Poveži se s nama

in MREŽA

INTERVJU, SABINA GLASOVAC Osobe s invaliditetom posebno su ranjiva skupina, osobito žene

Objavljeno

/

Foto: SDP

Netko je rekao da su žene kičma SDP-a. Jer one su njihovo najžilavije biračko tijelo, lojalne i disciplinirane, one na izbore izlaze i ako doje bebu ili ako taj dan slave pedesetu godišnjicu braka, svejedno. Takve su SDP-ovke bile i u zadnjem sazivu Sabora

Poslušaj ovaj članak

Jedna od istaknutijih kralježaka te SDP-ove kičme svakako je i Sabina Glasovac, zastupnica koja je za saborsku govornicu izlazila kao da osvaja bazu u bejzbolu, oštro i odlučno. Koncizna je u stavovima i britka jezika, tako da joj ni Jandroković nije uspijevao upadati u riječ.

Gospođo Glasovac, što se promijenilo od vremena kada su žene u Saboru bile stavljane u isti kontekst s mudracima i madracima pa do danas? Je li taj macho primitivizam iščezao iz saborskih klupa ili je seksizam još uvijek prisutan, samo je vješto prikriven?

– Nije nigdje iščezao. Bilo ga je i u ovom mandatu. Podsjetit ću da sam se 2022. kao potpredsjednica Sabora upravo tim povodom obratila predsjedniku Sabora nakon divljački verbalnih napada na zastupnice Raukar Gamulin i Benčić te gradonačelnicu Siska Kristinu Ikić Baniček. Nazivalo ih se masnima, debelima, nakazama. Osnova tih uvreda je bila rodna pripadnost.

S obzirom na neprimjerene i duboko pogrešne reakcije potpredsjednika Reinera i Sanadera koji su predsjedajući sjednicom dopustili da se takav govor nastavi, od predsjednika Sabora sam tražila da se striktno i nedvosmisleno utvrdi da su se svi predsjedavajući dužni u ovakvim situacijama primjenjivati članak 240. stavak 4. Poslovnika Hrvatskoga sabora koji predviđa opomenu s oduzimanjem riječi zastupniku koji poziva na nasilje ili mržnju na rodnoj osnovi.

Moj prijedlog sankcioniranja kao oblika preventivne metode za ubuduće nije prihvaćen, pa smo ovakvom diskursu svjedočili i u nastavku mandata prema drugim zastupnicama.

Što je vaša stranka programski pripremila za osobe s invaliditetom, pogotovo za žene s invaliditetom?

– U izbornom programu SDP-a osobe s invaliditetom su prepoznate kao posebno ranjiva skupina, osobito žene s invaliditetom.

Smatramo da je zaposlenim osobama s invaliditetom potrebno omogućiti rad na pola radnog vremena, a plaću za puno radno vrijeme, kako to u sustavu postoji kod roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju, što bi uvelike doprinijelo ravnopravnosti osoba s invaliditetom na tržištu rada.

Naglasak stavljamo na razvoj politike zapošljavanja osoba s invaliditetom, prilagodbu radnog mjesta i stvaranje poticajnog okruženja u kojem će se dodatno vrednovati poslodavci koji zapošljavaju osobe s invaliditetom.

Kroz izmjene Zakona o osobnoj asistenciji želimo osigurati osobnog asistenta i osobama s invaliditetom o kojima brinu roditelji njegovatelji i njegovatelji pod jednakim uvjetima, kao i omogućavanje zadržavanja statusa deset mjeseci nakon smrti njegovane osobe i njegovateljima, ne samo roditeljima, te ćemo ukinuti štetne zapreke poput sastava članova kućanstava i osiguranje broja sati osobne asistencije prema individualnim potrebama korisnika.

Smatramo nužnim osnovati centre za pružanje usluga u zajednici koji će imati mobilne timove kako bi obitelji imale psihosocijalnu podršku ali i ranu intervenciju za djecu s teškoćama u razvoju te povećati broj centara za autizam i modela podrške za roditelje djece iz spektra autizma. Trenutno imamo četiri centra za autizam u RH, što je daleko ispod stvarnih potreba.

