Medijska pismenost postala je ključno pitanje u digitaliziranom svijetu u kojemu je sve manje jasno tko kreira medijski sadržaj i kakva je u tom procesu uloga profesionalnih novinara. Odgovore na ove nepoznanice dali su nam upravo završeni Dani medijske pismenosti, u organizaciji Agencije za elektroničke medije i hrvatskog UNICEF-a, a pod vodstvom Roberta Tomljenovića, zamjenika predsjednika rečene agencije
Poslušaj ovaj članak
Gospodine Tomljenović, ove se godine Tjedan medijske pismenosti obilježava u posebno osjetljivo vrijeme. Utjecaj društvenih mreža, naime, postaje sve pogubniji u svijetu suočenom s brojnim izazovima, ponajprije geopolitičkim i klimatskim, dok uloga tradicionalnih medija u kreiranju javnog mnijenja evidentno slabi. Je li to možda posljedica i niske razine medijske pismenosti, ne samo u Hrvatskoj nego i u globaliziranom društvu?
– Na to pitanje nije lako odgovoriti, posebice stoga što je riječ o vrlo kompleksnom globalnom problemu, gdje se Hrvatska ne izdvaja, odnosno gdje dijelimo iste probleme i izazove kao i cijeli svijet. Položaj i utjecaj društvenih mreža treba gledati u širem kontekstu i međusobnoj povezanosti ekonomskih, tehnoloških, političkih i ideoloških uzroka.
Sve to treba gledati i u kontekstu tehnološke revolucije, društvenog umrežavanja i algoritama, a sada i ubrzanog razvoja generativne umjetne inteligencije, ali i velikih promjena u medijima, koji još uvijek traže odgovor na tehnološke promjene i shodno tome nove poslovne modele.
Činjenica je da se cjelokupno informacijsko okruženje u potpunosti promijenilo. Mnoštvo informacija, ali sve više i dezinformacija s kojima smo svakodnevno suočeni dovelo je do toga da je građanima sve teže pronaći točnu informaciju i razlikovati vjerodostojnu vijest od manipulacije. K tome, društvene su mreže postale značajan ili čak, kada govorimo o mladima, primarni izvori informiranja. Međutim, društvene mreže ne preuzimaju nikakvu uredničku odgovornost za objavljeno, na društvenim mrežama ne postoji mehanizam provjere i odabira informacija, poput institucije gatekeepinga koji postoji u klasičnim medijima, a što se pokazalo pogodnim za masovno širenje lažnih vijesti i dezinformacija u digitalnom prostoru.
Dakle, kada govorimo o suvremenom informacijskom okruženju, trebamo voditi računa o brojnim elementima poput pada povjerenja građana u klasične medije i društvenim mrežama kao glavnom izvoru informiranja, padu kvalitete novinarstva i profesionalnih medijskih standarda, smanjenju prihoda klasičnih medija, ali i sve donedavno nereguliranom prostoru internetskih posrednika i društvenih mreža, algoritmima, botovima na društvenim mrežama, a odnedavno i nevjerojatno brzom razvoju generativne umjetne inteligencije.
Problem s društvenim mrežama je i taj što su one nastale i razvile svoje poslovne modele u gotovo potpuno nereguliranom prostoru, u kojem nisu imale odgovornost za sadržaje objavljene i distribuirane preko njihovih platformi. I tek kada sve to uzmemo u obzir možemo govoriti o medijskoj pismenosti građana, a koju ipak možemo gledati samo kao alat koji nam može pomoći da može kvalitetetno živjeti u ovo moderno vrijeme.
No, ono što moramo osvijestiti jest da bez medijski pismenih građana kao društvo gotovo da nemamo šanse. Iz svega što sam naveo sasvim jasno proizlazi da su nam više nego ikada – svima, a posebice mladima – potrebna znanja koja omogućuju da se snađemo u mnoštvu informacija kojima smo izloženi. Zato nam treba sposobnost kritičkog razmišljanja i zauzimanja kritičke neovisnosti u odnosu na društvene mreže i sve vrste medija.
Umjetna je inteligencija postala jedan od alata kojim se služe i novinari kada pišu članke ili vijesti, pritom ne provjeravajući pouzdanost informacija koje prenose. Hoće li umjetna inteligencija, kako to najavljuju neki futurolozi, u skorijoj budućnosti uistinu zamijeniti profesionalne novinare i hoće li to iz temelja promijeniti naš doživljaj stvarnosti? Uostalom, jesu li nas digitalni mediji već uveli u svojevrsni matriks u kojemu i nema baš prostora za neko kritičko razmišljanje?
