Medijska pismenost postala je ključno pitanje u digitaliziranom svijetu u kojemu je sve manje jasno tko kreira medijski sadržaj i kakva je u tom procesu uloga profesionalnih novinara. Odgovore na ove nepoznanice dali su nam upravo završeni Dani medijske pismenosti, u organizaciji Agencije za elektroničke medije i hrvatskog UNICEF-a, a pod vodstvom Roberta Tomljenovića, zamjenika predsjednika rečene agencije
Poslušaj ovaj članak
Gospodine Tomljenović, ove se godine Tjedan medijske pismenosti obilježava u posebno osjetljivo vrijeme. Utjecaj društvenih mreža, naime, postaje sve pogubniji u svijetu suočenom s brojnim izazovima, ponajprije geopolitičkim i klimatskim, dok uloga tradicionalnih medija u kreiranju javnog mnijenja evidentno slabi. Je li to možda posljedica i niske razine medijske pismenosti, ne samo u Hrvatskoj nego i u globaliziranom društvu?
– Na to pitanje nije lako odgovoriti, posebice stoga što je riječ o vrlo kompleksnom globalnom problemu, gdje se Hrvatska ne izdvaja, odnosno gdje dijelimo iste probleme i izazove kao i cijeli svijet. Položaj i utjecaj društvenih mreža treba gledati u širem kontekstu i međusobnoj povezanosti ekonomskih, tehnoloških, političkih i ideoloških uzroka.
Sve to treba gledati i u kontekstu tehnološke revolucije, društvenog umrežavanja i algoritama, a sada i ubrzanog razvoja generativne umjetne inteligencije, ali i velikih promjena u medijima, koji još uvijek traže odgovor na tehnološke promjene i shodno tome nove poslovne modele.
Činjenica je da se cjelokupno informacijsko okruženje u potpunosti promijenilo. Mnoštvo informacija, ali sve više i dezinformacija s kojima smo svakodnevno suočeni dovelo je do toga da je građanima sve teže pronaći točnu informaciju i razlikovati vjerodostojnu vijest od manipulacije. K tome, društvene su mreže postale značajan ili čak, kada govorimo o mladima, primarni izvori informiranja. Međutim, društvene mreže ne preuzimaju nikakvu uredničku odgovornost za objavljeno, na društvenim mrežama ne postoji mehanizam provjere i odabira informacija, poput institucije gatekeepinga koji postoji u klasičnim medijima, a što se pokazalo pogodnim za masovno širenje lažnih vijesti i dezinformacija u digitalnom prostoru.
Dakle, kada govorimo o suvremenom informacijskom okruženju, trebamo voditi računa o brojnim elementima poput pada povjerenja građana u klasične medije i društvenim mrežama kao glavnom izvoru informiranja, padu kvalitete novinarstva i profesionalnih medijskih standarda, smanjenju prihoda klasičnih medija, ali i sve donedavno nereguliranom prostoru internetskih posrednika i društvenih mreža, algoritmima, botovima na društvenim mrežama, a odnedavno i nevjerojatno brzom razvoju generativne umjetne inteligencije.
Problem s društvenim mrežama je i taj što su one nastale i razvile svoje poslovne modele u gotovo potpuno nereguliranom prostoru, u kojem nisu imale odgovornost za sadržaje objavljene i distribuirane preko njihovih platformi. I tek kada sve to uzmemo u obzir možemo govoriti o medijskoj pismenosti građana, a koju ipak možemo gledati samo kao alat koji nam može pomoći da može kvalitetetno živjeti u ovo moderno vrijeme.
No, ono što moramo osvijestiti jest da bez medijski pismenih građana kao društvo gotovo da nemamo šanse. Iz svega što sam naveo sasvim jasno proizlazi da su nam više nego ikada – svima, a posebice mladima – potrebna znanja koja omogućuju da se snađemo u mnoštvu informacija kojima smo izloženi. Zato nam treba sposobnost kritičkog razmišljanja i zauzimanja kritičke neovisnosti u odnosu na društvene mreže i sve vrste medija.
