in MREŽA
INTERVJU, ROBERT TOMLJENOVIĆ Umjetna inteligencija ne smije zamijeniti profesionalne novinare
Medijska pismenost postala je ključno pitanje u digitaliziranom svijetu u kojemu je sve manje jasno tko kreira medijski sadržaj i kakva je u tom procesu uloga profesionalnih novinara. Odgovore na ove nepoznanice dali su nam upravo završeni Dani medijske pismenosti, u organizaciji Agencije za elektroničke medije i hrvatskog UNICEF-a, a pod vodstvom Roberta Tomljenovića, zamjenika predsjednika rečene agencije
Poslušaj ovaj članak
Gospodine Tomljenović, ove se godine Tjedan medijske pismenosti obilježava u posebno osjetljivo vrijeme. Utjecaj društvenih mreža, naime, postaje sve pogubniji u svijetu suočenom s brojnim izazovima, ponajprije geopolitičkim i klimatskim, dok uloga tradicionalnih medija u kreiranju javnog mnijenja evidentno slabi. Je li to možda posljedica i niske razine medijske pismenosti, ne samo u Hrvatskoj nego i u globaliziranom društvu?
– Na to pitanje nije lako odgovoriti, posebice stoga što je riječ o vrlo kompleksnom globalnom problemu, gdje se Hrvatska ne izdvaja, odnosno gdje dijelimo iste probleme i izazove kao i cijeli svijet. Položaj i utjecaj društvenih mreža treba gledati u širem kontekstu i međusobnoj povezanosti ekonomskih, tehnoloških, političkih i ideoloških uzroka.
Sve to treba gledati i u kontekstu tehnološke revolucije, društvenog umrežavanja i algoritama, a sada i ubrzanog razvoja generativne umjetne inteligencije, ali i velikih promjena u medijima, koji još uvijek traže odgovor na tehnološke promjene i shodno tome nove poslovne modele.
Činjenica je da se cjelokupno informacijsko okruženje u potpunosti promijenilo. Mnoštvo informacija, ali sve više i dezinformacija s kojima smo svakodnevno suočeni dovelo je do toga da je građanima sve teže pronaći točnu informaciju i razlikovati vjerodostojnu vijest od manipulacije. K tome, društvene su mreže postale značajan ili čak, kada govorimo o mladima, primarni izvori informiranja. Međutim, društvene mreže ne preuzimaju nikakvu uredničku odgovornost za objavljeno, na društvenim mrežama ne postoji mehanizam provjere i odabira informacija, poput institucije gatekeepinga koji postoji u klasičnim medijima, a što se pokazalo pogodnim za masovno širenje lažnih vijesti i dezinformacija u digitalnom prostoru.
Dakle, kada govorimo o suvremenom informacijskom okruženju, trebamo voditi računa o brojnim elementima poput pada povjerenja građana u klasične medije i društvenim mrežama kao glavnom izvoru informiranja, padu kvalitete novinarstva i profesionalnih medijskih standarda, smanjenju prihoda klasičnih medija, ali i sve donedavno nereguliranom prostoru internetskih posrednika i društvenih mreža, algoritmima, botovima na društvenim mrežama, a odnedavno i nevjerojatno brzom razvoju generativne umjetne inteligencije.
Problem s društvenim mrežama je i taj što su one nastale i razvile svoje poslovne modele u gotovo potpuno nereguliranom prostoru, u kojem nisu imale odgovornost za sadržaje objavljene i distribuirane preko njihovih platformi. I tek kada sve to uzmemo u obzir možemo govoriti o medijskoj pismenosti građana, a koju ipak možemo gledati samo kao alat koji nam može pomoći da može kvalitetetno živjeti u ovo moderno vrijeme.
No, ono što moramo osvijestiti jest da bez medijski pismenih građana kao društvo gotovo da nemamo šanse. Iz svega što sam naveo sasvim jasno proizlazi da su nam više nego ikada – svima, a posebice mladima – potrebna znanja koja omogućuju da se snađemo u mnoštvu informacija kojima smo izloženi. Zato nam treba sposobnost kritičkog razmišljanja i zauzimanja kritičke neovisnosti u odnosu na društvene mreže i sve vrste medija.
Umjetna je inteligencija postala jedan od alata kojim se služe i novinari kada pišu članke ili vijesti, pritom ne provjeravajući pouzdanost informacija koje prenose. Hoće li umjetna inteligencija, kako to najavljuju neki futurolozi, u skorijoj budućnosti uistinu zamijeniti profesionalne novinare i hoće li to iz temelja promijeniti naš doživljaj stvarnosti? Uostalom, jesu li nas digitalni mediji već uveli u svojevrsni matriks u kojemu i nema baš prostora za neko kritičko razmišljanje?
