Prije nego je postala saborska zastupnica iz političke platforme Možemo!, 40-godišnja Ivana Kekin bila je vrlo proaktivna u borbi za jedan uljudniji i pošteniji Zagreb. Posao psihijatrice na zagrebačkom Rebru sada je u drugom planu, jer ona politiku shvaća vrlo ozbiljno, naime shvaća je kao instrument za stvaranje boljeg društva, onog u kojemu svi imamo jednake mogućnosti
Poslušaj ovaj članak
Gospođo Kekin, kako tumačite činjenicu da su upravo žene često bile najgrlatija i najsuvislija oporba vladajućoj nomenklaturi, a na izbornim su listama ipak dozlaboga podzastupljene?
– Izborne liste tek trebamo vidjeti, no iskustvo nas uči da su političke stranke puno sklonije na visoka mjesta stavljati muškarce, a žene na tzv. rezervna mjesta. Podsjećam da HDZ nema nijednu ženu nositeljicu liste, za ove parlamentarne izbore na koje izlazimo 17. travnja. Naša stranka tu je iznimka jer se mi za ravnopravnost žena ne zalažemo samo deklarativno nego ju zaista prakticiramo, tako da nam žene nose barem polovicu lista, a također liste slažemo po zip modelu. Podsjećam da je država tužila našu stranku radi previše žena na listama, a tužbu su dakako izgubili. Mi ćemo se nastaviti aktivno zalagati za veće uključivanje žena u politiku, jer smo uvjereni da veća zastupljenost žena može promijeniti politiku, javni diskurs i naše društvo nabolje.
Što politička platforma Možemo! namjerava poduzeti kako bi se popravio položaj osoba s invaliditetom u našem društvu, ponajprije kada govorimo o ženama s invaliditetom?
– Kreirat ćemo zaseban Vladin ured za osobe s invaliditetom u svrhu bolje koordinacije usluga, jačati osobnu asistenciju, povećati fond stanova za neovisno življenje, prilagođavati postojeće stanove i javne zgrade za osobe s invaliditetom, učiniti pristupačnim cestovni i željeznički međugradski promet, širiti mreže centara za cjelovitu skrb u manjim regionalnim centrima, povećati broj stipendija.
Što se tiče rodne perspektive, nužno je osigurati da žene s invaliditetom dobiju adekvatnu skrb za reproduktivno zdravlje, potom osigurati dostupnost svih oblika skrbi, primjerice za majke s invaliditetom dostupnost vrtića, a nadasve je važno posvetiti se zaštiti žena s invaliditetom od nasilja, jer su upravo one, posebice ukoliko je invaliditet kognitivan, često žrtve tjelesnog i seksualnog zlostavljanja.
Katarina Peović, u razgovoru za naš portal, ustvrdila je da u Saboru RH vlada mizoginija i seksizam. Dijelite li njezino mišljenje?
– U Saboru je bez daljnjega bilo mizoginih ekscesa na izvoz, kako u prijašnjim sazivima, tako i u ovom, i takvi napadi uglavnom dolaze s desnice. Od Kovačevićeve sramotne primjedbe Vesni Pusić, kako žena nije za mudraca, nego za madraca, do ovog saziva gdje su kolege žene zastupnice nazivali ‘nakazama’, ‘masnima”, ‘degutantnima’, kometirali da su posao dobile ‘klečanjem’, prozivali nas zbog stila odijevanja, izgleda, karaktera itd. Dapače mislim da je upravo ovaj saziv Sabora, u kojem su doista često kvalitetne i argumentirane rasprave nosile žene, očito kod dijela kolega izazvao osjećaje ugroze i nesigurnosti koje su kompenzirali mizoginim i šovinističkim ekscesima. Nažalost, sve nam to potvrđuje da su patrijarhalni standardi duboko ukorijenjeni u našem društvu, u kojem žene moraju znati gdje im je mjesto. Protiv navedenog nastaviti ćemo se boriti kao i dosada, glasno i beskompromisno.
Možemo! je lokalne izbore u Zagrebu, uz sve ostalo, osvojio i zahvaljujući programu zaštite ljudskih prava. Jeste li barem donekle uspjeli u toj misiji i što još u tom sektoru (ljudska prava) planirate učiniti ako osvojite izbore?