Umjetna je inteligencija postala jedan od alata kojim se služe i novinari kada pišu članke ili vijesti, pritom ne provjeravajući pouzdanost informacija koje prenose. Hoće li umjetna inteligencija, kako to najavljuju neki futurolozi, u skorijoj budućnosti uistinu zamijeniti profesionalne novinare i hoće li to iz temelja promijeniti naš doživljaj stvarnosti? Uostalom, jesu li nas digitalni mediji već uveli u svojevrsni matriks u kojemu i nema baš prostora za neko kritičko razmišljanje?
– Prostora za kritičko razmišljanje mora uvijek biti i to nam nitko ne može ni oduzeti, jer naša je autonomna odluka da kada se koristimo društvenim mrežama i medijima propitujemo i analiziramo njihov sadržaj, dakle da kritički propitujemo i imamo zdravi skeptički odnos prema medijima na svim platformama.
Moramo biti svjesni da nas umjetna inteligencija, preko algoritama, već godinama zatvara u istomišljeničke mjehuriće, da nam nudi gotovo samo sadržaje koji potvrđuju naše mišljenje i da nas ne suočava s drugačijim stavovima i pogledima, te da na taj način onemogućava razmjenu mišljenja i društvenu raspravu o važnim pitanjima.
Stoga smo zatvoreni u svoje ideološke i identitetske mjehuriće, te se onda šokiramo kada u stvarnom svijetu naiđemo na nekoga s drugačijim stavom, što onda – potpuno pogrešno – doživljavamo kao provokaciju. Inače, mislim da je naš doživljaj stvarnosti dobrim dijelom već sada promijenjen, s obzirom na to da živimo u medijski posredovanom svijetu. Posebice je promijenjen kod mladih, kojima su društvene mreže gotovo pa i jedini pogled u svijet, što onda njima posljedično i prikazuje distorziran pogled na svijet.
Vjerujem da umjetna inteligencija neće zamijeniti profesionalne novinare i da u kvalitetnim distinktivnim medijima mogu raditi samo profesionalci od krvi i mesa. Naravno da će se umjetna inteligencija koristiti u proizvodnji medijskih sadržaja, no vjerodostojne novinarske sadržaje mogu napraviti samo profesionalci, i to je ono što bi te medije trebalo razlikovati i davati im i značajniji položaj u informacijskom i društvenom okruženju.
Kako tumačite činjenicu da osobe s invaliditetom, unatoč svojoj brojnosti, još uvijek tavore na marginama medijskog interesa?
– Žao mi je tako što čuti. No, nažalost, u ovom informacijskom okruženju o kojem smo govorili, jednim dijelom u medijima se i donose uredničke odluke na temelju clickbait naslova. Dakle, često se ne vodi računa o društvenoj vrijednosti vijesti, već prevladavaju vijesti temeljene na senzacionalizmu, aferama i skandalima ili nesrećama.
Što mislite, mogu li tradicionalni mediji danas senzibilizirati javnost kada je riječ o pravima i položaju osoba s invaliditetom i drugih ranjivih društvenih skupina? Naizgled je to gotovo pa nemoguća misija jer ranjive društvene skupine nemaju potencijal za senzacionalističke i tabloidne teme…
– Vjerujem da tradicionalni mediji mogu senzibilizirati javnost o pravima i položaju osoba s invaliditetom, te da to povremeno i rade, posebice HRT kao javni servis. Kada je u javnosti prisutna tema od nacionalnog interesa, a vezana uz osobe s invaliditetom, tradicionalni mediji joj ipak daju pažnju.
Inače, Agencija za elektroničke medije upravlja Fondom za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, a kao jedna od tema koje se zakonom potiču je podizanje svijesti javnosti o sposobnostima i doprinosu osoba s invaliditetom, kao i promicanje i poštovanje njihovih prava i dostojanstva, uključujući borbu protiv stereotipa, predrasuda i štetnih postupaka prema osobama s invaliditetom. Također, sredstvima Fonda potiče se i zapošljavanje visokoobrazovanih stručnih radnika s invaliditetom u nakladnicima i medijima.
