Prostorije Udruge invalida rada Zagreba otvorile su 26. rujna 2024. vrata svojoj dugogodišnjoj članici i voditeljici Radionice crtanja i slikanja te amaterskoj slikarici Ljiljani Smontara, u povodu svečanog otvorenja pete samostalne izložbe ‘SPOREDNO – u prvom planu’

Naime, u povodu 58. obljetnice osnutka i Dana Udruge invalida rada Zagreba, organizirano je dvodnevno događanje 25. i 26. rujna 2023., a pokrovitelj istog bilo je Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Smontara je istaknula tijekom predstavljanja svojih radova da je rođena u Zagrebu 1961. godine te da je interes za umjetnost, slikarski talenat i svoju kreativnost pokazivala od rane mladosti, no aktivno se počela baviti slikarstvom tek u zreloj životnoj dobi, kada je već ispunila ulogu žene, majke i bake.

Inače, formalno se obrazovala u medicinskoj struci, gdje je kasnije radila na vrlo odgovornim zadacima i poslovima. Slikarstvo je morala potisnuti uslijed svih obveza, postalo je sporedno, ali je itekako znala da ono postoji u njoj i da će ga jednog dana uspjeti realizirati.

U posebnoj fazi života osjetila je strastvenu i snažnu potrebu za slikarskim stvaranjem, ‘prepoznajući potez kista na platnu kao sirovu ljubav’. Stoga je od 2011. godine započela intenzivno slikati, eksperimentirajući i otkrivajući mogućnosti stvaranja raznim likovnim tehnikama. Nesvjesno i sporedno se pretvorilo u svjesno i došlo je u prvi plan, jer si je osvijestila da to mora dati od sebe, budući je taj dar oduvijek imala u sebi. Doživjela je emocionalnu eksploziju i sinergiju unutrašnjeg svijeta, koje više nitko nije mogao zaustaviti i koje je uspjela prenašati na papir i platno. Boje i oblici vodili su je kroz unutrašnje putovanje.

Krenula je od akvarela, kao jedne zahtjevne tehnike. Kada je došla do određenih spoznaja, uključila se na različite tečajeve, kako bi svoje vještine još više spoznala. Aktivno i kontinuirano se educirala u više škola slikanja, a svoje iskustvo nesebično i rado prenašala drugima u radu.

Ustanova u kojoj je radila, vrtić, odnosno odgojno-obrazovna ustanova postala je u međuvremenu Stručno-razvojni centar za poticanje cjelovitog razvoja djeteta u likovnom izrazu i tamo su je prepoznali po njezinu likovnom stvaralaštvu, a ne samo kao mladu umirovljenicu i bivšu zdravstvenu djelatnicu. Stoga je dobila čast sudjelovati u edukaciji odgojitelja na nivou Republike Hrvatske na teoretskom i praktičnom dijelu u umjetničkom mandatu.

Iza toga je počela volontirati u Udruzi invalida rada Zagreba, a nakon tragične smrti dotadašnje voditeljice u likovnoj sferi Paule Fištrek, zamijenila ju je na toj poziciji. Međutim, bilo je jako puno sudionika tako da joj se pridružila i gospođa Nada u vođenju radionica.

U međuvremenu je sudjelovala na mnogim likovnim humanitarnim manifestacijama i likovnim kolonijama, gdje je upoznala niz likovnih kolega, a od 2015. godine izložbom ‘Vrilo duše’ po prvi puta javnosti predstavila je svoja djela.

Inače, u svojem radu najčešće koristi široki kist i tehniku ‘mokro na mokro’, koja zahtijeva pripremu bogate palete nijansi boja. Ponekad slika istovremeno s obje ruke ili tijekom likovnog stvaranja rotira platno, kako bi djelo mogla usavršiti bez obzira na kut i položaj gledanja promatrača.

