in MREŽA
INTERVJU, IVANA KEKIN Kreirat ćemo zaseban Vladin ured za osobe s invaliditetom
Prije nego je postala saborska zastupnica iz političke platforme Možemo!, 40-godišnja Ivana Kekin bila je vrlo proaktivna u borbi za jedan uljudniji i pošteniji Zagreb. Posao psihijatrice na zagrebačkom Rebru sada je u drugom planu, jer ona politiku shvaća vrlo ozbiljno, naime shvaća je kao instrument za stvaranje boljeg društva, onog u kojemu svi imamo jednake mogućnosti
Poslušaj ovaj članak
Gospođo Kekin, kako tumačite činjenicu da su upravo žene često bile najgrlatija i najsuvislija oporba vladajućoj nomenklaturi, a na izbornim su listama ipak dozlaboga podzastupljene?
– Izborne liste tek trebamo vidjeti, no iskustvo nas uči da su političke stranke puno sklonije na visoka mjesta stavljati muškarce, a žene na tzv. rezervna mjesta. Podsjećam da HDZ nema nijednu ženu nositeljicu liste, za ove parlamentarne izbore na koje izlazimo 17. travnja. Naša stranka tu je iznimka jer se mi za ravnopravnost žena ne zalažemo samo deklarativno nego ju zaista prakticiramo, tako da nam žene nose barem polovicu lista, a također liste slažemo po zip modelu. Podsjećam da je država tužila našu stranku radi previše žena na listama, a tužbu su dakako izgubili. Mi ćemo se nastaviti aktivno zalagati za veće uključivanje žena u politiku, jer smo uvjereni da veća zastupljenost žena može promijeniti politiku, javni diskurs i naše društvo nabolje.
Što politička platforma Možemo! namjerava poduzeti kako bi se popravio položaj osoba s invaliditetom u našem društvu, ponajprije kada govorimo o ženama s invaliditetom?
– Kreirat ćemo zaseban Vladin ured za osobe s invaliditetom u svrhu bolje koordinacije usluga, jačati osobnu asistenciju, povećati fond stanova za neovisno življenje, prilagođavati postojeće stanove i javne zgrade za osobe s invaliditetom, učiniti pristupačnim cestovni i željeznički međugradski promet, širiti mreže centara za cjelovitu skrb u manjim regionalnim centrima, povećati broj stipendija.
Što se tiče rodne perspektive, nužno je osigurati da žene s invaliditetom dobiju adekvatnu skrb za reproduktivno zdravlje, potom osigurati dostupnost svih oblika skrbi, primjerice za majke s invaliditetom dostupnost vrtića, a nadasve je važno posvetiti se zaštiti žena s invaliditetom od nasilja, jer su upravo one, posebice ukoliko je invaliditet kognitivan, često žrtve tjelesnog i seksualnog zlostavljanja.
Katarina Peović, u razgovoru za naš portal, ustvrdila je da u Saboru RH vlada mizoginija i seksizam. Dijelite li njezino mišljenje?
– U Saboru je bez daljnjega bilo mizoginih ekscesa na izvoz, kako u prijašnjim sazivima, tako i u ovom, i takvi napadi uglavnom dolaze s desnice. Od Kovačevićeve sramotne primjedbe Vesni Pusić, kako žena nije za mudraca, nego za madraca, do ovog saziva gdje su kolege žene zastupnice nazivali ‘nakazama’, ‘masnima”, ‘degutantnima’, kometirali da su posao dobile ‘klečanjem’, prozivali nas zbog stila odijevanja, izgleda, karaktera itd. Dapače mislim da je upravo ovaj saziv Sabora, u kojem su doista često kvalitetne i argumentirane rasprave nosile žene, očito kod dijela kolega izazvao osjećaje ugroze i nesigurnosti koje su kompenzirali mizoginim i šovinističkim ekscesima. Nažalost, sve nam to potvrđuje da su patrijarhalni standardi duboko ukorijenjeni u našem društvu, u kojem žene moraju znati gdje im je mjesto. Protiv navedenog nastaviti ćemo se boriti kao i dosada, glasno i beskompromisno.
Možemo! je lokalne izbore u Zagrebu, uz sve ostalo, osvojio i zahvaljujući programu zaštite ljudskih prava. Jeste li barem donekle uspjeli u toj misiji i što još u tom sektoru (ljudska prava) planirate učiniti ako osvojite izbore?
– U Gradu Zagrebu napravili smo važne iskorake vezane za zaštitu ljudskih prava, od povećanja financiranja udruga koje se bave zaštitom ljudskih prava do konkretnih politika vezanih za integraciju stranaca u gradu, ravnopravnosti spolova, a Grad je, primjerice, i suorganizator Zagreb Pridea.