Kroz naš program planiramo i druge mjere koje će doprinijeti socijalnom uključivanju osoba s invaliditetom, poput osiguranja mobilnosti i pristupačnosti, kroz prilagodbu javnog prijevoza, objekata i površina (uključujući vrtiće, škole, parkove te javni gradski prijevoz, stajališta javnog gradskog prijevoza, pothodnike, rampe, taktilne crte), razvijati izvaninstitucionalne usluge s ciljem poticanja neovisnog življenja, kako bi spriječili institucionalizaciju, a ukoliko osoba nije u mogućnosti živjeti uz potporu u svom kućanstvu, sustav treba imati osigurano mjesto za svakog potrebitog. Stoga ćemo povećavati i paralelno smještajne kapacitete za sve kategorije korisnika u sustavu socijalne skrbi. 

Kako biste ocijenili stanje rodne ravnopravnosti u Lijepoj našoj? Čini se da svekoliku dominaciju muškaraca u javnom i političkom životu može dokinuti samo umjetna inteligencija, jer ona je ženskog roda

– Zanimljiva opaska s umjetnom inteligencijom. Visoko obrazovanje je jedno od rijetkih područja u kojem žene ne samo da su postigle ravnopravnost s muškarcima, već su ih i prestigle. Ali, uvijek postoji ali. Ugovori na određeno, nesigurni uvjeti rada, rad u potplaćenim zanimanjima, u pravilu su i dalje rezervirani za žene. Životna dob i majčinstvo i nadalje ostaju glavni izazovi rodne diskriminacije žena na tržištu rada. O nasilju u obitelji i spolnom uznemiravanju na radnom mjestu da ni ne govorim. Kao i o ženama u ruralnim područjima, ženama s invaliditetom, ženama nacionalnih manjina, samohranim majkama i starijim ženama koje žive same, koje su u višestrukoj diskriminaciji.

U Hrvatskoj je jaz među plaćama od 2014. do danas rastao s 8,7 na 11,2 posto. S godinama staža ta se razlika samo povećava i dovodi do velike nejednakosti u iznosu mirovine. Spoj dužeg životnog vijeka, niskih mirovina i povećanih životnih troškova uslijed inflacije dovodi do toga da su žene s godinama izloženije riziku od siromaštva i socijalne isključenosti te da na svojoj koži snažnije osjećaju produbljivanje društvene i ekonomske nejednakosti. Situacija u politici je točno onakva kakva je i u društvu. Preslikana. Žene su podzastupljene, a njihove vrijednosti i mogućnosti podcijenjene. S jednom iznimkom – žene u politici ipak imaju moć mijenjati ili barem pokušati mijenjati društvene obrasce i pravila igre. Stvarati sigurne prolaze za žene koje iza nas dolaze.

U zadnjem su saborskom sazivu SDP-ovke bile moćan ženski glas. Očekujete li da će vam stranka jednako uzvratiti kada se budu dijelile funkcije u izvršnoj vlasti?

– SDP je stranka koja njeguje zip pristup prilikom slaganja lista za Hrvatski sabor. To znači da se naizmjenično na mjestima na listi izmjenjuju žene i muškarci. U prošlom sazivu Sabora smo imali jednak broj zastupnika i zastupnica. Tako će biti i u sljedećem sazivu. 

Nadam se da će naš primjer pratiti i druge stranke jer jedino na taj način možemo ženama omogućiti stvarnu paritetnu demokraciju, a ne ih koristiti kao ukras demokracije. Budite sigurni da će se iz SDP-a i dalje čuti moćni ženski glasovi, a da će se njihov utjecaj osjetiti i u provedbi konkretnih politika za društvo jednakih šansi.

in MREŽA

SOIH Osobe s invaliditetom u prometu – HEKUP ’24

Objavljeno

/

Na slici s lijeva stoji muškarac koji govori i gestikulira desnom rukom. S desne strane, druga osoba sjedi za stolom okrenuta prema publici, očito slušajući ili čekajući svoj red za govor. U pozadini se nalazi veliki prezentacijski ekran. Soba ima transparente i plakate vezane uz europske resurse pristupačnosti i suradnju za inkluzivnije opcije za osobe s invaliditetom.
Foto: SOIH

Okrugli stol imao je za zadatak uvidjeti potrebe najranjivijih u prometu – osoba s invaliditetom, te izradu zajedničkog Pozicijskog dokumenta SOIH-a i svih saveza vezanog za prijedlog sustavnog rješavanja pitanja prijevoza osoba s invaliditetom

Poslušaj ovaj članak

U četvrtak 16. svibnja u hotelu Diplomat održan je okrugli stol na temu ‘Osobe s invaliditetom u prometu – HEKUP ’24’. Zanimljivi gosti iz brojnih udruga osoba s invaliditetom iznosili su svoje viđenje kada je u pitanju problematika osoba s invaliditetom u prometu.