Za pristup sustavu e-MOSI potrebno je koristiti vjerodajnicu visoke ili značajne razine sigurnosti putem sustava e-Građani
Poslušaj članak
Agencija za komercijalnu djelatnost sustavno radi na olakšavanju života osobama s invaliditetom pa su tako ovaj put unaprijedili svoj Elektronski sustav (e-mosi) još jednostavnijim načinom izdavanja isprava i iskaznica za osobe s invaliditetom.
Osim što sada putem interneta možete podnijeti zahtjev za izdavanje Europske i nacionalne iskaznice za osobe s invaliditetom te Europske parkirališne karte, dostupne su i usluge podnošenja zahtjeva za novu ispravu zbog promjene podataka u Registru osoba s invaliditetom ili zahtjev zbog promjene osobnih podataka (ime/prezime).
Isto tako, putem interneta se može zahtjev za novi dokument u slučaju gubitka, krađe ili oštećenja iskaznice ili Europske parkirališne karte te preuzimanje Rješenja izdanih uz vaše isprave.
Za pristup sustavu e-MOSI potrebno je koristiti vjerodajnicu visoke ili značajne razine sigurnosti putem sustava e-Građani, a sve zahtjeve možete podnijeti putem sljedećeg linka: https://mosi.akd.hr/hr/emosi.
Inače, Europska i nacionalna iskaznica za osobe s invaliditetom uvedena je prošle godine u Hrvatsku, u skladu s inicijativom Europske unije za standardizaciju prava osoba s invaliditetom u zemljama članicama.
Ove iskaznice omogućuju osobama s invaliditetom veće pogodnosti, poput pristupa različitim pravima i uslugama, olakšavanja korištenja javnog prijevoza, kao i drugih povlastica koje su osigurane zakonodavstvom Europske unije i nacionalnim zakonima.
Europska parkirališna karta temelji se na jedinstvenom standardu koji je prepoznat u svim zemljama članicama EU s ciljem poboljšanja mobilnosti i neometanog pristupa potrebnim uslugama, a osobama s invaliditetom omogućava lakše kretanje i pristup javnim površinama i uslugama.
Parkirališna karta omogućuje besplatan ili povoljniji pristup parkiralištima, kao i parkiranje na mjestima koja su posebno označena za osobe s invaliditetom, bez obzira na to u kojoj zemlji EU osoba boravi. Može se koristiti u svim državama članicama EU, svaka zemlja kartu priznaje kao dokaz da osoba ima pravo koristiti povlastice koje se odnose na parkiranje.
Europske parkirališne karte samo su jedna u nizu pozitivnih praksi koje je AKD napravio kako bi olakšao život osobama s invaliditetom u Hrvatskoj.
Treninzi će se odvijati u sportskoj dvorani, na bazenu i u prirodi, a sve s ciljem razvoja socijalnih vještina i motoričkih sposobnosti djece s Down sindromom
Poslušaj članak
Sportska udruga djece s intelektualnim teškoćama Mali princ Zadar, koja je specijalizirana za treniranje djece s intelektualnim teškoćama, uskoro otvara grupu treninga za djecu s Down sindromom od 9 do 15 godina.
S novom godinom kreće i nova priča. Tako su iz Malog princa odlučili otvoriti novu grupu za treninge najmlađih osoba s Down sindromom. Jedan od najboljih načina inkluzije djece s teškoćama u razvoju u društvo je upravo kroz sport.
Upravo zbog tog razloga Udruga Mali princ provodi prilagođene treninge za djecu s Down sindromom te tako rade na socijalizaciji, poticanju fizičke aktivnosti i ranoj prevenciji pretilosti kod djece.
Kroz raznolik program sportskih aktivnosti koji je osmišljen i prilagođen upravo najmlađoj djeci s Down sindromom, poticat će se njihova fizička aktivnost, emocionalna i socijalna inteligencija.
