvarnu paritetnu demokraciju, a ne ih koristiti kao ukras demokracije. Budite sigurni da će se iz SDP-a i dalje čuti moćni ženski glasovi, a da će se njihov utjecaj osjetiti i u provedbi konkretnih politika za društvo jednakih šansi.
Ovom pjesmom želim izraziti zahvalnost glazbenicima i tekstopiscima koji su prije dvije godine prepoznali moj talent, kao i svima koji me podržavaju na ovom putu, a posebno roditeljima, koji su moj najveći oslonac, izjavio je Kristijan
Poslušaj članak
Krajem prošle godine, odnosno, 27. prosinca 2024. godine, Kristijan Trampuž premijerno je predstavio spot za svoju novu pjesmu ‘Sunce na ekranu’.
Tekst pjesme napisala je Marina Cetina, glazbu je skladao Dorian Škrobonja, dok je za aranžman i produkciju zaslužan Robert Grubišić. Prateće vokale otpjevali su Natalija Hiberski Duišin i Robert Grubišić, a snimanje je obavljeno u studiju Adria Records.
Video realizaciju potpisuju Igor Modrić i Robert Kalčić iz produkcijske kuće Pro-Rec.
– Ovom pjesmom želim izraziti zahvalnost glazbenicima i tekstopiscima koji su prije dvije godine prepoznali moj talent, kao i svima koji me podržavaju na ovom putu, a posebno roditeljima, koji su moj najveći oslonac – izjavio je Kristijan.
Posebnu zahvalu uputio je Konobi Tarsa i vlasniku Goranu Rogiću na ustupanju prostora za snimanje spota, kao i Košarkaškom klubu Flumen Santi Viti FSV te djevojkama Nerei Brajac i Ivoni Krakić koje su sudjelovale u videu.
– Zahvaljujem i svom najboljem prijatelju Luki Wagneru, koji je kao i uvijek bio uz mene. Posebno zahvaljujem gospodinu Miljenku Mišljenoviću, koji mi je omogućio da na 22. Festivalu stvaralaštva i postignuća u razvoju osoba s invaliditetom budem voditelj te prvi put javno izvedem pjesmu ‘Sunce na ekranu’ – kazao je Trampuž
Kristijan se zahvalio i medijskim pokroviteljima, uključujući Radio Kastav, Novinet TV Kanal RI, te portale Sportokracija i TV Nova Pula, na pruženoj podršci.
Za kraj, Kristijan je poslao poruku svim svojim prijateljima.
– Treba se boriti, jer je samo nebo granica. Budite hrabri i veseli!
Posebno je istaknuo da je član ‘Draških maškara’ i veliki ljubitelj Riječkog karnevala.
Kristijan Trampuž, rođen 20. svibnja 1991. godine, osoba je s invaliditetom i član Udruge osoba s cerebralnom i dječjom paralizom u Rijeci. Od 2007. godine bavi se bocciom, gdje je postigao zapažene rezultate, dok se glazbom aktivno bavi od 2022. godine.
Do sada je snimio pet pjesama i dva video spota, a u njegovim počecima veliku podršku pružili su mu Robert Pilepić, Robert Grubišić i studio Pro-Rec iz Matulja.
Za pristup sustavu e-MOSI potrebno je koristiti vjerodajnicu visoke ili značajne razine sigurnosti putem sustava e-Građani
Poslušaj članak
Agencija za komercijalnu djelatnost sustavno radi na olakšavanju života osobama s invaliditetom pa su tako ovaj put unaprijedili svoj Elektronski sustav (e-mosi) još jednostavnijim načinom izdavanja isprava i iskaznica za osobe s invaliditetom.
Osim što sada putem interneta možete podnijeti zahtjev za izdavanje Europske i nacionalne iskaznice za osobe s invaliditetom te Europske parkirališne karte, dostupne su i usluge podnošenja zahtjeva za novu ispravu zbog promjene podataka u Registru osoba s invaliditetom ili zahtjev zbog promjene osobnih podataka (ime/prezime).
Isto tako, putem interneta se može zahtjev za novi dokument u slučaju gubitka, krađe ili oštećenja iskaznice ili Europske parkirališne karte te preuzimanje Rješenja izdanih uz vaše isprave.
Za pristup sustavu e-MOSI potrebno je koristiti vjerodajnicu visoke ili značajne razine sigurnosti putem sustava e-Građani, a sve zahtjeve možete podnijeti putem sljedećeg linka: https://mosi.akd.hr/hr/emosi.
Inače, Europska i nacionalna iskaznica za osobe s invaliditetom uvedena je prošle godine u Hrvatsku, u skladu s inicijativom Europske unije za standardizaciju prava osoba s invaliditetom u zemljama članicama.
Ove iskaznice omogućuju osobama s invaliditetom veće pogodnosti, poput pristupa različitim pravima i uslugama, olakšavanja korištenja javnog prijevoza, kao i drugih povlastica koje su osigurane zakonodavstvom Europske unije i nacionalnim zakonima.
Europska parkirališna karta temelji se na jedinstvenom standardu koji je prepoznat u svim zemljama članicama EU s ciljem poboljšanja mobilnosti i neometanog pristupa potrebnim uslugama, a osobama s invaliditetom omogućava lakše kretanje i pristup javnim površinama i uslugama.
Parkirališna karta omogućuje besplatan ili povoljniji pristup parkiralištima, kao i parkiranje na mjestima koja su posebno označena za osobe s invaliditetom, bez obzira na to u kojoj zemlji EU osoba boravi. Može se koristiti u svim državama članicama EU, svaka zemlja kartu priznaje kao dokaz da osoba ima pravo koristiti povlastice koje se odnose na parkiranje.