– U Gradu Zagrebu napravili smo važne iskorake vezane za zaštitu ljudskih prava, od povećanja financiranja udruga koje se bave zaštitom ljudskih prava do konkretnih politika vezanih za integraciju stranaca u gradu, ravnopravnosti spolova, a Grad je, primjerice, i suorganizator Zagreb Pridea.
Važni su nam i iskoraci vezani za prava invalida gdje je donesena nova strategija, a spomenuti ću i uvođenje građanskog odgoja u škole kroz koje mladi bivaju upoznati i sa ljudskim pravima.
Što se tiče nacionalne razine – nakon što oformimo Vladu – zasigurno ćemo udahnuti novi život u nacionalne institucije nadležne za politike ljduskih prava kao što je Vladin ured za ljudska prava, Ured za ravnopravnost spolova kao i Ured za udruge koje su kadrovski dvastirani u osam godina vladavine HDZ-a i izgubili na kvaliteti i utjecaju.
U našem programu najavili smo i konkretne mjere kao što su puna ravnopravnost LGBTIQ osoba i njihovih obitelji što uključuje i posvajanje djece, osigurat ćemo uvjete za besplatnu i dostupnu mogućnost prekida trudnoće u svim bolnicama u Hrvatskoj i sigurno ćemo vrlo brzo donjeti inkluzivnu integracijsku politiku stranaca.
Želja nam je jačati udruge koje se bave monitoringom ljudskih prava da budu pravi korektiv vlasti kao i urede pravobraniteljstva od, Pučke pravobraniteljice do pravobraniteljstva za djecu, osobe s invaliditetom i pravobraniteljstva za ravnopravnost spolova.
Sudionici sastanka zaključili su da je potrebno nastaviti rad na poboljšanju pristupačnosti i ravnopravnog sudjelovanja osoba s invaliditetom u političkom životu te izrazili interes za daljnju suradnju s ODIHR-om
Poslušaj članak
Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora održao je u ponedjeljak sastanak s predstavnicima Ureda OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) o većem uključivanju osoba s invaliditetom u rad parlamenata.
Na sastanku je predstavljena metodologija ODIHR-a koja pomaže parlamentima procijeniti koliko su pristupačni i uključivi za osobe s invaliditetom. Predsjednica Odbora Ivana Kekin objasnila je kako je cilj upoznati Hrvatski sabor s mogućnostima primjene tog modela.
Predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Milorad Pupovac istaknuo je da invaliditet nije samo zdravstveno ili socijalno pitanje, nego i pitanje jednakosti, sudjelovanja u društvu i zaštite ljudskog dostojanstva. Naglasio je važnost bolje vidljivosti osoba s invaliditetom u radu Sabora te nastavka rada na jačanju njihovih prava.
Saborska zastupnica Ljubica Lukačić rekla je kako Hrvatska već ima razvijen zakonodavni okvir za zaštitu prava osoba s invaliditetom, ali smatra da pojedine mjere, posebno u području zapošljavanja i profesionalne rehabilitacije, treba dodatno unaprijediti. Dodala je kako zaposlenje osobama s invaliditetom donosi veću samostalnost i aktivnije sudjelovanje u društvu.
Predstavnica ODIHR-a Yulija Netesova upozorila je da su osobe s invaliditetom i dalje nedovoljno zastupljene u politici, unatoč međunarodnim obvezama i većoj svijesti o važnosti uključivosti.
– Parlament uključiv za osobe s invaliditetom nije samo pristupačna zgrada, nego institucija koja omogućuje ravnopravno sudjelovanje u svim parlamentarnim procesima – istaknula je Netesova.
Prema istraživanju ODIHR-a i Parlamentarne skupštine OESS-a, mnogi parlamenti nemaju nijednog zastupnika s invaliditetom, a uključivost se često svodi samo na fizičku pristupačnost prostora. Kao glavne prepreke navode se društveni stereotipi, nedovoljna zastupljenost i prepreke u zapošljavanju i samostalnom životu.