Ono u čemu najviše uživa jest u samom procesu rada, u procesu stvaranja slike. Tako su i sve slike, koje su trenutno izložene do daljnjega, nastale tijekom deset godina. Autorici je bitna atmosfera slike, budući želi zabilježiti jutro, izlazeće sunce, igru svjetla i sjene, dubinu mora, različite elemente. Motivi na izloženim slikama nastali su hipersenzibilnim opažanjem okoline, ne samo grada, nego i drugih područja opažanja, sa sjećanjima na djetinjstvo te pričanja i igre.

Tako je npr. nastala slika ‘Zima u Zagrebu’, za koju je posebno emotivno vezana, jer je podsjeća na Fallerovo šetalište pored Končara, pokriveno velikim snijegom kroz koji su je morali nositi kao dijete.

Zatim, tu je slika napravljena sa Strossmayerovog šetališta, svetište Krašić pred nevrijeme, Korčula, Maksimilijanov park u Stubičkim Toplicama.

Budući da vuće porijeklo s Pirovca, sjećanja su je odnijela na slikanje ulaznih vrata u selo, kao i kuće u starom dijelu grada s pogledom odozdo prema stepenicama i krovištu, gdje je uhvatila igru sjena.

Kombinirane tehnike primijenila je kod slike Hrvatskog narodnog kazališta, koju je najprije išarala s tušem i onda dodala akvarel.

Trogir noću seže iz samog početka slikanja, a Daruvarske toplice iz vremena provođenja rehabilitacije.

Slika šume sa stražnjim svjetlom – inspiriralo ju je sjećanje iz djetinjstva.

Ulje na platnu – Božuri, napravila je na tečaju Hrvatskog sabora, dočaravši nježnost tog cvijeća.

Autobiografska slika predstavlja djevojčicu duge kose u bijeloj haljini koja miluje konja, onog zamišljenog konja kojeg nikada nije mogla imati kod kuće, a kojeg je toliko htjela.

Već je kao dijete upijala ljepotu prirode oko sebe tako da još živo nosi sjećanja na Zagreb 1960-ih i 1970-ih godina, prepunog livada punih makova, prekrasnih i netaknutih šuma, bistrih potočića. Te livade su nepovratno nestale i pretvorile su se u dijelove grada Zagreba, a nostalgija za njima i dan-danas ne jenjava, što ju je zapravo potaknulo da slika vizuru grada uz zelenilo, pluća grada, parkove i drveća. Pejzaži su dosta prisutni u njezinim radovima.

– Slikarski rukopis shvaćam kao živo biće. Znači, to nije nešto što je završeno, što se mijenja u životu – pojasnila je Smontara. 

Izložba u prostorijama Udruge invalid rada Zagreba je složena po tehnikama rada, a ne po tematskim cjelinama. Tako one slike koje su složene na ulaznim stepenicama predstavljaju djela u tehnici pastela. U dvorani su djela od akvarela, koji je njezina velika tajna ljubav. U maloj dvorani su slike od akrila i krivulja.

Iako voli izlet u apstrakciju, uvijek se rado vraća figuraciji. Nadahnuta neopisivim pejzažima, netaknutom prirodom ili zadivljena kadrovima unutarnjeg svijeta i čiste materije, rado slika detalje uz koje je veže spoznajna ili emotivna poruka. Posebno je istaknula da ponekad motiv nastaje kao odgovor na aktualna društvena, prirodna ili emocionalna događanja.

Nakon predstavljanja, bilo je uistinu dirljivo kada je dobila bukete cvijeća od svojih najdražih, koji godinama čvrsto stoje uz nju. I upravo ta povezanost i bliskost sa članovima obitelji i prijateljima čine niti koje su dovele da se autorica ostvari u potpunosti u svakom vidu života.