– Prostora za kritičko razmišljanje mora uvijek biti i to nam nitko ne može ni oduzeti, jer naša je autonomna odluka da kada se koristimo društvenim mrežama i medijima propitujemo i analiziramo njihov sadržaj, dakle da kritički propitujemo i imamo zdravi skeptički odnos prema medijima na svim platformama.
Moramo biti svjesni da nas umjetna inteligencija, preko algoritama, već godinama zatvara u istomišljeničke mjehuriće, da nam nudi gotovo samo sadržaje koji potvrđuju naše mišljenje i da nas ne suočava s drugačijim stavovima i pogledima, te da na taj način onemogućava razmjenu mišljenja i društvenu raspravu o važnim pitanjima.
Stoga smo zatvoreni u svoje ideološke i identitetske mjehuriće, te se onda šokiramo kada u stvarnom svijetu naiđemo na nekoga s drugačijim stavom, što onda – potpuno pogrešno – doživljavamo kao provokaciju. Inače, mislim da je naš doživljaj stvarnosti dobrim dijelom već sada promijenjen, s obzirom na to da živimo u medijski posredovanom svijetu. Posebice je promijenjen kod mladih, kojima su društvene mreže gotovo pa i jedini pogled u svijet, što onda njima posljedično i prikazuje distorziran pogled na svijet.
Vjerujem da umjetna inteligencija neće zamijeniti profesionalne novinare i da u kvalitetnim distinktivnim medijima mogu raditi samo profesionalci od krvi i mesa. Naravno da će se umjetna inteligencija koristiti u proizvodnji medijskih sadržaja, no vjerodostojne novinarske sadržaje mogu napraviti samo profesionalci, i to je ono što bi te medije trebalo razlikovati i davati im i značajniji položaj u informacijskom i društvenom okruženju.
Kako tumačite činjenicu da osobe s invaliditetom, unatoč svojoj brojnosti, još uvijek tavore na marginama medijskog interesa?
– Žao mi je tako što čuti. No, nažalost, u ovom informacijskom okruženju o kojem smo govorili, jednim dijelom u medijima se i donose uredničke odluke na temelju clickbait naslova. Dakle, često se ne vodi računa o društvenoj vrijednosti vijesti, već prevladavaju vijesti temeljene na senzacionalizmu, aferama i skandalima ili nesrećama.
Što mislite, mogu li tradicionalni mediji danas senzibilizirati javnost kada je riječ o pravima i položaju osoba s invaliditetom i drugih ranjivih društvenih skupina? Naizgled je to gotovo pa nemoguća misija jer ranjive društvene skupine nemaju potencijal za senzacionalističke i tabloidne teme…
– Vjerujem da tradicionalni mediji mogu senzibilizirati javnost o pravima i položaju osoba s invaliditetom, te da to povremeno i rade, posebice HRT kao javni servis. Kada je u javnosti prisutna tema od nacionalnog interesa, a vezana uz osobe s invaliditetom, tradicionalni mediji joj ipak daju pažnju.
Inače, Agencija za elektroničke medije upravlja Fondom za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, a kao jedna od tema koje se zakonom potiču je podizanje svijesti javnosti o sposobnostima i doprinosu osoba s invaliditetom, kao i promicanje i poštovanje njihovih prava i dostojanstva, uključujući borbu protiv stereotipa, predrasuda i štetnih postupaka prema osobama s invaliditetom. Također, sredstvima Fonda potiče se i zapošljavanje visokoobrazovanih stručnih radnika s invaliditetom u nakladnicima i medijima.
Dobrotvorna kampanja tvrtke Salvus i ove će godine pomoći financiranju psihološke podrške oboljelima od raka te besplatnog taksi prijevoza žena na kemoterapiju
Poslušaj članak
Tvrtka Salvus trinaestu godinu zaredom provodi dobrotvornu kampanju „Snaga je u nama“ u suradnji s udrugama Europa Donna Hrvatska i Nismo same. Kampanja povezuje podizanje svijesti o raku dojke s konkretnom pomoći oboljelima, od psihološke podrške do prijevoza na liječenje.
Tijekom listopada od svake prodane bočice proizvoda Solgar Skin, Nails and Hair Formula i Solgar Skin, Nails and Hair with Biotin tvrtka će donirati jedan euro partnerskim udrugama. Sredstva namijenjena udruzi Europa Donna Hrvatska usmjerit će se na pružanje psihološke pomoći oboljelima od raka, dok će udruga Nismo same donaciju iskoristiti za svoj projekt besplatnog taksi prijevoza žena na kemoterapiju.
Prema podacima organizatora, u dosadašnjim je kampanjama prikupljeno više od 65.000 eura. Uz Hrvatsku, kampanja se provodi i u Sloveniji, Srbiji, Bosni i Hercegovini, na Kosovu te u Albaniji i Crnoj Gori.