ODIHR-ova metodologija temelji se na načelu ‘Ništa o nama bez nas’, što znači da osobe s invaliditetom i njihove organizacije sudjeluju u svim fazama procjene. Procjenjuju se zastupljenost osoba s invaliditetom, zakonodavni okvir, parlamentarni nadzor te fizička i komunikacijska pristupačnost.
Kao primjere dobre prakse Netesova je izdvojila Crnu Goru i Austriju, koje su već napravile značajne korake prema stvaranju uključivijih parlamenata.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Dario Jurišić rekao je kako je nužno ukloniti prepreke koje osobama s invaliditetom otežavaju sudjelovanje u javnom i političkom životu. Podsjetio je da u aktualnom sazivu Hrvatskoga sabora djeluje devet zastupnika s invaliditetom.
Sudionici sastanka zaključili su da je potrebno nastaviti rad na poboljšanju pristupačnosti i ravnopravnog sudjelovanja osoba s invaliditetom u političkom životu te izrazili interes za daljnju suradnju s ODIHR-om.
Erasmus+ program Europske unije odavno je prerastao okvir studentske razmjene te je postao važan instrument razvoja organizacija, stručnjaka i usluga u području obrazovanja, socijalne skrbi i uključivanja ranjivih skupina
Poslušaj članak
U programskom razdoblju 2021. – 2027. poseban naglasak stavljen je na inkluziju i različitost, što organizacijama koje rade s osobama s invaliditetom otvara značajne mogućnosti za financiranje, međunarodnu suradnju i razvoj novih usluga.
Prihvatljivi prijavitelji nisu samo škole i fakulteti, već i udruge osoba s invaliditetom, ustanove socijalne skrbi, centri za rehabilitaciju, jedinice lokalne samouprave, kulturne i sportske ustanove te druge organizacije koje djeluju u području obrazovanja i socijalnog uključivanja. Posebno su zanimljive aktivnosti u području obrazovanja odraslih i rada s mladima, gdje se mogu razvijati projekti usmjereni na aktivno građanstvo, cjeloživotno učenje i jačanje kompetencija osoba s invaliditetom.
Jedna od najvećih prednosti Erasmus+ programa jest činjenica da ne podržava samo upravljačke strukture organizacija, nego i stručnjake koji svakodnevno rade s korisnicima. U projektima mogu sudjelovati socijalni pedagozi, socijalni radnici, edukacijski rehabilitatori, psiholozi, logopedi, fizioterapeuti, radni terapeuti, osobni asistenti, nastavnici, knjižničari i drugi stručni suradnici. Kroz mobilnosti, stručna usavršavanja i partnerstva oni mogu razmjenjivati iskustva, upoznavati inovativne modele rada i stečena znanja primjenjivati u svojim sredinama.
Posebno važnu ulogu imaju socijalni pedagozi jer njihovo područje rada obuhvaća socijalnu integraciju, razvoj autonomije, zagovaranje prava i podršku mentalnom zdravlju. Upravo su to teme koje se snažno podudaraju s aktualnim prioritetima Europske unije. Kroz Erasmus+ projekte moguće je razvijati programe psihosocijalne podrške, destigmatizacije, samozastupanja i osnaživanja osoba s invaliditetom, ali i sudjelovati u međunarodnim inicijativama koje promiču ljudska prava i provedbu Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom.
Program također pruža priliku za učenje o uspješnim europskim praksama deinstitucionalizacije i razvoja usluga u zajednici. Stručnjaci mogu upoznati modele neovisnog življenja, individualnog planiranja podrške i pozitivne bihevioralne podrške te ta iskustva prenijeti u svoje organizacije. Dodatno, Erasmus+ potiče projekte povezane s digitalnom inkluzijom i zelenom tranzicijom, čime se otvara prostor za razvoj pristupačnih digitalnih sadržaja, edukacija i inovativnih inkluzivnih programa.
Za organizacije koje tek ulaze u svijet europskih projekata posebno su zanimljive akcije KA122 i KA210, koje imaju jednostavniji postupak prijave i manji administrativni teret. Iskustvo pokazuje da projekte s najvećim potencijalom čine oni koji povezuju inkluziju s mentalnim zdravljem, digitalnim kompetencijama, održivim razvojem i aktivnim sudjelovanjem osoba s invaliditetom u zajednici.
