in MREŽA
INTERVJU, RATKO KOVAČIĆ Pozivam osobe s invaliditetom da se što više uključuju u sport
Još nas pet kratkih mjeseci dijeli od dizanja zastora Paraolimpijskih igara u Parizu. Da bar malo skratimo iščekivanje, popričali smo s prvim čovjekom Hrvatskog paraolimpijskog odbora. Otkrijte što nam je rekao.
Poslušaj ovaj članak
Prošlo je već i previše vremena od našeg prošlog razgovora, praktički cijeli olimpijski ciklus. Kako ste zadovoljni napretkom parasporta i paraolimpijskog pokreta u Hrvatskoj u tom periodu?
– Na temelju rada i rezultata u proteklom paraolimpijskom ciklusu definirali smo poboljšanja i uskladili programe za tekući paraolimpijski ciklus koji će završiti nastupom na Paraolimpijskim igrama Pariz 2024. Jako sam zadovoljan napretkom parasporta i paraolimpijskog pokreta u Hrvatskoj u tom periodu. Sveukupno je u 2023. godini na međunarodnim natjecanjima svih razina osvojeno 307 medalja; od toga 119 zlatnih, 92 srebrne i 96 brončanih, a na europskim i svjetskim prvenstvima naši parasportaši osvojili su 72 medalje. To pokazuje napredak u vrhunskom natjecateljskom sportu, a ostvaruje se i porast uključivanja i sudjelovanja u sportskim aktivnostima novih i mladih parasportaša u našim članicama.
Koje su najčešće i najveće teškoće i problemi s kojima se nacionalni savezi i klubovi susreću u svom radu i postizanju ciljeva – sportskih rezultata? Traže li pomoć i na koji način im Hrvatski paraolimpijski odbor može pomoći?
– Teškoće i problemi s kojima se naše članice susreću su pristup sportskim sadržajima, organizirani treninzi, stručni rad, želje i mogućnosti osoba s invaliditetom i njihove okoline da se uključe u sport, financiranje, te kvalitetna sportska ortopedska pomagala i oprema. To je zajedničko i za vrhunski natjecateljski sport kao i za razvoj i uključivanje novih mladih sportaša.
Hrvatski paraolimpijski odbor, sukladno Strategiji HPO 2022.-2030., aktivno djeluje na jačanju sustava parasporta kroz angažiranje trenera i instruktora koji uključuju osobe s invaliditetom u sport i redovito rade treninge. Njima je svakako potrebno kontinuirano stručno usavršavanje, no tu vidimo snažnu bazu za daljnji razvoj, a, jasno, imamo i vrhunske trenere koji rade s vrhunskim sportašima.
Nacionalni savezi i klubovi ostvaruju potpore od Hrvatskog paraolimpijskog odbora putem sudjelovanja u programima i projektima.
Gdje vidite najviše mjesta za napredak, kako u radu Hrvatskog paraolimpijskog odbora, tako i u radu saveza i klubova te rezultatima parasportaša?
– Svakako odgovor se nalazi u rješavanju problema iz prethodnog pitanja, a ono što mi želimo napraviti je da angažiramo što više profesionalnih kvalitetnih trenera kako bi omogućili što većem broju osoba s invaliditetom da se bave sportom. Iz toga će izići novi vrhunski parasportaši.
Za napredak potrebno je:
- osigurati jednake mogućnosti sudjelovanja za osobe s invaliditetom u sportskim aktivnostima u školama i u zajednici te osigurati pristupačnost sportskih objekata i opreme;
- poticati sudjelovanje osoba s invaliditetom u sportskim događajima na nacionalnoj i međunarodnoj razini te osigurati im odgovarajuću podršku i zastupljenost;
- podignuti svijest javnosti o doprinosu i postignućima osoba s invaliditetom u sportu te promicati njihovu inkluziju i integraciju u parasportske zajednice;
- promicanje sporta kao sredstva rehabilitacije, prevencije, edukacije, socijalizacije i integracije osoba s invaliditetom, te kao sredstva za ostvarivanje njihovih prava i potencijala.