Prilagođeni treninzi održavat će se ponedjeljkom od 14 do 15 sati u dvorani 4 na ŠRC Višnjik, trajat će 60 minuta, a bit će koncipirani na način da će se djecu postepeno uvoditi u trenažni proces gdje će kroz razne vježbe i elementarne sportske i društvene igre naučiti osnovne oblike kretanja i motoričke strukture.
Treninzi će se odvijati u sportskoj dvorani, bazenu i u prirodi, a sve s ciljem razvoja socijalnih vještina i motoričkih sposobnosti djece s Down sindromom, pod vodstvom profesorice kineziologije Martine Šango koja je ujedno i predsjednica Udruge, te vrijednih volontera Udruge.
Predsjednica Udruge istaknula je kako će novi program uvelike doprinijeti poboljšanju kvalitete života mališana s Down sindromom.
– Veselimo se novom programu osmišljenom za mlađu djecu sa Down sindromom. Njime će se stvoriti nova prilika za uključivanje djece sa DS u sport, što smatram izuzetno važnim zbog unapređivanja njihovog zdravlja, razvoja navika za tjelesnim vježbanjem, te općenito poboljšanja kvalitete njihovog života. Djeca će rano ulaziti u sustav vježbanja i u sport, koji će doprinijeti njihovom samopouzdanju, razvoju pozitivne slike o sebi, te razviti i socijalne vještine koje su također važne. Mislim da je ovo još jedan iskorak ka prihvaćanju djece sa DS u društvo, te poticaj i promicanje inkluzivnih vrijednosti u lokalnoj zajednici – zaključila je Šango.
Organiziranjem sportskih aktivnosti za djecu s Down sindromom udruga je pokazala kako brine za bolje sutra najranjivijih skupina u društvu. Na taj način pokazuje cijeloj zajednici put prema većoj inkluzivnosti osoba s Down sindromom u društvo.
Svi zainteresirani roditelji koji žele da im djeca budu dio spomenutog sportskog programa mogu se prijaviti pozivom na broj 091/495-4496, slanjem poruke putem Facebooka ovdje, ili njihove službene stranice ovdje.
Svake godine članovi Udruge Mali princ sudjeluju na raznim sportskim natjecanjima za osobe s intelektualnim teškoćama.
Inače, Udruga Mali princ nastala je 2018. godine s ciljem pružanja poticajnoga okruženja za tjelesnu aktivnost djece i mladih s intelektualnim teškoćama.
Iz Državnog izbornog povjerenstva su objavili zvučnu snimku na kojoj je detaljno objašnjeno na koji način osobe s određenim invaliditetom, koje nisu u mogućnosti izaći na biralište, mogu glasati
Poslušaj članak
U ovu nedjelju očekuje nas drugi krug izbora za predsjednika Republike Hrvatske. Izbor je spao samo na dva kandidata – aktualnog predsjednika Zorana Milanovića i HDZ-ovog Dragana Primorca. Pred hrvatskim narodom je odluka o tome tko će voditi našu zemlju idućih pet godina.
Iako je izlaznost u prvom krugu izbora nešto manja nego prošle godine, pravo je pitanje koliko ljudi nije htjelo, a koliko ih nije moglo izaći i obaviti svoju građansku dužnost.
Pod ‘nije moglo’ pojmom mislimo na to koliko ljudi zbog zbog fizičkih barijera nije moglo doći na biralište i dati svoj glas kandidatu kojeg podržavaju.
Na sam dan izbora, na adresu Državnog izbornog povjerenstva, upravo iz tog razloga stizalo je više upita nego prijašnjih godina.
Kako bi se takva i slična pitanja izbjegla, DIP je odlučio uputiti sve birače s istim problemima da se obrate nadležnom izbornom povjerenstvu kojem pripadaju, a oni će pokušati naći adekvatno rješenje kako bi glas osoba s invaliditetom također bio zabilježen.
Iz Državnog izbornog povjerenstva su objavili zvučnu snimku na kojoj je detaljno objašnjeno na koji način osobe s određenim invaliditetom, koje nisu u mogućnosti izaći na biralište, mogu glasati.