Europske parkirališne karte samo su jedna u nizu pozitivnih praksi koje je AKD napravio kako bi olakšao život osobama s invaliditetom u Hrvatskoj.
Treninzi će se odvijati u sportskoj dvorani, na bazenu i u prirodi, a sve s ciljem razvoja socijalnih vještina i motoričkih sposobnosti djece s Down sindromom
Poslušaj članak
Sportska udruga djece s intelektualnim teškoćama Mali princ Zadar, koja je specijalizirana za treniranje djece s intelektualnim teškoćama, uskoro otvara grupu treninga za djecu s Down sindromom od 9 do 15 godina.
S novom godinom kreće i nova priča. Tako su iz Malog princa odlučili otvoriti novu grupu za treninge najmlađih osoba s Down sindromom. Jedan od najboljih načina inkluzije djece s teškoćama u razvoju u društvo je upravo kroz sport.
Upravo zbog tog razloga Udruga Mali princ provodi prilagođene treninge za djecu s Down sindromom te tako rade na socijalizaciji, poticanju fizičke aktivnosti i ranoj prevenciji pretilosti kod djece.
Kroz raznolik program sportskih aktivnosti koji je osmišljen i prilagođen upravo najmlađoj djeci s Down sindromom, poticat će se njihova fizička aktivnost, emocionalna i socijalna inteligencija.
Prilagođeni treninzi održavat će se ponedjeljkom od 14 do 15 sati u dvorani 4 na ŠRC Višnjik, trajat će 60 minuta, a bit će koncipirani na način da će se djecu postepeno uvoditi u trenažni proces gdje će kroz razne vježbe i elementarne sportske i društvene igre naučiti osnovne oblike kretanja i motoričke strukture.
Treninzi će se odvijati u sportskoj dvorani, bazenu i u prirodi, a sve s ciljem razvoja socijalnih vještina i motoričkih sposobnosti djece s Down sindromom, pod vodstvom profesorice kineziologije Martine Šango koja je ujedno i predsjednica Udruge, te vrijednih volontera Udruge.
Predsjednica Udruge istaknula je kako će novi program uvelike doprinijeti poboljšanju kvalitete života mališana s Down sindromom.
– Veselimo se novom programu osmišljenom za mlađu djecu sa Down sindromom. Njime će se stvoriti nova prilika za uključivanje djece sa DS u sport, što smatram izuzetno važnim zbog unapređivanja njihovog zdravlja, razvoja navika za tjelesnim vježbanjem, te općenito poboljšanja kvalitete njihovog života. Djeca će rano ulaziti u sustav vježbanja i u sport, koji će doprinijeti njihovom samopouzdanju, razvoju pozitivne slike o sebi, te razviti i socijalne vještine koje su također važne. Mislim da je ovo još jedan iskorak ka prihvaćanju djece sa DS u društvo, te poticaj i promicanje inkluzivnih vrijednosti u lokalnoj zajednici – zaključila je Šango.
Organiziranjem sportskih aktivnosti za djecu s Down sindromom udruga je pokazala kako brine za bolje sutra najranjivijih skupina u društvu. Na taj način pokazuje cijeloj zajednici put prema većoj inkluzivnosti osoba s Down sindromom u društvo.
Svi zainteresirani roditelji koji žele da im djeca budu dio spomenutog sportskog programa mogu se prijaviti pozivom na broj 091/495-4496, slanjem poruke putem Facebooka ovdje, ili njihove službene stranice ovdje.
Svake godine članovi Udruge Mali princ sudjeluju na raznim sportskim natjecanjima za osobe s intelektualnim teškoćama.
Inače, Udruga Mali princ nastala je 2018. godine s ciljem pružanja poticajnoga okruženja za tjelesnu aktivnost djece i mladih s intelektualnim teškoćama.
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših preferencija i ponovljenih posjeta. Klikom na “Prihvati sve” pristajete na korištenje SVIH kolačića. Međutim, možete posjetiti "Postavke kolačića" kako biste dali kontrolirani pristanak.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva dok se krećete web stranicom. Među njima, kolačići koji su kategorizirani kao potrebni pohranjuju se u vaš preglednik jer su neophodni za rad osnovnih funkcija web stranice. Također koristimo kolačiće trećih strana koji nam pomažu analizirati i razumjeti kako koristite ovo web mjesto. Ovi kolačići će biti pohranjeni u vašem pregledniku samo uz vaš pristanak. Također imate mogućnost isključiti ove kolačiće. Ali isključivanje nekih od ovih kolačića može utjecati na vaše iskustvo pregledavanja.
Funkcionalni kolačići pomažu u obavljanju određenih funkcija kao što je dijeljenje sadržaja web stranice na platformama društvenih medija, prikupljanje povratnih informacija i druge značajke trećih strana.
Kolačići izvedbe koriste se za razumijevanje i analizu ključnih indeksa učinkovitosti web stranice što pomaže u pružanju boljeg korisničkog iskustva za posjetitelje.
Analitički kolačići koriste se za razumijevanje načina na koji posjetitelji stupaju u interakciju s web stranicom. Ovi kolačići pomažu u pružanju informacija o metrikama kao što su broj posjetitelja, stopa napuštanja stranice, izvor prometa itd.
Neophodni kolačići apsolutno su neophodni za ispravno funkcioniranje web stranice. Ovi kolačići osiguravaju osnovne funkcionalnosti i sigurnosne značajke web stranice, anonimno.
Oglašavački kolačići koriste se kako bi se posjetiteljima pružili relevantni oglasi i marketinške kampanje. Ovi kolačići prate posjetitelje na web-mjestima i prikupljaju podatke za pružanje prilagođenih oglasa.