Izložba je postavljena u okviru trogodišnjeg programa ‘ARTuriranje’, koji je sufinanciran kroz Javni poziv ‘Razvoj i širenje mreže socijalnih usluga za razdoblje 2023. do 2025.’, koji je raspisalo Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Zagreb je 5. listopada 2024. obilježio Međunarodni dan zaštite životinja, a na Europskom trgu organizirana je edukacija građana o udomljavanju ljubimaca uz predstavljanje Skloništa za nezbrinute životinje Grada Zagreba i udruga za zaštitu životinja, dok je u Dumovcu bio Dan otvorenih vrata Oporavilišta za divlje životinje Zoološkog vrta Grada Zagreba

Oporavilište za divlje životinje u Dumovcu za posjetitelje bilo je otvoreno od 10 do 14 sati, a građani su u vođene obilaske krenuli na puni sat – u 10, 11, 12 i 13 sati, prilikom čega su mogli saznati što sve zaposlenici ZOO-a čine u skrbi za razna stvorenja. Objekt obuhvaća prostore za smještaj pasa i divljih životinja te rad veterinarske službe, a specijalizirani prostori imaju površinu od 1300 metara četvornih.

Kako saznajemo, zahvaljujući njima divlje su životinje dobile odgovarajuće prostore za liječenje i oporavak, zaplijenjene životinje smještaj, projekti zaštite životinja mjesto gdje se mogu raditi istraživanja te uzgajati ugrožene vrste životinja, a Sklonište za nezbrinute životinje Grada Zagreba, čiji se objekti nalaze u blizini, dodatne kapacitete za smještaj pasa.

Inače, novi objekt oporavilišta izgrađen je u sklopu projekta ‘Oporavilište za divlje životinje – Modernizacija Zoološkog vrta u Zagrebu III faza’, vrijednog više od tri milijuna eura. Pedeset i pet posto sredstava je iz proračuna Grada Zagreba, a ostala sredstva su nacionalna te iz fondova Europske unije.

Po Europskom trgu obišli smo sve štandove i naišli na vrlo ljubazne predstavnike udruga, odnosno na sve koji se bore svakodnevno za veći boljitak životinja. Djelatnici skloništa iz Dumovca te volonteri mnogobrojnih udruga za zaštitu životinja građane su dočekivali od 10 do 18 sati, govoreći im o važnosti odgovornog odnosa ljudi prema životinjama. Poseban naglasak stavili su na brigu o kućnim ljubimcima te vrijednost udomljavanja kao načina za nabavljanje ljubimca.

Sklonište za nezbrinute životinje Grada Zagreba na Europskom je trgu imalo edukativni kutak s aktivnostima za djecu. Djeca su tamo mogla naučiti kako se dobro brinuti o psu i mački te zašto neke njuškice novi dom čekaju u Skloništu. Kraj štanda skloništa bio je vrtić sa štencima, a volonteri su šetali odrasle pse spremne za udomljenje, a koji su na maramama imali obilježja skloništa u Dumovcu. U 13 sati nastupili su Kikići i Genijalci, a koncert je bio namijenjen obiteljima s djecom.

– Izuzetno smo sretni što konačno dobivamo sklonište za mačke. Građevinska dokumentacija je spremna i uskoro se pokreću postupci nabave. Vrijednost tog objekta s opremom je oko tri milijuna eura. Sklonište za mačke trebalo bi biti izgrađeno i opremljeno u roku od dvije godine. U Skloništu za nezbrinute životinje Grada Zagreba, naime, trenutačno nemamo odgovarajuće smještajne kapacitete za mačke. Neke su prostorije prilagođene za njihov smještaj. Kada se izgradi sklonište za mačke, te ćemo prostore moći prenamijeniti za smještaj drugih kućnih ljubimaca poput kunića, zamoraca i hrčaka – kazala je Tatjana Zajec, voditeljica Skloništa za nezbrinute životinje Grada Zagreba u Dumovcu.

Prijatelji životinja za posjetioce su pripremili vege kutak, radi okrepe hranom i pićima  biljnog podrijetla.

Hrvatska udruga za školovanje pasa vodiča i mobilitet predstavila se brošurom, financiranom sredstvima Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske. Kao nevladina i neprofitna organizacija provodi niz programa, kao što su školovanje i dodjela pasa pomagača, edukacija stručnjaka različitih profila u svrhu uključivanja terapijskih pasa u rad s djecom s teškoćama u razvoju, terapijske aktivnosti grupnog ili individualnog oblika uz uključivanje terapijskog psa, orijentacija i mobilitet slijepih, zagovaranje temeljnih ljudskih rprava korisnika pasa pomagača, senzibiliziranje društva te savjetodavna individualna i grupna podriška obiteljima korisnika pasa pomagača. Naglasak je posebno stavljen na izazove u tami, odnosno na komunikaciju i pristup slijepim osobama, kao i na humanu ulogu pasa pomagača.