Jeste li zadovoljni podrškom koju hrvatski parasport dobiva od donositelja odluka i politika? Konkretnije, mislite li da politike doprinose rezultatima ili rezultati dolaze politikama usprkos?
– Na nacionalnoj razini možemo biti zadovoljni porastom financiranja; u proteklim godinama pratimo porast kakav je prisutan kod svih krovnih sportskih organizacija. Situacija na lokalnoj i regionalnoj razini teško bi mogli reći da je zadovoljavajuća jer ima sredina gdje smo dobro praćeni, ali ima sredina gdje je parasport još potpuno zanemaren i uopće se ne financira.
Financiranje sporta u Republici Hrvatskoj generalno pokazuje da, ako je jedan euro uložen u sport osoba s invaliditetom, istovremeno je 5,5 eura uloženo u sport osoba bez invaliditeta, računajući po osobi.
Rezultate stvaraju ljudi na terenu, a mi smo tu da stvaramo uvjete za njihov rad pa tako i politike o tome trebaju voditi računa. Parasport ima uspjeha jer ima vrijedne djelatnike koji najčešće djeluju volonterski. Od osamostaljenja Republike Hrvatske, naši paraolimpijci nastupili su na:
- osam ljetnih Paraolimpijskih igara i osvojili 26 medalja, od kojih je pet zlatnih, osam srebrnih i 13 brončanih;
- šest zimskih Paraolimpijskih igara i osvojili dvije medalje od kojih je jedna zlatna i jedna brončana.
Osvajanjem dvije medalje na Zimskim paraolimpijskim igrama u Koreji ušli smo među 30-ak zemalja u svijetu koje su osvajale medalje i na ljetnim i na zimskim Paraolimpijskim igrama.
Veliki je doprinos parasporta ugledu Republike Hrvatske u svijetu.
U izbornoj smo godini pa je iduće pitanje, čini mi se, vrlo prigodno. Što očekujete, priželjkujete pa možda ovim putem i otvoreno tražite od onih koji će u budućnosti odlučivati o hrvatskom parasportu?
– Vjerujem da će se i u idućem razdoblju nastaviti povećanje ulaganja u sport pa time i u parasport u Republici Hrvatskoj. Mi na tome uvijek inzistiramo stvarajući nove kvalitetne programe i projekte pa ćemo to nastaviti i u idućem razdoblju. Planiramo korištenje sredstava ESF u cilju jačanja sustava parasporta u Republici Hrvatskoj i pozivam osobe s invaliditetom da se što više uključuju u sportske aktivnosti putem naših parasportskih udruga.
Za kraj, naravno – Pariz 2024. Može li Hrvatska još bolje nego u Tokiju?
– Sada imamo deset evidentnih paraolimpijaca u pet sportova, no očekujemo da ćemo do kraja kvalifikacija imati 20-ak sportaša za nastup u Parizu.
Gledajući odlične rezultate i visoku kvalitetu koju naši paraolimpijci imaju, nadam se da ćemo postići u Parizu razinu rezultata koju smo imali u Tokiju, a možda ih i premašimo.
Riječ je o inicijativi koja osobama s nevidljivim invaliditetom i drugačijim potrebama omogućuje da na diskretan način zatraže dodatnu podršku tijekom boravka u zračnoj luci i putovanja
Poslušaj članak
Zračna luka Zadar napravila je još jedan važan iskorak prema stvaranju uključivijeg i pristupačnijeg iskustva putovanja pridruživši se međunarodnom programu Hidden Disabilities Sunflower.
Riječ je o inicijativi koja osobama s nevidljivim invaliditetom i drugačijim potrebama omogućuje da na diskretan način zatraže dodatnu podršku tijekom boravka u zračnoj luci i putovanja.
Hidden Disabilities Sunflower međunarodno je prepoznat program namijenjen osobama čije zdravstvene teškoće nisu vidljive na prvi pogled. To uključuje osobe s autizmom, ADHD-om, demencijom, kroničnim bolestima, anksioznim poremećajima te oštećenjima sluha ili vida.