Važni su nam i iskoraci vezani za prava invalida gdje je donesena nova strategija, a spomenuti ću i uvođenje građanskog odgoja u škole kroz koje mladi bivaju upoznati i sa ljudskim pravima.
Što se tiče nacionalne razine – nakon što oformimo Vladu – zasigurno ćemo udahnuti novi život u nacionalne institucije nadležne za politike ljduskih prava kao što je Vladin ured za ljudska prava, Ured za ravnopravnost spolova kao i Ured za udruge koje su kadrovski dvastirani u osam godina vladavine HDZ-a i izgubili na kvaliteti i utjecaju.
U našem programu najavili smo i konkretne mjere kao što su puna ravnopravnost LGBTIQ osoba i njihovih obitelji što uključuje i posvajanje djece, osigurat ćemo uvjete za besplatnu i dostupnu mogućnost prekida trudnoće u svim bolnicama u Hrvatskoj i sigurno ćemo vrlo brzo donjeti inkluzivnu integracijsku politiku stranaca.
Želja nam je jačati udruge koje se bave monitoringom ljudskih prava da budu pravi korektiv vlasti kao i urede pravobraniteljstva od, Pučke pravobraniteljice do pravobraniteljstva za djecu, osobe s invaliditetom i pravobraniteljstva za ravnopravnost spolova.
Riječ je o inicijativi koja osobama s nevidljivim invaliditetom i drugačijim potrebama omogućuje da na diskretan način zatraže dodatnu podršku tijekom boravka u zračnoj luci i putovanja
Poslušaj članak
Zračna luka Zadar napravila je još jedan važan iskorak prema stvaranju uključivijeg i pristupačnijeg iskustva putovanja pridruživši se međunarodnom programu Hidden Disabilities Sunflower.
Riječ je o inicijativi koja osobama s nevidljivim invaliditetom i drugačijim potrebama omogućuje da na diskretan način zatraže dodatnu podršku tijekom boravka u zračnoj luci i putovanja.
Hidden Disabilities Sunflower međunarodno je prepoznat program namijenjen osobama čije zdravstvene teškoće nisu vidljive na prvi pogled. To uključuje osobe s autizmom, ADHD-om, demencijom, kroničnim bolestima, anksioznim poremećajima te oštećenjima sluha ili vida.
Nošenjem vrpce, bedža ili druge oznake sa simbolom suncokreta putnici zaposlenicima i ostalim korisnicima daju do znanja da im je možda potrebno više vremena, dodatno razumijevanje ili pomoć.
Podrška može uključivati jasnije upute, pomoć pri snalaženju u zračnoj luci, više strpljenja u komunikaciji ili razumijevanje u stresnim situacijama. Na taj se način putovanje osobama s nevidljivim invaliditetom nastoji učiniti sigurnijim, jednostavnijim i ugodnijim.
U sklopu pristupanja programu, Zračna luka Zadar omogućila je putnicima preuzimanje Sunflower oznaka, a organizirana je i edukacija zaposlenika kako bi prepoznali značenje simbola te pružili odgovarajuću podršku osobama kojima je ona potrebna.
Edukacija djelatnika jedan je od ključnih elemenata programa jer doprinosi boljem razumijevanju različitih vrsta nevidljivih invaliditeta i razvoju vještina za primjeren pristup putnicima. Dobro educirani zaposlenici mogu pokazati veću razinu empatije, učinkovitije komunicirati te osigurati pozitivnije korisničko iskustvo.
Program Hidden Disabilities Sunflower ujedno pridonosi podizanju svijesti o nevidljivim invaliditetima, smanjenju predrasuda i poticanju razumijevanja u društvu. Osobama kojima je potrebna dodatna podrška omogućuje lakši pristup uslugama i ravnopravnije sudjelovanje u svakodnevnom životu, čime se gradi pristupačnije i uključivije okruženje za sve.
Primjer Zračne luke Zadar mogao bi potaknuti i druge zračne luke, javne ustanove, prijevoznike, bolnice, škole te trgovačke centre da uvedu ovu inicijativu. Širenjem programa povećala bi se dostupnost usluge, unaprijedila kvaliteta korisničkog iskustva i dodatno podigla svijest o potrebama osoba s nevidljivim invaliditetima.
Studenti Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Leon Benković i Fran Krasnić razvili su aplikaciju SIADUS, zahvaljujući kojoj podrška studentima s invaliditetom više nije prepuštena slučaju, već je organizirana, predvidiva i dostupna tijekom cijelog studiranja. Više o projektu rekao nam je njegov voditelj, Fran Krasnić
Poslušaj članak
Što je platforma SIADUS i što je potaknulo njezin razvoj?
-SIADUS je digitalni sustav koji povezuje studente s invaliditetom sa studentima-asistentima spremnima pružiti podršku u svakodnevnim akademskim aktivnostima.