Udruga Prava šapa ističe problematiku velikog broja mačaka u gradovima i daje prijedloge kako to riješiti.

Udruga Prijatelji životinja i Mreža za zaštitu životinja bore se za provedbu Zakona o zaštiti životinja za jedinice lokalne samouprave.

Udruga Biom kao organizacija civilnog društva postoji od 2006. godine i bavi se očuvanjem prirode, njezinim promicanjem i popularizacijom. Njihov cilj je očuvanje bioraznolikosti zbog dobrobiti prirode i društva, zaštita divljih vrsta i staništa. Osim što skupljaju podatke o pticama, nastoje očuvati prirodu i podići svijest javnosti o važnosti zaštite prirode i ptica. Njihova redovita aktivnost kroz siječanj je zimsko prebrojavanje ptica vodarica, od veljače do ožujka monitoring gnijezdećih ušara, od ožujka do travnja proljetno prebrojavanje gnijezda gačaca i sivih vrana, od kolovoza do rujna ornitološki kamp i praćenje krivolova na ptice, od rujna do listopada praćenje stradavanja ptica na dalekovodima, a od prosinca do veljače potraga za malim ušarama. Zanimljivo je da se brinu i za ptice naših gradova, s time da su najizraženije razlike u sastavu ptica između gradova s mediteranskom i kontinentalnom klimom. U raznolikosti ptičjeg svijeta dobro je podsjetiti da živimo u okruženju lastavica, velike sjenice, zebe, čvorka, mrke crvenrepke, goluba grivnjaša, sive vrane, rusog svračka, češljugara, palčića, crnokape grmuše, galeba klaukavca, crne čiope, svrake, gugutke, vjetruše, brgljeza, kosa, crvendaća, plavetne sjenice, vrapca.

Obilježavanje Međunarodnog dana zaštite životinja u Zagrebu organizirali su Grad Zagreb, Gradski ured za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje i Ustanova Zoološki vrt.

Tijekom višesatnog obilaska, naposljetku smo se našli na pravom mjestu u pravom trenutku – kod zajedničkog fotografiranja svih koji su doprinijeli organizaciji Međunarodnog dana zaštite životinja na Europskom trgu u Zagrebu.

Ovaj događaj, vođen entuzijazmom sudionika i podrškom lokalne zajednice, postavlja temelje za buduće inicijative koje će poticati inkluzivnost i zdrav način života

Gradska četvrt Gornja Dubrava u prošlu subotu 28. rujna postala je središte sporta i inkluzivnosti.

Naime, u zagrebačkom kvartu Donja Dubrava organizirana je sportska manifestacija pod nazivom ‘Sportska Olimpijada Zagreb istok 2024’ Za organizaciju ove manifestacije zadužni su bili Vijeće Gradske četvrti Gornja Dubrava, Vijeće Gradske četvrti Sesvete, Centar za potporu i inkluziju u zajednici te Hrvatska udruga socijalnih pedagoga (HUSP).

Ova sportsko-rekreativna manifestacija okupila je oko 200 djece, mladih, osoba s invaliditetom, starijih osoba, kao i predstavnike odgojno-obrazovnih ustanova, ustanova iz sustava socijalne skrbi, sportskih klubova, udruga i lokalne zajednice.

Sportska Olimpijada Zagreb istok 2024 za cilj je imala povezati različite sportsko javnozdravstvene i edukativne dimenzije kroz raznolik programa sportskih i rekreativnih aktivnosti.

Svečano otvaranje ovog inkluzivne sportsko-rekreativne manifestacije održalo se 26. rujna 2024. godine u prostorima Narodnog sveučilišta Sesvete. Otvaranje je upriličeno s bogatim kulturno-umjetničkim programom, a sudjelovali su učenici lokalnih škola koji su svojim nastupom istaknuli ljepotu različitosti te na taj način prigodno najavili ono što će se događati na Sportskoj Olimpijadi.