Važnost ovakve podrške posebno dolazi do izražaja u svakodnevici žena koje tijekom liječenja trebaju pomoć pri dolasku u bolnicu. Projekt udruge Nismo same „Nisi sama – ideš s nama!“ pokrenut je u ožujku 2018. kako bi ženama oboljelima od raka omogućio prijevoz od kuće do bolnice i natrag. Udruga ističe da među korisnicama ima žena koje nemaju podršku obitelji ili ne mogu same podmiriti troškove prijevoza, ali i onih kojima bližnji, unatoč želji da pomognu, nisu uvijek dostupni.
Prijevoz na terapiju i dostupna psihološka pomoć odgovaraju na različite, ali povezane potrebe oboljelih. Uz zahtjevno liječenje, žene se suočavaju i s promjenama na tijelu, emocionalnim opterećenjem te teškoćama u organizaciji svakodnevnog života. Ovogodišnja kampanja zato ponovno naglašava važnost sveobuhvatne podrške koja obuhvaća i praktične i psihološke izazove bolesti.
Kampanja je predstavljena 22. rujna u Zagrebu na događanju „Ružičasti party powered by Solgar“, koje je okupilo predstavnike medija, partnerskih udruga i druge goste. Predstavile su je voditeljica Ida Prester, predsjednica udruge Nismo same Ivana Kalogjera, predsjednica udruge Europa Donna Hrvatska doc. dr. sc. Vesna Ramljak te Mateja Brezovec, specijalistica za proizvode u Salvusu.
Organizatori pozivaju građane da se tijekom listopada uključe kupnjom proizvoda obuhvaćenih kampanjom i tako pridonesu financiranju usluga koje oboljelim ženama olakšavaju liječenje i svakodnevicu.
Povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, Udruga invalida rada i ostalih osoba s invaliditetom grada Duga Resa, zajedno sa Ženskom grupom Korak Karlovac, obilježila je ovaj važan dan okupljanjem i simboličnim puštanjem 100 crnih balona u spomen na žene ubijene u femicidu
Poslušaj članak
Nacionalni dan obilježava se u spomen na Gordanu Oraškić, odvjetnicu Hajru Prohić i sutkinju Ljiljanu Hvalec, ubijene 22. rujna 1999. tijekom brakorazvodne parnice na Općinskom sudu u Zagrebu. Tada je teško ozlijeđena i sudska službenica Stanka Cvetković.
Udruga upozorava na položaj žena s invaliditetom. Uz nasilje kojem mogu biti izložene kao žene, suočavaju se i s dodatnim preprekama povezanima s invaliditetom. Ovisnost o pomoći druge osobe, izolacija ili otežan pristup uslugama podrške mogu im otežati prijavu nasilja i odlazak od nasilnika.
– Ženi koja traži pomoć moramo vjerovati i pružiti joj stvarnu mogućnost da se zaštiti. Za ženu s invaliditetom to znači i pristupačnu prijavu, odgovarajuću podršku te mogućnost sigurnog i neovisnog života. Zaštita koja joj nije dostupna nije zaštita – poručuje predsjednica udruge Josipa Urem.
Uoči obilježavanja ovog nacionalnog dana, udruga je provela i volontersku akciju prikupljanja higijenskih potrepština za Sigurnu kuću Ženske grupe Korak Karlovac. Zahvaljujući velikom odazivu i solidarnosti, prikupljen je velik broj potrebnih higijenskih i drugih potrepština koje će biti namijenjene ženama i djeci korisnicima Sigurne kuće.
– Ovom prilikom posebno zahvaljujemo Udruzi slijepih Karlovačke županije, našim članovima, građanima i svima koji su se uključili u akciju svojim donacijama. Vaša podrška pokazala je koliko zajedničkim snagama možemo učiniti za one kojima je pomoć najpotrebnija – kažu iz udruge.
Udruga poziva nadležne institucije da ozbiljno i pravodobno postupaju po prijavama te osiguraju da pomoć bude dostupna svakoj ženi. Žene s invaliditetom kojima je potrebna podrška mogu nazvati besplatni telefon SOIH – Mreže žena s invaliditetom: 0800 300 200.
Udruga invalida rada i ostalih osoba s invaliditetom grada Duga Resa i Ženska grupa Korak Karlovac zajedničkim su obilježavanjem Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama poslale jasnu poruku da nitko ne smije biti prepušten nasilju i da zaštita, podrška i pomoć moraju biti dostupne svakoj ženi, uključujući žene s invaliditetom.
