Prije nego je postala saborska zastupnica iz političke platforme Možemo!, 40-godišnja Ivana Kekin bila je vrlo proaktivna u borbi za jedan uljudniji i pošteniji Zagreb. Posao psihijatrice na zagrebačkom Rebru sada je u drugom planu, jer ona politiku shvaća vrlo ozbiljno, naime shvaća je kao instrument za stvaranje boljeg društva, onog u kojemu svi imamo jednake mogućnosti
Poslušaj ovaj članak
Gospođo Kekin, kako tumačite činjenicu da su upravo žene često bile najgrlatija i najsuvislija oporba vladajućoj nomenklaturi, a na izbornim su listama ipak dozlaboga podzastupljene?
– Izborne liste tek trebamo vidjeti, no iskustvo nas uči da su političke stranke puno sklonije na visoka mjesta stavljati muškarce, a žene na tzv. rezervna mjesta. Podsjećam da HDZ nema nijednu ženu nositeljicu liste, za ove parlamentarne izbore na koje izlazimo 17. travnja. Naša stranka tu je iznimka jer se mi za ravnopravnost žena ne zalažemo samo deklarativno nego ju zaista prakticiramo, tako da nam žene nose barem polovicu lista, a također liste slažemo po zip modelu. Podsjećam da je država tužila našu stranku radi previše žena na listama, a tužbu su dakako izgubili. Mi ćemo se nastaviti aktivno zalagati za veće uključivanje žena u politiku, jer smo uvjereni da veća zastupljenost žena može promijeniti politiku, javni diskurs i naše društvo nabolje.
Što politička platforma Možemo! namjerava poduzeti kako bi se popravio položaj osoba s invaliditetom u našem društvu, ponajprije kada govorimo o ženama s invaliditetom?
– Kreirat ćemo zaseban Vladin ured za osobe s invaliditetom u svrhu bolje koordinacije usluga, jačati osobnu asistenciju, povećati fond stanova za neovisno življenje, prilagođavati postojeće stanove i javne zgrade za osobe s invaliditetom, učiniti pristupačnim cestovni i željeznički međugradski promet, širiti mreže centara za cjelovitu skrb u manjim regionalnim centrima, povećati broj stipendija.
Što se tiče rodne perspektive, nužno je osigurati da žene s invaliditetom dobiju adekvatnu skrb za reproduktivno zdravlje, potom osigurati dostupnost svih oblika skrbi, primjerice za majke s invaliditetom dostupnost vrtića, a nadasve je važno posvetiti se zaštiti žena s invaliditetom od nasilja, jer su upravo one, posebice ukoliko je invaliditet kognitivan, često žrtve tjelesnog i seksualnog zlostavljanja.
Katarina Peović, u razgovoru za naš portal, ustvrdila je da u Saboru RH vlada mizoginija i seksizam. Dijelite li njezino mišljenje?
– U Saboru je bez daljnjega bilo mizoginih ekscesa na izvoz, kako u prijašnjim sazivima, tako i u ovom, i takvi napadi uglavnom dolaze s desnice. Od Kovačevićeve sramotne primjedbe Vesni Pusić, kako žena nije za mudraca, nego za madraca, do ovog saziva gdje su kolege žene zastupnice nazivali ‘nakazama’, ‘masnima”, ‘degutantnima’, kometirali da su posao dobile ‘klečanjem’, prozivali nas zbog stila odijevanja, izgleda, karaktera itd. Dapače mislim da je upravo ovaj saziv Sabora, u kojem su doista često kvalitetne i argumentirane rasprave nosile žene, očito kod dijela kolega izazvao osjećaje ugroze i nesigurnosti koje su kompenzirali mizoginim i šovinističkim ekscesima. Nažalost, sve nam to potvrđuje da su patrijarhalni standardi duboko ukorijenjeni u našem društvu, u kojem žene moraju znati gdje im je mjesto. Protiv navedenog nastaviti ćemo se boriti kao i dosada, glasno i beskompromisno.
Možemo! je lokalne izbore u Zagrebu, uz sve ostalo, osvojio i zahvaljujući programu zaštite ljudskih prava. Jeste li barem donekle uspjeli u toj misiji i što još u tom sektoru (ljudska prava) planirate učiniti ako osvojite izbore?
– U Gradu Zagrebu napravili smo važne iskorake vezane za zaštitu ljudskih prava, od povećanja financiranja udruga koje se bave zaštitom ljudskih prava do konkretnih politika vezanih za integraciju stranaca u gradu, ravnopravnosti spolova, a Grad je, primjerice, i suorganizator Zagreb Pridea.
Važni su nam i iskoraci vezani za prava invalida gdje je donesena nova strategija, a spomenuti ću i uvođenje građanskog odgoja u škole kroz koje mladi bivaju upoznati i sa ljudskim pravima.
Što se tiče nacionalne razine – nakon što oformimo Vladu – zasigurno ćemo udahnuti novi život u nacionalne institucije nadležne za politike ljduskih prava kao što je Vladin ured za ljudska prava, Ured za ravnopravnost spolova kao i Ured za udruge koje su kadrovski dvastirani u osam godina vladavine HDZ-a i izgubili na kvaliteti i utjecaju.