Nošenjem vrpce, bedža ili druge oznake sa simbolom suncokreta putnici zaposlenicima i ostalim korisnicima daju do znanja da im je možda potrebno više vremena, dodatno razumijevanje ili pomoć.
Podrška može uključivati jasnije upute, pomoć pri snalaženju u zračnoj luci, više strpljenja u komunikaciji ili razumijevanje u stresnim situacijama. Na taj se način putovanje osobama s nevidljivim invaliditetom nastoji učiniti sigurnijim, jednostavnijim i ugodnijim.
U sklopu pristupanja programu, Zračna luka Zadar omogućila je putnicima preuzimanje Sunflower oznaka, a organizirana je i edukacija zaposlenika kako bi prepoznali značenje simbola te pružili odgovarajuću podršku osobama kojima je ona potrebna.
Edukacija djelatnika jedan je od ključnih elemenata programa jer doprinosi boljem razumijevanju različitih vrsta nevidljivih invaliditeta i razvoju vještina za primjeren pristup putnicima. Dobro educirani zaposlenici mogu pokazati veću razinu empatije, učinkovitije komunicirati te osigurati pozitivnije korisničko iskustvo.
Program Hidden Disabilities Sunflower ujedno pridonosi podizanju svijesti o nevidljivim invaliditetima, smanjenju predrasuda i poticanju razumijevanja u društvu. Osobama kojima je potrebna dodatna podrška omogućuje lakši pristup uslugama i ravnopravnije sudjelovanje u svakodnevnom životu, čime se gradi pristupačnije i uključivije okruženje za sve.
Primjer Zračne luke Zadar mogao bi potaknuti i druge zračne luke, javne ustanove, prijevoznike, bolnice, škole te trgovačke centre da uvedu ovu inicijativu. Širenjem programa povećala bi se dostupnost usluge, unaprijedila kvaliteta korisničkog iskustva i dodatno podigla svijest o potrebama osoba s nevidljivim invaliditetima.
Studenti Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Leon Benković i Fran Krasnić razvili su aplikaciju SIADUS, zahvaljujući kojoj podrška studentima s invaliditetom više nije prepuštena slučaju, već je organizirana, predvidiva i dostupna tijekom cijelog studiranja. Više o projektu rekao nam je njegov voditelj, Fran Krasnić
Poslušaj članak
Što je platforma SIADUS i što je potaknulo njezin razvoj?
-SIADUS je digitalni sustav koji povezuje studente s invaliditetom sa studentima-asistentima spremnima pružiti podršku u svakodnevnim akademskim aktivnostima.
Ideja je proizašla iz osobnog iskustva. Tijekom osnovnog i srednjeg obrazovanja osobe s invaliditetom najčešće imaju određenu razinu podrške, primjerice kroz asistente u nastavi. Ulaskom u visoko obrazovanje takva podrška uglavnom prestaje, pa se studenti često oslanjaju na improvizaciju i dobru volju pojedinaca.
Studentima s invaliditetom mogu biti potrebni pomoć pri kretanju po fakultetu, administrativnim postupcima, vođenju bilježaka ili dohvaćanju materijala. Cilj SIADUS-a jest da podrška ne bude slučajna, nego organizirana, predvidiva i dostupna tijekom cijelog studiranja.
Kako funkcionira sustav SIADUS?
-SIADUS se temelji na tri korisničke uloge: studentu s invaliditetom, studentu-asistentu i koordinatoru na fakultetu.
Student s invaliditetom unosi raspored, potrebe i preferencije, student-asistent svoju dostupnost i vrste podrške koje može pružiti, dok koordinator nadzire proces, potvrđuje ili prilagođava suradnje te prati njihovu provedbu.
Na temelju unesenih podataka algoritam predlaže najprikladnije parove uzimajući u obzir rasporede, potrebe i dostupnost. Tehnologija pritom ne zamjenjuje ljudski odnos, nego automatizira organizaciju kako bi podrška bila brža, preglednija i pouzdanija.
Koje koristi donosi platforma?