– Puštanjem 100 crnih balona odali smo počast ubijenim ženama. Naša je odgovornost učiniti sve što možemo da žene koje danas žive u strahu dobiju pomoć prije nego što bude prekasno.
Izvor: Udruga invalida rada i ostalih osoba s invaliditetom grada Duga Resa
U povodu 60. obljetnice Udruge invalida rada Zagreba 22. rujna dodijeljene su nagrade i zahvalnice zaslužnim pojedincima, organizacijama i institucijama. Čestitajući jubilarnu obljetnicu, predsjednica Nada Vorkapić osvrnula se na povijest UIR Zagreba
Poslušaj članak
– Tijekom 60 godina tri puta smo mijenjali naziv, od Udruženja, Saveza do Udruge invalida rada, a od 2003. Udruga invalida rada Zagreba. Od 2007., zahvaljujući bivšoj predsjednici Mariji Topić, djelujemo u prostoru na adresi Nova cesta, gdje se provode razne aktivnosti – podsjetila je Vorkapić.
Naglasila je kako su od osnutka do danas vrijednosti UIR Zagreba solidarnost, stručnost, ustrajnost, predanost te unaprjeđenje života invalida rada i ostalih osoba s invaliditetom. Vorkapić je poručila da će UIR Zagreba i dalje ostati mjesto gdje će se saslušati potrebe članova i pokazati razumijevanje.
Nakon prigodnog govora predsjednica Vorkapić uručila je nagrade i zahvalnice, a Nagradu za životno djelo Branki Trzun Makek uručio je Ivica Lazić, član UIR Zagreba od osnutka.
– Nagrada je logičan slijed mog dugogodišnjeg angažmana u UIR Zagreba. Zadnjih deset godina sam u Upravnom odboru udruge i osam godina sam njezina dopredsjednica. Dosad sam se trudila ukazivati na prepreke i probleme osoba s invaliditetom te ću i dalje nastojati ispraviti nepravde – rekla je Trzun Makek.
Godišnju nagradu dobila je Mirjana Dobranović.
Uz Suzanu Suvajac i Belkisu Štrkonjić, Nagradu za Naj zaposlenicu dobila je pravnica UIR Zagreba Ivana Unger, koja je istaknula kako joj je velika čast što su članovi prepoznali njezin rad.
– Zanimljivo je i izazovno raditi u udruzi. Stranke dolaze s raznim pitanjima, to mi omogućuje da se bavim različitim područjima prava – rekla je Unger.
Naglasila je kako joj je važno raditi za dobrobit članova UIR Zagreba te kao članica Stručnog savjeta Ureda pravobranitelja za osobe s invaliditetom na sastanku iznijeti i probleme koji najviše muče invalide rada.
Nagradu Naj volonter dobili su Maida Bojić, Nada Katanec, Ljiljana Smontara i Marko Švraka, koji volontira šest godina u mobilnom timu i organizira kviz znanja za korisnike udruge. Volonterski rad Švraka prepoznao je i dm, gdje radi kao informatičar.
– Počeo sam volontirati u vrijeme potresa i covida. Volonterstvo je za mene nesebično davanje svog vremena i znanja drugima – rekao je Švraka.
Poručio je da volonterstvo oplemenjuje onoga tko volontira.
Uz istaknute medije i medijske osobe, zahvalnicu za promicanje rada UIR Zagreba dobio je In Portal – news portal za osobe s invaliditetom.
Voditeljica HRT-ove emisije „Normalan život“ Ana Tomašković rekla je da UIR Zagreba uvijek ističe kao brend jer se osjeća da je mnogima drugi dom.
Među brojnim zaslužnima zahvalnicu je dobio i Parastolnoteniski klub URIHO, koju je preuzela Ivana Ilić.
Tko su Purger i Purgerica?
Smije li Gluha osoba dobiti informaciju koju svi ostali mogu čuti?
Besplatne zdravstvene provjere na glavnom zagrebačkom trgu
Osobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
-
In MetropolaPrije 6 danaDUMOVEC Zagrebački umirovljenici i njihovi novi prijatelji psi
-
VijestiPrije 5 danaNaknada za prijelazno razdoblje usluge osobne asistencije
-
EU kutakPrije 4 danaOsobe s invaliditetom isključene iz hitnih službi i komunikacije
-
VijestiPrije 3 danaOsobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
-
In MetropolaPrije 7 danaSAMO 5 MINUTA Oštra poruka Zajednice spinalno ozlijeđenih
-
Civilno društvoPrije 7 danaURIHO sudjelovao u Europskom tjednu mobilnosti
-
in MREŽAPrije 7 danaRASPRAVA Prepreke pri (samo)zapošljavanju osoba s invaliditetom
-
VijestiPrije 5 danaZNAKOFEST Prevoditelji moraju biti otporni i emocionalno stabilni