U našem programu najavili smo i konkretne mjere kao što su puna ravnopravnost LGBTIQ osoba i njihovih obitelji što uključuje i posvajanje djece, osigurat ćemo uvjete za besplatnu i dostupnu mogućnost prekida trudnoće u svim bolnicama u Hrvatskoj i sigurno ćemo vrlo brzo donjeti inkluzivnu integracijsku politiku stranaca.
Želja nam je jačati udruge koje se bave monitoringom ljudskih prava da budu pravi korektiv vlasti kao i urede pravobraniteljstva od, Pučke pravobraniteljice do pravobraniteljstva za djecu, osobe s invaliditetom i pravobraniteljstva za ravnopravnost spolova.
Sretni smo što su naši stanari postali novi sugrađani Đurđevca. Ova vedra ekipa udobno se smjestila u novim stambenim prostorima udruge, a uz podršku asistenata činimo sve da im život u Đurđevcu, njihovom novom domu, bude što ugodniji, rekla je Kristinka Štefan, predsjednica Udruge Mali princ, ističući kako je ova prva godina brzo prošla
Udruga Mali princ iz Đurđevca obilježila je prvu godinu uspješnog pružanja usluga organiziranog stanovanja kroz niz kreativnih aktivnosti.
Uključivanjem u mrežu socijalnih usluga koje financira Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Udruga Mali princ pruža organizirano stanovanje u Kući podrške Mali princ. Od otvorenja ove kuće, uselilo se osmero korisnika.
– Sretni smo što su naši stanari postali novi sugrađani Đurđevca. Ova vedra ekipa udobno se smjestila u novim stambenim prostorima udruge, a uz podršku asistenata činimo sve da im život u Đurđevcu, njihovom novom domu, bude što ugodniji – rekla je Kristinka Štefan, predsjednica Udruge Mali princ, ističući kako je ova prva godina brzo prošla.
– Vrijeme brzo prolazi i sa sobom donosi nove životne lekcije i uspomene. Tijekom prošle godine, naši stanari su stekli nove prijatelje i vještine, osamostalili se u mnogim segmentima života, te dobili stabilan oslonac u svim svojim pitanjima i sveobuhvatnu podršku. Naša zajednica funkcionira kao obitelj, a sve to ne bi bilo moguće bez asistentica i voditeljica organiziranog stanovanja – dodala je.
Kako bi obilježili prvu godinu boravka, stanari su pripremili prigodan program, video koji prikazuje njihovu svakodnevicu, te zakusku uz dobru glazbu. Korisnici poludnevnog boravka s nestrpljenjem su im čestitali i darovali male znakove pažnje.
– Za naše stanare samo su njihove želje granica, a mi im želimo ostvarenje svih planova i još više – poručili su iz Udruge Mali princ.
Udruga slijepih Međimurske županije provodi brojne aktivnosti u sklopu trogodišnjeg programa ‘Kvalitetniji život slijepih osoba u Međimurskoj županiji’
Program sufinanciraju Međimurska županija, Grad Čakovec i Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Jedna od njih su i razna važna predavanja za njezine članove koja se održavaju svaki drugi mjesec.
Tako ih je u siječnju posjetila stomatologinja Tanja Rosić koja je održala predavanje o važnosti dentalnog zdravlja.
U ožujku je predavanje o čarima planinarenja održalo Planinarsko društvo ‘Bundek’ iz Murskog Središća u kojem je aktivan i jedan od članova udruge.
U svibnju ih je Javna vatrogasna postaja Čakovec informirala na koji način spriječiti požar, o načinima gašenja istog te kada i kako ih kontaktirati.
Preventivke iz Ureda načelnika Policijske uprave međimurske u srpnju su održale korisno predavanje za članove na temu sigurnog korištenja mobitela, računala i interneta te društvenih mreža.
U rujnu i listopadu su članovi udruge sudjelovali na predavanjima u Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije u sklopu njihove edukativno suportivne grupe, a teme su bile ‘Tjelesna aktivnost i zdravlje’ i radionica tjelovježbe te ‘Zdravstvena ispravnost hrane i opasnosti u hrani’.
Krajnji cilj terapijskog vrta je da korisnici kroz rad i igru, razvijaju osjetila po dodiru, mirisu, zvuku, okusu kao i omogućavanje senzorne terapije, te senzibilizaciju šire okoline putem inkluzivnih projekcija o prisutnosti osoba koje zbog svog invaliditeta određene sadržaje ne mogu pratiti ili su im fizički nedostupni
Korisnici Udruge gluhih i nagluhih Primorsko-goranske županije dobili su novouređen terapijski vrt, jedinstveni prostor osmišljen kako bi korisnicima pružio osjetilnu i taktilnu stimulaciju. Projekt su realizirali američki studenti u suradnji s lokalnom zajednicom.
Ideja je započela slučajno – poveznica je uspostavljena preko prijateljstva s članom tima koji od 1995. godine organizira projekte participativnog dizajna s fokusom na društvene i ekološke probleme. Slični projekti realizirani su diljem svijeta, uključujući Hrvatsku, a prvi razgovori o ideji terapijskog vrta za udrugu odvili su se 2023. godine.