-Studentima s invaliditetom SIADUS omogućuje strukturiranu i pouzdanu podršku te olakšava svakodnevno studiranje. Sustav im omogućuje jasno iskazivanje potreba i pravodobnu pomoć.
Studenti-asistenti razvijaju komunikacijske i socijalne vještine, stječu vrijedno iskustvo, a na pojedinim fakultetima njihov angažman može biti priznat kroz ECTS bodove ili druge oblike akademskog priznanja.
Visokoškolske ustanove dobivaju alat za organizaciju asistencije, praćenje suradnji i bolji uvid u potrebe studenata s invaliditetom. Time se smanjuje administrativno opterećenje te jača mogućnost uključivanja u europske projekte i reputacija institucije kao inkluzivne i društveno odgovorne.
SIADUS tako ne unapređuje samo organizaciju podrške, nego i razvija kulturu solidarnosti i ravnopravnosti unutar akademske zajednice.
U kojoj je fazi razvoja SIADUS?
-Platforma je tijekom proteklog semestra uspješno pilotirana na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Povratne informacije korisnika bile su vrlo pozitivne. Studentima s invaliditetom posebno znači što podrška više nije prepuštena slučaju, dok studenti-asistenti dobivaju jednostavan način uključivanja i konkretan doprinos kolegama.
Pilot-faza omogućila je testiranje sustava u stvarnim uvjetima i prepoznavanje mogućnosti za daljnje unaprjeđenje prije širenja na druge ustanove.
Projekt je sudjelovao u ZICER Startup Factory programu te je predstavljen na regionalnim i međunarodnim startup događanjima, uključujući PODIM u Mariboru i Zagreb Slush’D, kao i na stručnim skupovima posvećenima inovacijama, poduzetništvu i inkluziji.
SIADUS je osvojio priznanje za najbolji poster na stručnom skupu ‘Inkluzija i različitost: osnaživanje akademske zajednice’, a razvoj projekta nagrađen je i Posebnim rektorovim priznanjem za doprinos inkluzivnom obrazovanju. Ta priznanja potvrđuju da akademska zajednica prepoznaje vrijednost održivog rješenja za studente s invaliditetom.
Koji su daljnji planovi razvoja?
-Nakon pilot-projekta plan je postupno proširenje SIADUS-a na druge zainteresirane visokoobrazovne ustanove u Hrvatskoj. Sustav je razvijen modularno i skalabilno kako bi se mogao prilagoditi različitim fakultetima i njihovim potrebama.
Paralelno razvijamo modul internog naziva ‘Crni labud’, koji će studentima s invaliditetom olakšati prijelaz na tržište rada povezivanjem s poslodavcima prema kompetencijama, interesima i potrebama tržišta.
Dugoročni je cilj da SIADUS postane cjelovit sustav podrške koji prati osobu od početka studiranja do zapošljavanja, istodobno studentima olakšavajući profesionalni razvoj, a poslodavcima omogućujući pristup obrazovanim i motiviranim kandidatima s invaliditetom.
Izvršna direktorica Hrvatskog saveza slijepih Andreja Veljača istaknula je kako je cilj da rehabilitacija osoba s oštećenjem vida postane sustavna usluga s obzirom da je sljepoća kompleksan invaliditet
U organizaciji Hrvatskog saveza slijepih prošli je tjedan u Zagrebu održana uvodna konferencija projekta Centra za edukaciju i stručnu podršku osobama s oštećenjem vida – Lumina, koji će se provoditi tri godine u suradnji s Gradom Zagrebom, KBC-om Sestre milosrdnice i Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom.
Projektom se unaprjeđuje socijalna uključenost i kvaliteta života osoba s oštećenjem vida kroz uspostavu specijaliziranog resornog Centra koji osigurava dostupne, integrirane i kontinuirane socijalne usluge.
Korisnicima će se usluge pružati u prostoru Centra te putem mobilnog tima stručnjaka u Osječko-baranjskoj, Primorsko-goranskoj, Varaždinskoj, Ličko-senjskoj i Požeško-slavonskoj županiji. Projekt se sufinancira iz Europskog socijalnog fonda u vrijednosti od 296.842,19 eura.