Okrugli stol vodila je predsjednica SOIH-a Marica Mirić, a održan je u suradnji s nacionalnim stručnjakom za pristupačnost, Ljubomirom Miščevićem, koji je predstavio inicijativu AccessibleEU, jednu od vodećih inicijativa predloženih u Strategiji Europske komisije za prava osoba s invaliditetom 2021.-2030. Miščević je također prikazao rezultate Prve nacionalne godišnje konferencije s međunarodnim sudjelovanjem, na temu ‘Pristupačnost izgrađene okoline u Hrvatskoj – od pravilnika do tehničkog propisa’.

– Jedna od glavnih tema ovog okruglog stola je pristupačna Europska unija. Europska strategija 2021.-2030. stavila je veći broj odrednica kroz koje se Europskoj uniji nalaže da pokrene neka ključna pitanja za osobe s invaliditetom, jedna od tih odrednica bila je i pristupačna EU. Radimo na pozijcijskom dokumentu u koji ćemo vam predstaviti danas. U njemu ćemo navesti s kojim se teškoćama suočavaju osobe s različitim vrstama invaliditeta, kao i što je to problem u mobilnosti osoba s invaliditetom. Svega toga dotaknut ćemo se danas na okruglom stolu – na početku je kazala Mirić.

Predstavnici udruga osoba s invaliditetom predstavili su izazove s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom prilikom korištenja javnoga prijevoza u Republici Hrvatskoj. Dijana Vincek, predsjednica Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih, predstavila je izazove mobilnost gluhih i nagluhih osoba; Nikola Tadić, voditelj programa Saveza udruga za autizam Hrvatske, izazove osoba s autizmom; Mira Katalenić, predsjednica Hrvatske udruge za školovanje pasa vodiča i mobilitet, izazove mobilnosti slijepih i slabovidnih osoba; Miljenko Mišljenović iz Udruge osoba s cerebralnom i dječjom paralizom Rijeka naveo je izazove vezane uz korištenje javnoga prijevoza za osobe s invaliditetom u Rijeci te posebno istaknuo tešku situaciju u Ličko-senjskoj županiji; Zvjezdana Delić, izvršna direktorica Društva osoba s cerebralnom i dječjom paralizom Zagreb (CeDePe Zagreb) navela je izazove prijevoza osoba i djece s cerebralnom paralizom u Gradu Zagrebu; Katarina Strunjak, članica predsjedništva DDZ-a, podijelila je vlastite izazove vezane uz korištenje javnoga prijevoza u Gradu Zagrebu; Valentina Bekina, stručna suradnica Hrvatskog saveza udruga invalida rada, istaknula je izazove korištenja prijevoza za osobe starije životne dobi te invalide rada, a Ratmir Džanić, izvršni direktor SOIH-a, predstavio je izazove osoba s intelektualnim teškoćama u prometu.

Nakon rasprave pokazalo se da niti situacija vezana uz prijevoz osoba s invaliditetom u Zagrebu ne zadovoljava u potpunosti potrebe osoba s invaliditetom, unatoč postojanju niskopodnih autobusa, tramvaja i specijaliziranoga prijevoza, dok je u drugim gradovima situacija daleko lošija. Naglašena su pitanja prijevoza u ruralnim područjima u kojima je situacija zabrinjavajuća jer, ne da nema prilagođenoga prijevoza, već postoji jedna ili niti jedna linija do gradova u županijama kojima pripadaju.

Nadamo se kako će barem nešto od izrečenog na ovom okruglom stolu doprijeti do ljudi koji imaju moć nešto promijeniti te kako je pred osobama s invaliditetom ipak mobilnija budućnost.

Nastavi čitati

in MREŽA

FESTIVAL JEDNAKIH MOGUĆNOSTI Živo mjesto inkluzije umjetnika sa i bez invaliditeta

Objavljeno

/

Foto: In Portal

Društvo tjelesnih invalida F=M organizira s porukom da i osobe s invaliditetom trebaju uživati ista prava i obveze poput drugih građana. Pogotovo kad govorimo o kulturi  i umjetnosti. Jer kod istinskih umjetnika ‘invaliditet’ je riječ viška

Poslušaj ovaj članak

Prva tri dana ovog tjedna središnji je zagrebački trg bio obilježen inkluzivnim, spajajućim bojama, dok je samo mjesto događanja bilo nabijeno pozitivnom, a ipak nenametljivom energijom.