– Prostora za kritičko razmišljanje mora uvijek biti i to nam nitko ne može ni oduzeti, jer naša je autonomna odluka da kada se koristimo društvenim mrežama i medijima propitujemo i analiziramo njihov sadržaj, dakle da kritički propitujemo i imamo zdravi skeptički odnos prema medijima na svim platformama.
Moramo biti svjesni da nas umjetna inteligencija, preko algoritama, već godinama zatvara u istomišljeničke mjehuriće, da nam nudi gotovo samo sadržaje koji potvrđuju naše mišljenje i da nas ne suočava s drugačijim stavovima i pogledima, te da na taj način onemogućava razmjenu mišljenja i društvenu raspravu o važnim pitanjima.
Stoga smo zatvoreni u svoje ideološke i identitetske mjehuriće, te se onda šokiramo kada u stvarnom svijetu naiđemo na nekoga s drugačijim stavom, što onda – potpuno pogrešno – doživljavamo kao provokaciju. Inače, mislim da je naš doživljaj stvarnosti dobrim dijelom već sada promijenjen, s obzirom na to da živimo u medijski posredovanom svijetu. Posebice je promijenjen kod mladih, kojima su društvene mreže gotovo pa i jedini pogled u svijet, što onda njima posljedično i prikazuje distorziran pogled na svijet.
Vjerujem da umjetna inteligencija neće zamijeniti profesionalne novinare i da u kvalitetnim distinktivnim medijima mogu raditi samo profesionalci od krvi i mesa. Naravno da će se umjetna inteligencija koristiti u proizvodnji medijskih sadržaja, no vjerodostojne novinarske sadržaje mogu napraviti samo profesionalci, i to je ono što bi te medije trebalo razlikovati i davati im i značajniji položaj u informacijskom i društvenom okruženju.
Kako tumačite činjenicu da osobe s invaliditetom, unatoč svojoj brojnosti, još uvijek tavore na marginama medijskog interesa?
– Žao mi je tako što čuti. No, nažalost, u ovom informacijskom okruženju o kojem smo govorili, jednim dijelom u medijima se i donose uredničke odluke na temelju clickbait naslova. Dakle, često se ne vodi računa o društvenoj vrijednosti vijesti, već prevladavaju vijesti temeljene na senzacionalizmu, aferama i skandalima ili nesrećama.
Što mislite, mogu li tradicionalni mediji danas senzibilizirati javnost kada je riječ o pravima i položaju osoba s invaliditetom i drugih ranjivih društvenih skupina? Naizgled je to gotovo pa nemoguća misija jer ranjive društvene skupine nemaju potencijal za senzacionalističke i tabloidne teme…
– Vjerujem da tradicionalni mediji mogu senzibilizirati javnost o pravima i položaju osoba s invaliditetom, te da to povremeno i rade, posebice HRT kao javni servis. Kada je u javnosti prisutna tema od nacionalnog interesa, a vezana uz osobe s invaliditetom, tradicionalni mediji joj ipak daju pažnju.
Inače, Agencija za elektroničke medije upravlja Fondom za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, a kao jedna od tema koje se zakonom potiču je podizanje svijesti javnosti o sposobnostima i doprinosu osoba s invaliditetom, kao i promicanje i poštovanje njihovih prava i dostojanstva, uključujući borbu protiv stereotipa, predrasuda i štetnih postupaka prema osobama s invaliditetom. Također, sredstvima Fonda potiče se i zapošljavanje visokoobrazovanih stručnih radnika s invaliditetom u nakladnicima i medijima.
Tijekom provedbe planirano je uključivanje 120 korisnika te pružanje više od 6.000 usluga podrške na području Zagreba i Splita
Poslušaj članak
U prostoru Udruge Spektar u Splitu je 8. lipnja 2026. godine održana početna konferencija projekta SPONA: Čvrsta veza za samostalan život (SF.3.4.11.04.0070), čiji je nositelj CeDePe Zagreb, a partner Udruga Spektar iz Splita.
Projekt je usmjeren na pružanje podrške osobama s invaliditetom u procesu osamostaljivanja i aktivnijeg uključivanja u zajednicu. Kroz razvoj životnih i socijalnih vještina, aktivnosti samozastupanja, primjenu asistivne tehnologije te različite oblike stručne podrške, korisnicima će se omogućiti veća samostalnost i kvaliteta života.
Tijekom provedbe planirano je uključivanje 120 korisnika te pružanje više od 6.000 usluga podrške na području Zagreba i Splita.
Početna konferencija bila je i prilika za predstavljanje novouređenog prostora Udruge Spektar u kojem će se provoditi dio projektnih aktivnosti. Događanju su nazočile ukupno 54 osobe.