U prigodnom govoru izvršna direktorica Hrvatskog saveza slijepih Andreja Veljača istaknula je kako je cilj da nakon završetka projekta rehabilitacija osoba s oštećenjem vida postane sustavna usluga s obzirom da je sljepoća kompleksan invaliditet.
Voditeljica projekta Nikolina Kušterbajn istaknula je da će u projekt biti uključene 392 osobe s oštećenjem vida kojima će biti pruženo ukupno 3.255 socijalnih usluga. Kroz Centar Lumina, bez potrebe za administracijom, pružat će se šest oblika podrške. Individualna i grupna psihološka podrška omogućit će suočavanje s gubitkom vida i jačanje otpornosti, edukacijsko-rehabilitacijska podrška razvoj vještina za samostalno i svakodnevno funkcioniranje, a savjetodavna podrška omogućit će inicijalnu procjenu potreba i kontinuirano praćenje svakog korisnika.
Nadalje, pravna podrška omogućit će individualno i grupno savjetovanje o ostvarivanju prava dok IT podrška osposobljavanje za korištenje asistivnih tehnologija i digitalnih alata. Za korisnike koji ne mogu doći u Centar u vlastitom domu će biti dostupna podrška mobilnog tima stručnjaka kojeg čine psiholog, edukacijski rehabilitator, pravnik i IT stručnjak.
Srđana Šimac iz Hrvatskog saveza slijepih ukazala je na važnost ovog projekta s obzirom da ne postoji jedno mjesto na kojem osobe s oštećenjem vida mogu dobiti sveobuhvatu podršku i potrebne informacije. Upozorila je da nakon gubitka vida pogotovo u odraskoj dobi osobe su suočene s usamljenošću, izolacijom, depresijom i gubitkom funkcionalnosti.
U sklopu predstavljanja projekta održana je panel rasprava ‘Od dijagnoze do podrške – kako osigurati dostupnu i kvalitetnu podršku osobama s oštećenjem vida?’, na kojoj su sudjelovali prof.dr.sc Tina Runjić s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, oftamologinja Biljana Andrijević Derk s Klinike za očne bolesti KBC Sestre milosrdnice, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Lora Vidović i izvršna direktorica Hrvatskog saveza slijepih Andreja Veljača. Sudionici panela su istaknuli kako osobama s oštećenjem vida treba osigurati pravodobnu, dostupnu i cjelovitu podršku od trenutka suočavanja s dijagnozom do uključenosti u svakodnevni život.
Kvalitetna podrška ne može biti odgovornost samo jedne institucije ili jednog sustava nego je važno da različiti sustavi zajednički djeluju. Zaključeno je da projekt Lumina treba biti početak stvaranja održivog modela podrške.
Nakon završetka projekta nastavit će se povezivati stručnjaci i institucije s ciljem da osobe s oštećenjem vida imaju podršku kada je najpotrebnija.
Tko su Purger i Purgerica?
Zračna luka Zadar postala dio Sunflower programa
BRODSKO DRUŠTVO Što je to Balkanska nefropatija
Ljetni FOMO i iluzija savršenog ljeta
-
Life&StylePrije 6 danaĐANA LUČIĆ Turizam bez prepreka za osobe s invaliditetom
-
VijestiPrije 9 satiGRAD ZAGREB Ugradnja liftova i za osobe s invaliditetom
-
In MetropolaPrije 5 danaMOČVARA Stižu ikone japanskog eksperimentalnog popa
-
VijestiPrije 6 danaPRUŽI RUKU Projekt za osobe s invaliditetom i starije osobe
-
VijestiPrije 5 danaGRAD ZAGREB Širenje mreže škola za djecu s teškoćama
-
Civilno društvoPrije 6 danaVARAŽDIN Obljetnica Centra za pružanje usluga u zajednici
-
in MREŽAPrije 2 danaLUMINA Osobe s oštećenjem vida imaju podršku na jednom mjestu
-
Osobe s invaliditetomPrije 6 danaDOMinvest osigurao dvije stipendije za studente s invaliditetom