Jelačićev je plac, naime, ovih dana ugostio 22. izdanje Festivala jednakih mogućnosti (F=M), jedno od središnjih događanja u zemlji kada je riječ o inkluziji osoba s invaliditetom i onih koji invaliditet nemaju. Naglasak je ovdje bio u okupljanju ljudi koje povezuje ljubav prema umjetnosti, kulturi življenja općenito, pa je i ovogodišnji festival povezao umjetnike sa i bez invaliditeta.

Prva dama festivala Viktorija Lisec, predsjednica Društva tjelesnih invalida koje je i organizator ovog događanja, nije krila zadovoljstvo činjenicom da je i ovo izdanje F=M-a mjesto žive inkluzije, gdje ne postoje podjele među ljudima na temelju tjelesnih ili intelektualnih ograničenja.

– Festival jednakih mogućnosti ponovno je pokazao da osobe s invaliditetom imaju veliki kreativni potencijal i sposobnosti i sigurno dajemo svoj obol kulturnoj ponudi grada kao i svi drugi – rekla nam je Viktorija.

– Cilj nam je senzibilizirati javnost da se osobe s invaliditetom ne percipira kao ‘ranjivu društvenu skupinu’, jer ispada da smo onda manje vrijedni od ‘onih koji nisu ranjivi’. Želimo da se na nas gleda upravo tako – kao na osobe. Usto nam je ambicija i medijima uputiti snažnu poruku da osobe s invaliditetom mogu itekako pridonijeti u kulturnim i sportskim projektima.

Za one neupućene, ove je godine Grad Zagreb dobio zlatnu medalju za programe namijenjene osobama s invaliditetom. Nagrada je to koja je Zagreb pozicionirala na vrh ljestvice svih gradova u Europskoj uniji i titulirala ga kao prijestolnicu inkluzivnosti i raznolikosti.

Stoga je čast da otvori F=M pripala gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću koji je u pozdravnom govoru, uz sve ostalo, istaknuo podatak da je Grad Zagreb ove godine udvostručio proračun za osobe s invaliditetom.

– Svjestan sam da ima još puno prostora da se poboljša mobilnost osoba s invaliditetom u Zagrebu, a u tom smislu razgovaramo s udrugama osoba s invaliditetom o mogućim rješenjima. Isto tako, imamo u planu sve tramvaje koji to nisu zamijeniti niskopodnim – najavio je gradonačelnik Tomašević.

Na ovom izdanju F=M-a publici se predstavilo devet stotina izvođača, među kojima je bilo oko šesto osoba s invaliditetom. Organizaciju festivala pomagalo je dvadesetak stručnjaka i stotinjak volontera, uglavnom studenata zagrebačkih fakulteta, dakle svih onih ljudi dobre volje bez kojih bi organizacija ovakvog festivala teško bila moguća.

Kako nam to kaže Viktorija Lisec, F=M prvi je inkluzivni festival umjetnosti osoba s invaliditetom u Hrvatskoj kojeg Društvo tjelesnih invalida organizira s porukom da i osobe s invaliditetom trebaju uživati ista prava i obveze poput drugih građana. Pogotovo kad govorimo o kulturi i umjetnosti. Jer kod istinskih umjetnika ‘invaliditet’ je riječ viška.

Nastavi čitati

in MREŽA

NE-PRE-PRE-KE Anabel Zanze i umjetnost komunikacije sa slijepim osobama

Objavljeno

/

Foto: In Portal

Prigrlivši brajicu, umjetnica stavlja slijepe i videće u isti položaj, u kojem svaki od njih mora premostiti prepreke da bi razumjeli jedni druge

Poslušaj ovaj članak

Tiflološki muzej u Zagrebu, u okviru ciklusa Taktilne galerije, u utorak je svečano predstavio radove renomirane akademske slikarice – grafičarke Anabel Zanze, naziva slojevita značenja: NE-PRE-PRE-KE.

Anabel Zanze karakteristična je i po tome što usvaja tipografiju u svojim radovima te je povezuje s avangardnim umjetničkim nastojanjima na bazi letrizma i konceptualne umjetnosti.