DIP je za slijepe i slabovidne osobe osigurao zvučnu snimku liste kandidata Zorana Milanovića i Dragana Primorca. Pošto je aktualni predsjednik Republike dobio više glasova u prvom krugu od svog protukandidata, stavljen je na prvo, a Zoran Primorac na drugo mjesto.
Slijepim i slabovidnim glasačima bit će omogućeno da čuju popis stranaka koje su predložile Zorana Milanovića, odnosno Dragana Primorca.
Novitet u drugom krugu je taj što će slijepe i slabovidne osobe moći glasati samostalno uz pomoć maske koja se priloži uz osnovni glasački listić, a tako slijepa osoba može sama zaokružiti redni broj kandidata kojem žele dati svoj glas.
Prvi izbori na kojima je glasanje bilo prilagođeno osobama s oštećenjem vida održali su se 2009. godine.
Iako je glasanje tajno i svaki birač mora glasati osobno, u nekim su prilikama dozvoljene iznimke, odnosno pomoć druge osobe, primjerice kad je birač nepismen ili ima oštećenja gornjih ekstremiteta ili neka druga oštećenja koja mu priječe samostalno glasanje.
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših preferencija i ponovljenih posjeta. Klikom na “Prihvati sve” pristajete na korištenje SVIH kolačića. Međutim, možete posjetiti "Postavke kolačića" kako biste dali kontrolirani pristanak.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva dok se krećete web stranicom. Među njima, kolačići koji su kategorizirani kao potrebni pohranjuju se u vaš preglednik jer su neophodni za rad osnovnih funkcija web stranice. Također koristimo kolačiće trećih strana koji nam pomažu analizirati i razumjeti kako koristite ovo web mjesto. Ovi kolačići će biti pohranjeni u vašem pregledniku samo uz vaš pristanak. Također imate mogućnost isključiti ove kolačiće. Ali isključivanje nekih od ovih kolačića može utjecati na vaše iskustvo pregledavanja.
Funkcionalni kolačići pomažu u obavljanju određenih funkcija kao što je dijeljenje sadržaja web stranice na platformama društvenih medija, prikupljanje povratnih informacija i druge značajke trećih strana.
Kolačići izvedbe koriste se za razumijevanje i analizu ključnih indeksa učinkovitosti web stranice što pomaže u pružanju boljeg korisničkog iskustva za posjetitelje.
Analitički kolačići koriste se za razumijevanje načina na koji posjetitelji stupaju u interakciju s web stranicom. Ovi kolačići pomažu u pružanju informacija o metrikama kao što su broj posjetitelja, stopa napuštanja stranice, izvor prometa itd.
Neophodni kolačići apsolutno su neophodni za ispravno funkcioniranje web stranice. Ovi kolačići osiguravaju osnovne funkcionalnosti i sigurnosne značajke web stranice, anonimno.
Oglašavački kolačići koriste se kako bi se posjetiteljima pružili relevantni oglasi i marketinške kampanje. Ovi kolačići prate posjetitelje na web-mjestima i prikupljaju podatke za pružanje prilagođenih oglasa.
Gastro kutakprije 2 mjeseca
Gastro kutakprije 1 godina
Gastro kutakprije 1 godina
Gastro kutakprije 10 mjeseci
Gastro kutakprije 5 mjeseci
Vijestiprije 1 godina
Gastro kutakprije 11 mjeseci
Gastro kutakprije 11 mjeseci
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva dok se krećete web stranicom. Među njima, kolačići koji su kategorizirani kao potrebni pohranjuju se u vaš preglednik jer su neophodni za rad osnovnih funkcija web stranice. Također koristimo kolačiće trećih strana koji nam pomažu analizirati i razumjeti kako koristite ovo web mjesto. Ovi kolačići će biti pohranjeni u vašem pregledniku samo uz vaš pristanak. Također imate mogućnost isključiti ove kolačiće. Ali isključivanje nekih od ovih kolačića može utjecati na vaše iskustvo pregledavanja.