Sudionici su tijekom obilaska mogli razgledati prostor te se upoznati s programima i uslugama koje će ondje biti dostupne osobama s invaliditetom.
Konferenciji su prisustvovali predstavnici Grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije, predstavnici Rotary Cluba Split, organizacija civilnoga društva, poslovnog sektora, partnerskih organizacija, kao i korisnici te članovi njihovih obitelji.
Posebna zahvala upućena je Rotary Clubu Split, koji je kroz više humanitarnih akcija pomogao u prikupljanju sredstava za uređenje prostora. Predstavnici projektnih partnera naglasili su kako bez njihove podrške i angažmana ne bi bilo moguće osigurati uvjete za provedbu dijela projektnih aktivnosti. Istaknuto je i kako je Rotary Club Split svojim doprinosom podržao razvoj novih socijalnih usluga i programa namijenjenih osobama s invaliditetom na području Splita.
U nastavku programa predstavljeni su planovi rada, aktivnosti i očekivani rezultati projekta. Projekt su predstavili Josip Koštan iz Društva osoba s cerebralnom i dječjom paralizom – CeDePe Zagreb i Matea Videk, predsjednica Udruge Spektar. Govorili su o provedbi tijekom sljedeće tri godine te važnosti suradnje različitih sektora i organizacija u stvaranju kvalitetnih i održivih oblika podrške.
– Suradnja s Mateom seže još iz vremena njezina rada u Zagrebu kada smo usko surađivali, a nastavila se i nakon njezina odlaska u Split kroz godine razvoja Udruge Spektar. Današnjom provedbom projekta SPONA ta je suradnja dobila i formalni okvir. Posebno nas veseli što smo zajedničkim radom pripremili dva projekta ukupne vrijednosti veće od pola milijuna eura koje ćemo provoditi tijekom sljedeće tri godine – istaknuo je Josip Koštan, predstavnik nositelja projekta CeDePe Zagreb.
Predsjednica Udruge Spektar Matea Videk osvrnula se na značenje naziva projekta.
– Simbolika SPONE je višestruka – od povezivanja dviju najvećih hrvatskih regija i dviju različitih korisničkih skupina, preko povezivanja organizacija civilnoga društva s akademskom zajednicom, pa sve do razmjene znanja, iskustava i ideja kojima obje organizacije streme. Upravo je povezivanje temelj na kojem želimo graditi održive modele podrške za osobe s invaliditetom – rekla je Videk.
Tijekom predstavljanja istaknuta je i inicijativa Kuća nade, razvojni koncept Udruge Spektar kojim se planira proširenje kapaciteta podrške za osobe s invaliditetom. Koncept predviđa razvoj smještajnih kapaciteta, pružanje licenciranih socijalnih usluga te organizaciju zaštitnih i integrativnih radionica usmjerenih na razvoj radnih vještina i uključivanje korisnika na tržište rada.
Predstavnica Udruge Spektar naglasila je kako bi ostvarenje ovog koncepta predstavljalo važan korak naprijed u razvoju socijalnih usluga za osobe s invaliditetom na području Splita i Splitsko-dalmatinske županije.
Projekt SPONA – Čvrsta veza za samostalan život provodit će se tijekom 36 mjeseci, a njegova ukupna vrijednost iznosi 256.161,00 eura. Sufinancira ga Europska unija iz Europskog socijalnog fonda plus u okviru Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021. – 2027.
Ana Kanjera, stručna suradnica HSUCDP-a, posebno je istaknula program koji Savez već treći ciklus provodi u suradnji sa svojim udrugama članicama diljem Lijepe naše, a riječ je o projektu Klub aktiv
Poslušaj članak
Hrvatski savez udruga cerebralne i dječje paralize (HSUCDP) nastavlja djelovati na promicanju uključivog društva, jednakih mogućnosti i aktivnog sudjelovanja osoba s invaliditetom u svim područjima života.
Poruka je to jučerašnjih Dana otvorenih vrata, događanja koje je Savez upriličio na svojoj zagrebačkoj adresi.
Ana Kanjera, stručna suradnica HSUCDP-a, posebno je istaknula program koji Savez već treći ciklus provodi u suradnji sa svojim udrugama članicama diljem Lijepe Naše, a riječ je o projektu Klub aktiv.
Usto, naglasila je važnost projekta Eduka – edukacijom protiv nasilja, koji je Savez proveo među učenicima osnovnih škola s područja Zagreb. Rečeni je projekt proveden uz financijsku podršku Grada Zagreba, koji je također novčano podržao i projekt ‘4 kampanje za cerebralnu i dječju paralizu’.