– Večeras otvaramo izložbu NE-PRE-PRE-KE, kojom predstavljamo jedinstvenu umjetnicu izrazite individualnosti, Dubrovkinju sa zagrebačkom adresom, akademsku slikaricu i grafičarku Anabel Zanze, umjetnicu prepoznatljivu po minimalizmu. Ovog se puta predstavlja radovima iz serije likovnih crteža, kolaža, kojima je pokazala otvorenost prema ranjenim skupinama zajednice, osobama oštećena vida. Prigrlivši brajicu, umjetnica stavlja slijepe i videće u isti položaj, u kojem svaki od njih mora premostiti prepreke da bi razumjeli jedni druge. Ovaj naš zajednički rad mnogo je doprinio približavanju umjetnosti i kulture osobama oštećena vida. Ono što smo još željeli postići je pojasniti i približiti suvremenu umjetnost domaćem čovjeku, tako da mu pojednostavimo i omogućimo njeno razumijevanje – predstavljena je umjetnica na otvorenju izložbe.

Izložba u Tiflološkom muzeju prezentira 15 radova koji komuniciraju sa slijepim i slabovidnim osobama, nastojeći dokinuti granice svjetova, tako da prepreke postanu NE-PRE-PRE-KE.

U tu svrhu Zanze je prigrlila grafički znak Brailleovih slova i uobličila ih u umjetničku formu. Autorica je posebno za ovu izložbu napisala bilješke koje su dostupne putem QR kodova u katalogu izložbe.

Autor izložbe i likovnog postava je Igor Maroević, viši kustos Tiflološkog muzeja, a tekstove u katalogu potpisuju Igor Maroević i Nada Beroš. Hrvatski savez slijepih i Hrvatska knjižnica za slijepe sudjelovali su u tehničkoj izvedbi.

– Htio bih se zahvaliti umjetnici Anabel Zanze što je prihvatila neke moje ideje i što je na moje tvrdoglavo inzistiranje pristala izaći iz svoje zone komfora i što je pristala da je se snima dok radi, dok stvara… Izložba koja je pred nama pokazuje njezin raspon rada, od nekih uvjetno rečeno početaka, nizanja slova do ove 2024. godine, kada je napravila posljednji rad, a koji je nastao baš za ovu izložbu – rekao je Maroević.

Sedam izloženih slika prilagođeno je slijepim i slabovidnim osobama taktilnim grafikama, umanjenim prikazima originala koje prate verbalni opisi izrađeni prema smjernicama dobre prakse koji se koriste za opise umjetničkih djela. I, konačno, putem QR kodova, apliciranih uz svako izloženo djelo, slijepim je osobama omogućeno da, njihovim skeniranjem, poslušaju opis i priču o svakom pojedinom djelu koju izgovara sama autorica.

– Ovom izložbom želio sam staviti videće i slijepe osobe u cipele onih drugih, u pokušaju i želji da shvate što su to ‘neprepreke’ i kako se treba ponašati da bi u životu imali neprepreke… Prepreke treba smanjivati, rušiti i dokidati. Najveće prepreke su često u našim glavama. Te prepreke su najčešće strah od nepoznatog. Ponekad prepreke treba prvo postaviti, istaknuti ih, osvijestiti, da bismo ih mogli srušiti. Mi smo ovdje namjerno i svjesno u isti položaj stavili videće i slijepe osobe. Želimo da se jednima i drugima iznad glave pojavi upitnik, što znači položaj u cipelama onih drugih i to je po mojem mišljenju jedini način da se utre put društvu bez prepreka – istaknuo je Maroević.

Nada Beroš, koja je uz Igora Maroevića odabirala radove za ovu izložbu, u tekstu za katalog izložbe detaljno i precizno opisuje rad Anabel Zanze, njenu motiviranost i želju da granice svoga izražavanja protegne i na slijepu i slabovidnu publiku, publiku kojoj je ova izložba prilagođena i namijenjena.

– Ja sam otkrićem brajice za sebe promijenila tek moj svijet. Izložbu smo radili s ciljem da ga malo promijenimo i za druge, onoliko koliko se može. Želimo neprepreke na nekim nepremošćenim teritorijima. Želimo dodir i razumijevanje, a ne izolaciju. Brajica mi je omogućila da se otvorim za ljude kojima je mjera čitanja, u ovom slučaju slike, u jagodici prsta – rekla je Anabel Zanze.

Zahvalila se svima koji su omogućili ovu prezentaciju: Nadi Beroš, vrhunskoj interpretatorici suvremene umjetnosti, stručnome timu Tiflološkoga muzeja – višem kustosu Igoru Maroeviću i ravnateljici Nini Sivec, kao i svima koji su sudjelovali u organizaciji.

Izložba je ostvarena sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i donacijom Orbico grupe.

Nastavi čitati

U trendu