Radničku frontu vodi žena koja se u zadnjem sazivu Sabora zalagala za ekstra oporezivanje najbogatijih, dostojanstveniji život umirovljenika, oduzimanje imovine onima koji su je stekli privatizacijskom pljačkom, i tome slično. Zar tako ne razmišlja većina Hrvat(ic)a? A opet je Katarina Peović u onim saborskim klupama djelovala usamljeno, kao Pale sam na svijetu, jer se – kako reče jedan komentator – drznula baciti rukavicu u lice svima onima koji se naizgled zalažu za radnička prava, a služe interesima krupnog kapitala
Poslušaj ovaj članak
Gospođo Peović, je li u ovo digitalno doba još uvijek moguća nova interpretacija Marxa i je li marksizam kao ideja stvar daleke prošlosti?
– Marksova djela su nastala kao jedna od najopsežnijih analiza kapitalističkog načina proizvodnje. Posve suprotno javnom mišljenju, Marx nije toliko zamišljao budućnost komunizma, već je dao temeljitu kritiku kapitalizma. To je analiza ekonomije i do sada nismo imali ništa što bi zamijenilo ili opovrglo Marxovo djelo. Analiza je to koja pokazuje destruktivnost načina proizvodnje koji se ne temelji na proizvodnji za potrebe već stjecanju profita.
Kako ste se kao žena osjećali u posljednjem sazivu Sabora? Činilo se kao da su se saborski kolege ponekad prema vama odnosili bez dužnog poštovanja, ne zbog vaše ideološke nego zbog rodne pripadnosti?
– U Saboru vlada mizoginija i seksizam, ali moramo biti svjesni da je rodno uvjetovano nasilje nad ženama puno jače izvan saborskih klupa.
Kako biste ocijenili položaj osoba s invaliditetom u našem društvu i što Radnička fronta programski nudi ovoj populaciji?
– Osobe s invaliditetom su u jako nepovoljnom položaju u Republici Hrvatskoj jer se svi negativni trendovi privrednog zaostajanja okrutno prelamaju na leđima ove populacije. Osobe s invaliditetom su potpuno nezaštićene u brutalnom kapitalizmu u kojem danas živimo. A to je kapitalizam na periferiji Europe koji izgleda puno ružnije od kapitalizma u centru.
Jurnjava za profitom, punjenje džepova bogataške manjine ne ostavlja prostora za mogućnosti boljeg života osoba s invaliditetom. Deklarativno vladajuće strukture staju uz osobe s invaliditetom, ali u praksi to nije tako. Mi se zalažemo za privredu koja će osigurati temeljne potrebe svima – stanovanje, kao temeljna ljudska potreba mora biti osigurano svima, a ne da čovjek mora ući u dužničko ropstvo da bi osigurao tu temeljnu ljudsku potrebu.
Trebamo imati osiguranu dobru zdravstvenu zaštitu, a ne da privatno zdravstvo parazitira na javnom izvlačeći novce iz proračuna i iskorištavajući mogućnost tzv. dvojnog rada liječnika koji rade i u javnom i u privatnom zdravstvu – što je klasični sukob interesa. Svi trebamo imati besplatno i javno dostupno obrazovanje. Uz kvalitetnu prehranu koja se može osigurati jačanjem domaće proizvodnje.
Često vas se optuživalo da se zalažete za ukidanje privatnog vlasništva. Ako sam vas dobro shvatio, vi zapravo zagovarate eksproprijaciju eksproprijatora ili, slikovitije rečeno, ‘ekstajkunizaciju društvenog vlasništva’?
– Mi se ne zalažemo da se radnom čovjeku bilo što oduzima, ali jesmo za propitivanje porijekla imovine i uvođenje ekstra poreza za najbogatije. Danas u Hrvatskoj imovinu tajkuna praktički ne oporezujemo, dok imamo jedan od najviših poreza na dodanu vrijednost koji opterećuje jednako i siromašne i bogate.
Danas je samo jedan od dana kada se trebamo sjetiti Lucijana Orlića i svih ljudi poput njega. Ljudi koji su u tišini obilježili našu prošlost i ostavili dubok trag u budućnosti
Poslušaj članak
Prije gotovo mjesec dana napustio nas je Lucijan Orlić.
Danas, tih gotovo mjesec dana kasnije, kada obilježavamo Međunarodni dan osoba s invaliditetom i lagano kročimo prema najsvečanijem i najsvetijem dijelu godine, pravo je vrijeme da se prisjetimo ovog čovjeka.
Datumi koji su pred nama često su savršen poligon, izgovor za privremeno bezgranični hedonizam. Datumi koji su pred nama također su prilika za varljivo lijepa obećanja, i pritom je sasvim nevažno dolaze li od nas samih ili iz okoline.