Kroz petnaest godina djelovanja, naglasila je Ana Kanjera, Savez je odigrao važnu ulogu u zagovaranju prava osoba s invaliditetom, pružanju podrške članicama te unapređenju kvalitete života osoba s cerebralnom i dječjom paralizom i njihovih obitelji.
Poseban dio programa bio je namijenjen učenicima trećeg razreda Gimnazije Lucijana Vranjanina, koji su sudjelovali u edukativnim aktivnostima o ulozi udruga i saveza u hrvatskom društvu, s naglaskom na organizacije koje djeluju u području zaštite i promicanja prava osoba s invaliditetom.
Na događanju su sudjelovali predstavnici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Društva osoba s cerebralnom i dječjom paralizom Zagreb CeDePe, Saveza društava distrofičara Hrvatske, Hrvatskog saveza udruga tjelesnih invalida te Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, čime je dodatno potvrđena važnost međusektorske suradnje u području podrške osobama s invaliditetom.
Cilj projekta je omogućiti aktivno sudjelovanje svih građana u društvenom i kulturnom životu zajednice, bez obzira na njihove mogućnosti ili prepreke s kojima se susreću
Poslušaj članak
Muzej krapinskih neandertalaca provodi projekt ‘Vremeplov za sve’, usmjeren na promicanje inkluzivnih usluga u kulturi te povećanje dostupnosti kulturne baštine osobama s invaliditetom i drugim pripadnicima ranjivih skupina.
Cilj projekta je omogućiti aktivno sudjelovanje svih građana u društvenom i kulturnom životu zajednice, bez obzira na njihove mogućnosti ili prepreke s kojima se susreću. Kroz različite prilagođene sadržaje i aktivnosti projekt nastoji približiti povijest, tradiciju i kulturnu baštinu širokom krugu korisnika te stvoriti okruženje u kojem su kultura i znanje dostupni svima.
Poseban naglasak stavljen je na jačanje kapaciteta zaposlenika ustanova u kulturi za pružanje inkluzivnih usluga. U tu svrhu tijekom provedbe projekta organizirat će se edukacije za sve djelatnike ustanove kako bi stekli nova znanja i vještine potrebne za kvalitetan rad s različitim ciljnim skupinama.
Edukacije će biti usmjerene na rad s djecom do 18 godina, mladima od 18 do 29 godina, osobama starijima od 55 godina te osobama s invaliditetom, s ciljem bolje prilagodbe kulturnih sadržaja njihovim interesima, mogućnostima i potrebama.
Projekt uključuje i provedbu 12 specijaliziranih edukativno-kreativnih radionica posvećenih evoluciji, geološkoj prošlosti Zemlje, životu pračovjeka i nalazištu Hušnjakovo. Svaka radionica bit će posebno osmišljena za određenu ranjivu skupinu korisnika te će trajati ukupno deset školskih sati raspoređenih kroz tri dolaska.
Program će obuhvaćati obilazak muzejskog postava i sudjelovanje u kreativnim i edukativnim aktivnostima prilagođenima potrebama polaznika. Kako bi se osigurala što veća dostupnost sadržaja, Muzej će sudionicima osigurati prijevoz, okrjepu i osvježenje tijekom radionica.
Provedbom projekta očekuje se povećanje dostupnosti kulturnih sadržaja osobama s invaliditetom, njihova veća društvena uključenost te podizanje svijesti javnosti o važnosti pristupačnosti i inkluzije.
Projekt će pridonijeti razvoju i prilagodbi sadržaja osobama s različitim vrstama invaliditeta, stvaranju i provedbi inkluzivnih edukativnih radionica te razvoju interaktivnih programa posvećenih lokalnoj povijesti i kulturnoj baštini. Također će se razviti primjeri dobre prakse koji će se moći primjenjivati i nakon završetka projekta, dok će javni događaji i medijske aktivnosti dodatno promovirati važnost jednakih mogućnosti i dostupnosti kulturnih sadržaja svim građanima.
Projekt ‘Vremeplov za sve’ provodi se od 24. ožujka 2026. do 24. ožujka 2028. godine. Nositelj projekta su Muzeji Hrvatskog zagorja – Muzej krapinskih neandertalaca, a ukupna vrijednost projekta iznosi 135.202,43 eura.
Projekt je u cijelosti financiran bespovratnim sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), uz sudjelovanje Ministarstva kulture i medija kao Posredničkog tijela razine 1 te Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kao Posredničkog tijela razine 2.
in MREŽAPrije 5 dana
in MREŽAPrije 7 dana
Vaše pričePrije 6 dana
in MREŽAPrije 4 dana
Moderna vremenaPrije 7 dana
Civilno društvoPrije 5 dana
RibolovPrije 6 dana
Osobe s invaliditetomPrije 7 dana