Ideja je proizašla iz osobnog iskustva. Tijekom osnovnog i srednjeg obrazovanja osobe s invaliditetom najčešće imaju određenu razinu podrške, primjerice kroz asistente u nastavi. Ulaskom u visoko obrazovanje takva podrška uglavnom prestaje, pa se studenti često oslanjaju na improvizaciju i dobru volju pojedinaca.
Studentima s invaliditetom mogu biti potrebni pomoć pri kretanju po fakultetu, administrativnim postupcima, vođenju bilježaka ili dohvaćanju materijala. Cilj SIADUS-a jest da podrška ne bude slučajna, nego organizirana, predvidiva i dostupna tijekom cijelog studiranja.
Kako funkcionira sustav SIADUS?
-SIADUS se temelji na tri korisničke uloge: studentu s invaliditetom, studentu-asistentu i koordinatoru na fakultetu.
Student s invaliditetom unosi raspored, potrebe i preferencije, student-asistent svoju dostupnost i vrste podrške koje može pružiti, dok koordinator nadzire proces, potvrđuje ili prilagođava suradnje te prati njihovu provedbu.
Na temelju unesenih podataka algoritam predlaže najprikladnije parove uzimajući u obzir rasporede, potrebe i dostupnost. Tehnologija pritom ne zamjenjuje ljudski odnos, nego automatizira organizaciju kako bi podrška bila brža, preglednija i pouzdanija.
Koje koristi donosi platforma?
-Studentima s invaliditetom SIADUS omogućuje strukturiranu i pouzdanu podršku te olakšava svakodnevno studiranje. Sustav im omogućuje jasno iskazivanje potreba i pravodobnu pomoć.
Studenti-asistenti razvijaju komunikacijske i socijalne vještine, stječu vrijedno iskustvo, a na pojedinim fakultetima njihov angažman može biti priznat kroz ECTS bodove ili druge oblike akademskog priznanja.
Visokoškolske ustanove dobivaju alat za organizaciju asistencije, praćenje suradnji i bolji uvid u potrebe studenata s invaliditetom. Time se smanjuje administrativno opterećenje te jača mogućnost uključivanja u europske projekte i reputacija institucije kao inkluzivne i društveno odgovorne.
SIADUS tako ne unapređuje samo organizaciju podrške, nego i razvija kulturu solidarnosti i ravnopravnosti unutar akademske zajednice.
U kojoj je fazi razvoja SIADUS?
-Platforma je tijekom proteklog semestra uspješno pilotirana na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Povratne informacije korisnika bile su vrlo pozitivne. Studentima s invaliditetom posebno znači što podrška više nije prepuštena slučaju, dok studenti-asistenti dobivaju jednostavan način uključivanja i konkretan doprinos kolegama.
Pilot-faza omogućila je testiranje sustava u stvarnim uvjetima i prepoznavanje mogućnosti za daljnje unaprjeđenje prije širenja na druge ustanove.
Projekt je sudjelovao u ZICER Startup Factory programu te je predstavljen na regionalnim i međunarodnim startup događanjima, uključujući PODIM u Mariboru i Zagreb Slush’D, kao i na stručnim skupovima posvećenima inovacijama, poduzetništvu i inkluziji.
SIADUS je osvojio priznanje za najbolji poster na stručnom skupu ‘Inkluzija i različitost: osnaživanje akademske zajednice’, a razvoj projekta nagrađen je i Posebnim rektorovim priznanjem za doprinos inkluzivnom obrazovanju. Ta priznanja potvrđuju da akademska zajednica prepoznaje vrijednost održivog rješenja za studente s invaliditetom.
Koji su daljnji planovi razvoja?
-Nakon pilot-projekta plan je postupno proširenje SIADUS-a na druge zainteresirane visokoobrazovne ustanove u Hrvatskoj. Sustav je razvijen modularno i skalabilno kako bi se mogao prilagoditi različitim fakultetima i njihovim potrebama.
Paralelno razvijamo modul internog naziva ‘Crni labud’, koji će studentima s invaliditetom olakšati prijelaz na tržište rada povezivanjem s poslodavcima prema kompetencijama, interesima i potrebama tržišta.
Dugoročni je cilj da SIADUS postane cjelovit sustav podrške koji prati osobu od početka studiranja do zapošljavanja, istodobno studentima olakšavajući profesionalni razvoj, a poslodavcima omogućujući pristup obrazovanim i motiviranim kandidatima s invaliditetom.
Izvršna direktorica Hrvatskog saveza slijepih Andreja Veljača istaknula je kako je cilj da rehabilitacija osoba s oštećenjem vida postane sustavna usluga s obzirom da je sljepoća kompleksan invaliditet
U organizaciji Hrvatskog saveza slijepih prošli je tjedan u Zagrebu održana uvodna konferencija projekta Centra za edukaciju i stručnu podršku osobama s oštećenjem vida – Lumina, koji će se provoditi tri godine u suradnji s Gradom Zagrebom, KBC-om Sestre milosrdnice i Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom.