Projekt je službeno pokrenut u proljeće ove godine, uz podršku voditelja Damira Heregu, izvršnog direktora udruge. Vrt su osmislili stručnjaci iz SAD-a i Europe, uključujući krajobrazne arhitekte Daniela Winterbottoma i Luku Jelušića, te Matu Rupića iz Hrvatske, uz pomoć volontera, članova zajednice gluhih, i lokalnih obrtnika.
– Prvi koraci uključivali su upoznavanje zajednice i istraživanje potreba korisnika vrta. Nakon toga, planirali su aktivnosti poput radionica i krajobraznog dizajna, u suradnji s lokalnim majstorima i obrtnicima. Samo uređenje provedeno je u fazama, a projekt je završio svečanim otvaranjem i prigodnim umjetničkim programom.
Terapijski vrt, smješten u ravnini s prizemljem zgrade udruge, pristupačan je i osobama s invaliditetom, zahvaljujući prilagođenim rampama. Ovaj vrt osmišljen je da potakne razvoj osjetila kroz kontakt s aromatičnim i ljekovitim biljem, čime korisnici razvijaju osjetilne vještine putem mirisa, zvuka, okusa i dodira. Također, vrt omogućava senzornu terapiju i služi kao prostor za relaksaciju i socijalizaciju.
Uz funkciju senzornog vrta, prostor je dodatno obogaćen klupama i stazama, što ga čini idealnim mjestom za održavanje inkluzivnih filmskih projekcija. Dugoročni cilj vrta jest razvoj osjetilnih i socijalnih vještina korisnika kroz aktivnosti na otvorenom i senzornu terapiju, uz podizanje svijesti u široj zajednici o potrebama osoba s invaliditetom – pojasnio nam je Damir Herega.
Takav vrt pruža nove načine usvajanja spoznaja, te primjerima iz svakodnevnog života pomaže razvoju socijalnih vještina i sposobnosti. Postavljanjem staza i klupa terapijski vrt postaje sastavni dio vrtnog kina za projekciju inkluzivnih filmova.
– Krajnji cilj terapijskog vrta je da korisnici kroz rad i igru, razvijaju osjetila po dodiru, mirisu, zvuku, okusu kao i omogućavanje senzorne terapije, te senzibilizaciju šire okoline putem inkluzivnih projekcija o prisutnosti osoba koje zbog svog invaliditeta određene sadržaje ne mogu pratiti ili su im fizički nedostupni.
Grad Rijeka se nažalost ne može pohvaliti da ima velike zelene površine i dovoljan broj parkova, a parkovi su često nedostupni za osobe s invaliditetom koji se kreću uz pomoć invalidskih kolica zbog fizičkih barijera. Ideja i projekt izrade terapijskog vrta pojavila kao optimalno rješenje problema pristupačnosti i uređenja koje će u konačnici biti u korist onima kojima je takva pomoć potrebna – zaključio je Herega.
Ovime je završena prva faza projekta, a do ljeta bi trebali završiti i drugu fazu kako bi projekt bio završen.
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših preferencija i ponovljenih posjeta. Klikom na “Prihvati sve” pristajete na korištenje SVIH kolačića. Međutim, možete posjetiti "Postavke kolačića" kako biste dali kontrolirani pristanak.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva dok se krećete web stranicom. Među njima, kolačići koji su kategorizirani kao potrebni pohranjuju se u vaš preglednik jer su neophodni za rad osnovnih funkcija web stranice. Također koristimo kolačiće trećih strana koji nam pomažu analizirati i razumjeti kako koristite ovo web mjesto. Ovi kolačići će biti pohranjeni u vašem pregledniku samo uz vaš pristanak. Također imate mogućnost isključiti ove kolačiće. Ali isključivanje nekih od ovih kolačića može utjecati na vaše iskustvo pregledavanja.
Funkcionalni kolačići pomažu u obavljanju određenih funkcija kao što je dijeljenje sadržaja web stranice na platformama društvenih medija, prikupljanje povratnih informacija i druge značajke trećih strana.
Kolačići izvedbe koriste se za razumijevanje i analizu ključnih indeksa učinkovitosti web stranice što pomaže u pružanju boljeg korisničkog iskustva za posjetitelje.
Analitički kolačići koriste se za razumijevanje načina na koji posjetitelji stupaju u interakciju s web stranicom. Ovi kolačići pomažu u pružanju informacija o metrikama kao što su broj posjetitelja, stopa napuštanja stranice, izvor prometa itd.
Neophodni kolačići apsolutno su neophodni za ispravno funkcioniranje web stranice. Ovi kolačići osiguravaju osnovne funkcionalnosti i sigurnosne značajke web stranice, anonimno.
Oglašavački kolačići koriste se kako bi se posjetiteljima pružili relevantni oglasi i marketinške kampanje. Ovi kolačići prate posjetitelje na web-mjestima i prikupljaju podatke za pružanje prilagođenih oglasa.