Nažalost, datumi koji su pred nama sve rjeđe bude potrebu za refleksijom. Ispunjujući pogled unazad, umjesto ispraznog hedonizma. Pogled unazad koji otvara oči, umjesto lažnih obećanja. Kao da smo putem, negdje, izgubili pravi smjer.
Lucijan Orlić bio je čovjek koji je živio tiho, ali postojao gromoglasno. Kao član, i to istaknuti član mnogih zajednica, sudjelovao je u donošenju odluka i utjecao na živote mnogih ljudi, uključujući i osobe s invaliditetom kojima je nastojao pomoći kroz rad u raznim organizacijama i tijelima. Mogao bih pokušati nabrojati sve njegove funkcije, pozicije i radna mjesta, no on je živio tiho. Dovoljno tiho da je bez pogovora, bez puno riječi, nesebično pomagao mnogima na osobnoj razini, daleko od funkcija i pozicija.
Danas je samo jedan od dana kada se trebamo sjetiti Lucijana Orlića i svih ljudi poput njega. Ljudi koji su u tišini obilježili našu prošlost i ostavili dubok trag u budućnosti.
Kažu da dobri ljudi odlaze prerano. Dodao bih da najbolji odlaze tiho.
Hvala vam što radite na unapređenju života osoba s invaliditetom. Svjesni smo potrebe da se još više posvetimo pružanju podrške i poboljšanju uvjeta za osobe s invaliditetom, poručio je gradonačelnik Ačkar
Poslušaj članak
U povodu Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, u ponedjeljak, 2. prosinca 2024. godine, u Gradskoj vijećnici Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica održan je susret osoba s invaliditetom s gradonačelnikom Velike Gorice, Krešimirom Ačkarom. Cilj susreta bio je iznošenje prijedloga za buduće projekte koji bi unaprijedili kvalitetu života ove zajednice.
Ovim događajem službeno je započeo festival Volim život, a susret s gradonačelnikom i njegovim suradnicima moderirao je Darko Matić, predsjednik Parasportskog saveza Zagrebačke županije. Matić je ujedno najavio bogat program festivala koji se održava uz potporu Grada Velike Gorice.
Gradonačelnik Ačkar naglasio je kako Velika Gorica teži biti grad jednakih mogućnosti za sve svoje građane.
– Hvala vam što radite na unapređenju života osoba s invaliditetom. Svjesni smo potrebe da se još više posvetimo pružanju podrške i poboljšanju uvjeta za osobe s invaliditetom – poručio je Ačkar. Istaknuo je i da je u prijedlogu proračuna za iduću godinu predviđeno povećanje sredstava za provedbu Strategije za osobe s invaliditetom. Osigurana su sredstva za uskrsnice i božićnice korisnicima inkluzivnog dodatka, kao i za pokretanje pilot-projekta stambenih jedinica.
– Grad će dati svoj maksimalan doprinos u ostvarivanju ovih inicijativa – dodao je, pohvalivši udruge i pojedince za njihove uspjehe, osobito u sportu.
– Vi ste izvor motivacije i pozitivne energije svima koji vas prate – zaključio je Ačkar.
Predstavnici udruga iskoristili su priliku da podijele svoja iskustva, ističući i dobre i loše strane sustava, te predlože područja za poboljšanje unutar okvira nadležnosti Grada.
Uz tradicionalni susret, u holu Pučkog otvorenog učilišta bila je postavljena izložba radova i proizvoda korisnika Udruge osoba s invaliditetom Suncokret.
Program obilježavanja nastavio se navečer izvedbom predstave Satiričkog kazališta Kerempuh u Dvorani Gorica, uz osiguranu audiodeskripciju.
Događanja se nastavljaju u četvrtak, 5. prosinca, tribinom o zapošljavanju osoba s invaliditetom u Gradskoj vijećnici, s početkom u 11 sati, na kojoj će govoriti Natalija Krajnović, savjetnica pravobranitelja osoba s invaliditetom.
Subota je rezervirana za sportski događaj – turnir Fuji božićnjak u organizaciji Judo kluba osoba s invaliditetom Fuji, koji počinje u 11 sati. Istog dana, u crkvi Navještenja, bit će održana sveta misa s početkom u 19:30 sati.
U duhu Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, ovim člancima želimo pokazati kako su potrebe i želje svih ljudi zapravo potpuno iste. Razlikuje se samo način dolaska do zajedničkog cilja
Poslušaj članak
Međunarodni dan osoba s invaliditetom obilježava se od 1992. godine. Skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 3. prosinac kao dan obilježavanja nečije svakodnevice, suživota s različitim dijagnozama i neprekidnim borbama sa nelogičnostima sustava. Zato svake godine, na isti datum, sve članice UN-a nastoje razumjeti problematiku invaliditeta, poticati prava i dostojanstvo te podizati razinu svijesti o uključivanju osoba s invaliditetom u sve pore društva.