Glavni dio Olimpijade održao se u subotu 28. rujna kada se oko 200 dijece natjecalo u raznim sportskim disciplinama kao što su košarka, plivanje, atletika, odbojka, planinarenje i šah, kao i u ostalim rekreativnim sportovima.

Jedna od atrakcija bio je i fitness corner u kojem su se sudionici mogli okušati u prilagođenim vježbama za trudnice, osobe starije životne dobi te osobe s invaliditetom. Ova zona omogućila je svim sudionicima da se uključe u sportsko-rekreativne aktivnosti koje odgovaraju njihovim potrebama i sposobnostima.

Osim u sportu, prisutni su mogli vidjeti i vještinu slaganja šatora koju su prezentirali članovi izviđača Dubrava, obogativši tako edukativni aspekt cijelog događaja. Osim sastavljanja šatora, edukativni dio programa ponudio je i likovne i STEM radionice. Kroz likovne radionice djeca i mladi mogli su pokazati svoju kreativnost kroz različite umjetničke tehnike, poput slikanja i crtanja. S druge strane, oni koji su se odlučili zabaviti na STEM radionicama, naučili su nešto više o znanosti, inženjerstvu, matematici i tehnologiji.

Dom zdravlja Zagreb – Istok omogućio mjerenje krvnog tlaka i razine šećera u krvi, čime se promovirala važnost zdravlja.

Za sport i edukaciju najmlađih pobrinuo se Dječji vrtić Leptir koji je ponudio prilagođene programe za najmlađe, stvarajući sigurno i poticajno okruženje.

Kako bi se prva Sportska Olimpijada održala, ključna je bila uloga partnera olimpijade. Njihova posvećenost, resursi i stručnost omogućili su realizaciju programa koji je uspio okupiti sve generacije i različite društvene skupine u cilju promicanja sporta, zdravlja i inkluzije.

Veliki obol dale su zagrebačke škole kao što su Agronomska škola Zagreb i Prehrambeno-tehnološka škola Zagreb koji su se kao sponzori uključili u ovu sportsko-edukativnu priču, ali i mnoge druge osnovne i srednje škole koje sun a taj način potakle svoje učenike na bavljenje sportom i edukaciju.

U cijelu priču uključila se i Udruga ‘Zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara’ promovirajući sportske aktivnosti kroz integraciju svojih članova, naglašavajući važnost inkluzivnosti i jednakosti za sve.

Sportske aktivnosti na ovoj manifestaciji nebi bile moguće bez sportskih klubova. Atletskog sportskog kluba Sesvete, Košarkaškog kluba Dubrava, Nogometnog kluba Dubrava, Plivačkog kluba Dubrava, Rukometnog kluba Dubrava i Kadetskog šahovskog kluba Brestje svojim su uključenošću oplemenili sportski natjecanja na Sportskoj Olimpijadi.

Ovu sportsko-rekreativnu inkluzivnu priču svojim donacijama osim spomenutih škola podržali su i sponzori Turistička zajednica grada Zagreba, Grad Zagreb, A2O d.o.o.,  te se tako aktovno uključili u promociju sporta, zdravog života i inkluzivnosti djece, mladih, osoba s invaliditetom i starijih osoba.

Osim sponzora i škola, velik doprinos organizaciji Sportska Olimpijada Zagreb istok 2024’ dao je i organizacijski odbor, na čelu s Zoricom Gregurić, vijećnicom Vijeća Gradske četvrti Sesvete, te Andrejom Marcetić, članicom Vijeća za prevenciju Gradske četvrti Gornja Dubrava.

Prva Inkluzivna sportska olimpijada Zagreb Istok 2024 postala je simbol zajedništva, inkluzije i promicanja zdravih stilova života. Ovaj događaj, vođen entuzijazmom sudionika i podrškom lokalne zajednice, postavlja temelje za buduće inicijative koje će poticati inkluzivnost i zdrav način života.