Projektom se unaprjeđuje socijalna uključenost i kvaliteta života osoba s oštećenjem vida kroz uspostavu specijaliziranog resornog Centra koji osigurava dostupne, integrirane i kontinuirane socijalne usluge.
Korisnicima će se usluge pružati u prostoru Centra te putem mobilnog tima stručnjaka u Osječko-baranjskoj, Primorsko-goranskoj, Varaždinskoj, Ličko-senjskoj i Požeško-slavonskoj županiji. Projekt se sufinancira iz Europskog socijalnog fonda u vrijednosti od 296.842,19 eura.
U prigodnom govoru izvršna direktorica Hrvatskog saveza slijepih Andreja Veljača istaknula je kako je cilj da nakon završetka projekta rehabilitacija osoba s oštećenjem vida postane sustavna usluga s obzirom da je sljepoća kompleksan invaliditet.
Voditeljica projekta Nikolina Kušterbajn istaknula je da će u projekt biti uključene 392 osobe s oštećenjem vida kojima će biti pruženo ukupno 3.255 socijalnih usluga. Kroz Centar Lumina, bez potrebe za administracijom, pružat će se šest oblika podrške. Individualna i grupna psihološka podrška omogućit će suočavanje s gubitkom vida i jačanje otpornosti, edukacijsko-rehabilitacijska podrška razvoj vještina za samostalno i svakodnevno funkcioniranje, a savjetodavna podrška omogućit će inicijalnu procjenu potreba i kontinuirano praćenje svakog korisnika.
Nadalje, pravna podrška omogućit će individualno i grupno savjetovanje o ostvarivanju prava dok IT podrška osposobljavanje za korištenje asistivnih tehnologija i digitalnih alata. Za korisnike koji ne mogu doći u Centar u vlastitom domu će biti dostupna podrška mobilnog tima stručnjaka kojeg čine psiholog, edukacijski rehabilitator, pravnik i IT stručnjak.
Srđana Šimac iz Hrvatskog saveza slijepih ukazala je na važnost ovog projekta s obzirom da ne postoji jedno mjesto na kojem osobe s oštećenjem vida mogu dobiti sveobuhvatu podršku i potrebne informacije. Upozorila je da nakon gubitka vida pogotovo u odraskoj dobi osobe su suočene s usamljenošću, izolacijom, depresijom i gubitkom funkcionalnosti.
U sklopu predstavljanja projekta održana je panel rasprava ‘Od dijagnoze do podrške – kako osigurati dostupnu i kvalitetnu podršku osobama s oštećenjem vida?’, na kojoj su sudjelovali prof.dr.sc Tina Runjić s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, oftamologinja Biljana Andrijević Derk s Klinike za očne bolesti KBC Sestre milosrdnice, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Lora Vidović i izvršna direktorica Hrvatskog saveza slijepih Andreja Veljača. Sudionici panela su istaknuli kako osobama s oštećenjem vida treba osigurati pravodobnu, dostupnu i cjelovitu podršku od trenutka suočavanja s dijagnozom do uključenosti u svakodnevni život.
Kvalitetna podrška ne može biti odgovornost samo jedne institucije ili jednog sustava nego je važno da različiti sustavi zajednički djeluju. Zaključeno je da projekt Lumina treba biti početak stvaranja održivog modela podrške.
Nakon završetka projekta nastavit će se povezivati stručnjaci i institucije s ciljem da osobe s oštećenjem vida imaju podršku kada je najpotrebnija.
Tko su Purger i Purgerica?
Zračna luka Zadar postala dio Sunflower programa
BRODSKO DRUŠTVO Što je to Balkanska nefropatija
Ljetni FOMO i iluzija savršenog ljeta
-
Life&StylePrije 6 danaĐANA LUČIĆ Turizam bez prepreka za osobe s invaliditetom
-
In MetropolaPrije 5 danaMOČVARA Stižu ikone japanskog eksperimentalnog popa
-
VijestiPrije 6 danaPRUŽI RUKU Projekt za osobe s invaliditetom i starije osobe
-
VijestiPrije 5 danaGRAD ZAGREB Širenje mreže škola za djecu s teškoćama
-
Civilno društvoPrije 6 danaVARAŽDIN Obljetnica Centra za pružanje usluga u zajednici
-
in MREŽAPrije 2 danaLUMINA Osobe s oštećenjem vida imaju podršku na jednom mjestu
-
Osobe s invaliditetomPrije 6 danaDOMinvest osigurao dvije stipendije za studente s invaliditetom
-
KulturaPrije 5 danaMeđunarodna smotra folklora obogatila je kulturni život Zagreba