U tim istim porama društva u kojima se nalaze, ili bi se barem trebale nalaziti osobe s invaliditetom, nažalost nalazi se mnogo diskriminacije, neznanja i neinformiranosti te krivih, odnosno iskrivljenih slika o nama kao, navodno, ravnopravnim članovima zajednice.
Iz tog ćemo razloga kroz ciklus članaka objavljenih u prosincu progovoriti o uvijek aktualnim temama unutar zdravstva, zapošljavanja i roditeljstva osoba s invaliditetom te tako obilježiti ovogodišnji Međunarodni dan.
U odnosu na vremena prije, kada se osobe s invaliditetom u zdravstvenom sustavu promatralo isključivo kroz prizmu dijagnoze, treba reći da nije učinjen neki ekstremni korak prema naprijed, iako nas, osobito u ovo predblagdansko vrijeme, često tapšaju po ramenu i uvjeravaju da jest ili, ako već nije, da će biti bolje. Sve se još uvijek svodi na iste probleme prilagodbi i individualnih, što pozitivnih što negativnih, iskustava osoba s invaliditetom sa zdravstvenim djelatnicima.
Pomalo ‘izlizana’, ali uvijek iznimno važna tema za samostalniji život svake osobe s invaliditetom je zapošljavanje. Kao medalja koja ima dvije stane potrebno je kontinuirano raditi na dvostranoj relaciji poslodavac – zaposlenik, a diskriminacija na tom području još uvijek je nečujni suputnik svake osobe s invaliditetom koja se uključuje u tržište rada. S druge strane, činjenica je da ne tumače svi taj omraženi pojam na isti način, stoga – nije li možda i do nas…?
Ako pak želimo biti inkluzivno društvo kojemu ni jedna tema vezana za osobe s invaliditetom nije tabu, moramo progovoriti o izazovima roditeljstva i o težini šutnje ili predrasuda koje s ovom temom idu ruku pod ruku. Biti roditelj s invaliditetom ne znači nemogućnost brige, ljubavi i pažnje za onoga tko je nekoć bio dio nas. Dapače, biti roditelj s invaliditetom znači imati sposobnost prilagodbe na nove životne okolnosti u kojima s jednakim žarom davanja i voljenja želite samo dobro svome djetetu.
U duhu Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, ovim člancima želimo pokazati kako su potrebe i želje svih ljudi zapravo potpuno iste. Razlikuje se samo način dolaska do zajedničkog cilja.
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših preferencija i ponovljenih posjeta. Klikom na “Prihvati sve” pristajete na korištenje SVIH kolačića. Međutim, možete posjetiti "Postavke kolačića" kako biste dali kontrolirani pristanak.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva dok se krećete web stranicom. Među njima, kolačići koji su kategorizirani kao potrebni pohranjuju se u vaš preglednik jer su neophodni za rad osnovnih funkcija web stranice. Također koristimo kolačiće trećih strana koji nam pomažu analizirati i razumjeti kako koristite ovo web mjesto. Ovi kolačići će biti pohranjeni u vašem pregledniku samo uz vaš pristanak. Također imate mogućnost isključiti ove kolačiće. Ali isključivanje nekih od ovih kolačića može utjecati na vaše iskustvo pregledavanja.
Funkcionalni kolačići pomažu u obavljanju određenih funkcija kao što je dijeljenje sadržaja web stranice na platformama društvenih medija, prikupljanje povratnih informacija i druge značajke trećih strana.
Kolačići izvedbe koriste se za razumijevanje i analizu ključnih indeksa učinkovitosti web stranice što pomaže u pružanju boljeg korisničkog iskustva za posjetitelje.
Analitički kolačići koriste se za razumijevanje načina na koji posjetitelji stupaju u interakciju s web stranicom. Ovi kolačići pomažu u pružanju informacija o metrikama kao što su broj posjetitelja, stopa napuštanja stranice, izvor prometa itd.
Neophodni kolačići apsolutno su neophodni za ispravno funkcioniranje web stranice. Ovi kolačići osiguravaju osnovne funkcionalnosti i sigurnosne značajke web stranice, anonimno.
Oglašavački kolačići koriste se kako bi se posjetiteljima pružili relevantni oglasi i marketinške kampanje. Ovi kolačići prate posjetitelje na web-mjestima i prikupljaju podatke za pružanje prilagođenih oglasa.