Erasmus+ stoga nije samo izvor financiranja. Za organizacije i stručnjake koji rade s osobama s invaliditetom on predstavlja priliku za stjecanje novih znanja, razvoj međunarodnih partnerstava i jačanje sustava podrške u zajednici. U konačnici, riječ je o alatu koji doprinosi stvaranju društva u kojem osobe s invaliditetom nisu promatrane kao objekti skrbi, već kao ravnopravni nositelji prava i aktivni sudionici društvenog života.
U Ustanovi za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom URIHO na adresi Avenija Dubrovnik 5 otvoren je suvremeno uređen coworking prostor prilagođen osobama s invaliditetom
Poslušaj članak
Projekt je realiziran u suradnji URIHO-a i Grada Zagreba s ciljem stvaranja pristupačnog i uključivog okruženja za rad, suradnju i razvoj poduzetničkih ideja.
Coworking prostor veličine 41 m² sastoji se od pet funkcionalnih radnih mjesta, konferencijske dvorane, sanitarnog čvora, čajne kuhinje i prostora za odmor. Korisnicima su dostupni brz internet i tehnička oprema, a prostor se iznajmljuje na dnevnoj, tjednoj ili mjesečnoj bazi.
Ravnateljica URIHO-a Sanja Major istaknula je da je URIHO najstarija i najveća zaštitna radionica u Hrvatskoj u kojoj je od 494 zaposlenih 61 posto osoba s invaliditetom te se javila potreba da se napravi dostupan i prilagođen prostor. Zahvalila je Hrvatskom savezu udruga za mlade i studente s invaliditetom (SUMSI) na preporukama i savjetima u stvaranju coworking prostora kao inkluzivnog okruženja.
Podsjetila je da Grad Zagreb kontinuirano pruža podršku URIHO-u, a početkom 2025. godine ustanova je prešla na potpuno novi model financiranja te je Grad Zagreb u potpunosti financira takozvanom SGEI potporom i pokazuju se rezultati.
Predsjednik SUMSI-ja Denis Marijon izrazio je zadovoljstvo što se coworking prostor otvorio u godini kada se obilježava 80. obljetnica URIHO-a. Smatra da prostor treba biti namijenjen za osobe s invaliditetom i za osobe bez invaliditeta jer je to budućnost za širu integraciju.
Pročelnica Gradskog ureda za socijalnu skrb, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Lora Vidović istaknula je da je zapošljavanje najvažniji oblik inkluzije. Upozorila je da, unatoč napretku, osobe s invaliditetom u području rada i zapošljavanja još uvijek nailaze na prepreke, diskriminaciju, izostanak podrške i mentorstva.
– Grad Zagreb nastoji biti poslodavac koji pruža jednake uvjete za rad zapošljavanjem osoba s invaliditetom. Kao Gradska uprava i kroz gradska poduzeća zapošljavamo OSI u kvotama većim od propisanih – pojasnila je Vidović.
Pohvalila je URIHO koji zapošljava veliki broj osoba s invaliditetom, a coworking prostor URIHO-a još je jedan bitan iskorak. Vidović je rekla da, iako osobe s invaliditetom imaju prednost, to nije prostor za osobe s invaliditetom nego prostor za sve građane Zagreba kojima je potreban.
Naglasila je da su u kreiranju coworking prostora, kada je riječ o pristupačnosti, sudjelovale osobe s invaliditetom.
Za korištenje prostora zainteresirani se mogu prijaviti preko web adrese https://coworking.uriho.hr/. Potrebno je ispuniti obrazac za prijavu i nakon odobrenja rezervacije prostor se može koristiti u dogovorenom terminu.
Košarka u kolicimaPrije 4 dana
Osobe s invaliditetomPrije 3 dana
in MREŽAPrije 2 dana
in MREŽAPrije 2 dana
Osobe s invaliditetomPrije 2 dana
Asistivna tehnologijaPrije 3 dana
Kutak za stručnjakePrije 3 dana