Poveži se s nama

Vijesti

HZMO Počinje isplata jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje keramičku kasicu prasicu koja leži na hrpi kovanica. Papirnati novac je raspršen oko nje.
Foto: Pixabay

U četvrtak 28. prosinca 2023. počinje isplata jednokratnog novčanog primanja radi ublažavanja posljedica rasta troškova života korisnicima mirovine

U skladu s Odlukom o isplati jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine radi ublažavanja posljedica rasta troškova života Vlade RH od 21. prosinca 2023., u ovoj isplati jednokratno novčano primanje (JNP) dobit će 791.477 korisnika mirovine, i to:

  • korisnici mirovine ostvarene u Republici Hrvatskoj u obveznom mirovinskom osiguranju s prebivalištem u RH zatečenim u isplati mirovine za mjesec rujan 2023., ako im ukupno mjesečno mirovinsko primanje isplaćeno u RH za rujan 2023. godine ne prelazi iznos od 840,00 eura,
  • korisnici mirovine kojima se uz mirovinu ostvarenu u RH isplaćuje i mirovina iz država s kojima RH ima sklopljen međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju ili koje primjenjuju uredbe Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, i kojima ukupno mirovinsko primanje ostvareno u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu ne prelazi iznos od 840,00 eura, a već su dostavili dokaz o neto iznosu inozemne mirovine za mjesec rujan 2023.,
  • korisnici mirovine kojima se mirovina isplaćuje samo iz država s kojima RH ima sklopljen međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju ili država koje primjenjuju uredbe Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti na transakcijski račun u poslovnoj banci u Republici Hrvatskoj, a već su dostavili dokaz o ukupnom mirovinskom primanju iz inozemstva isplaćenom za mjesec rujan 2023. na transakcijski račun korisnika otvoren u banci u Republici Hrvatskoj, koje ne prelazi iznos od 840,00 eura,
  • korisnici mirovine koji su zaposleni, odnosno obavljaju djelatnost na temelju koje postoji obveza osiguranja i kojima zbroj ukupnog prihoda ostvarenog po osnovi zaposlenja odnosno obavljanja djelatnosti i mirovine za mjesec rujan 2023. godine ne prelazi iznos od 840,00 eura.

Za ovu isplatu osigurano je 75.288.440,00 ­­­eura iz Državnog proračuna.

  • Za 101.084 korisnika mirovine koji primaju mirovinu u iznosu do 300,00 eura isplatit će se 160,00 eura jednokratno, i za to je osigurano 16.173.440,00 eura,
  • za 233.632 korisnika mirovine koji primaju mirovinu u iznosu od 300,01 do 435,00 eura isplatit će se 120,00 eura jednokratno, i za to je osigurano 28.035.840,00 eura,
  • za 228.105 korisnika mirovine koji primaju mirovinu u iznosu od 435,01 do 570,00 eura isplatit će se 80,00 eura jednokratno, i za to je osigurano 18.248.400,00 eura,
  • za 139.796 korisnika s mirovinom od 570,01 do 700,00 eura jednokratno će se isplatiti 60,00 eura, i za to je osigurano 8.387.760,00 eura,
  • Za 88.860 korisnika mirovine koji primaju mirovinu od 700,01 do 840,00 eura jednokratno će se isplatiti 50,00 eura i za to je osigurano 4.443.000,00 eura.

Korisnicima koji su ostvarili ili će ostvariti mirovinu do 31. prosinca 2023. i koji su zatečeni u isplati za mjesec prosinac 2023., najkasnije na dan 15. veljače 2024., u obveznom mirovinskom osiguranju s prebivalištem u RH, kao i korisnicima s tzv. Inozemnim elementom (korisnici hrvatske mirovine kojima se isplaćuje i mirovina iz inozemstva, korisnici samo inozemne mirovine te korisnici hrvatske mirovine koji su navršili mirovinski staž u inozemstvu, a nisu ostvarili pravo na mirovinu u inozemstvu) te korisnicima mirovine koji su zaposleni, odnosno obavljaju djelatnost na temelju koje postoji obveza osiguranja, isplata JNP-a izvršit će se u  ožujku 2024. godine, i o tome će korisnici biti pravodobno informirani.

Korisnicima s inozemnim elementom, kojima ukupno mjesečno mirovinsko primanje ne prelazi iznos od 840,00 eura, a koji će mirovinu ostvariti do 31. prosinca 2023. obvezni su Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje do 29. veljače 2024. dostaviti dokaz o netoiznosu mirovine za mjesec prosinac 2023. ili izjavu da ne primaju inozemnu mirovinu putem online obrasca ili popunjavanjem Tiskanice za dostavu podataka o visini inozemne mirovine, koja će biti dostupna na web stranici HZMO-a.

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Required fields are marked *

Civilno društvo

Održan okrugli stol ‘Osnaživanje suradnje u pitanjima seksualnog nasilja u ratnim sukobima’

Objavljeno

/

Slika prikazuje konferencijsku sobu u kojoj se održava sastanak. Sudionici su okupljeni oko dugog stola, a na zidu iza njih projicira se prezentacija. Na stolu su različite boce i čaše. Ispred nekih sudionika nalaze se papiri i bilježnice. Prostorija je dobro osvijetljena, vjerojatno prirodnom svjetlošću koja dolazi iz prozora koji nisu vidljivi na slici.
Foto: Ured pravobranitelja za osobe s invaliditetom

Okrugli stol u organizaciji Centra za žene žrtve rata – ROSA održan je 13. veljače 2024. u Zagrebu, na temu ‘Osnaživanje suradnje u pitanjima seksualnog nasilja u ratnim sukobima – nacionalna i međunarodna perspektiva’

Okrugli stol u organizaciji Centra za žene žrtve rata – ROSA uvodno je pozdravila Anja Šimpraga – potpredsjednica Vlade RH za društvene djelatnosti i ljudska prava te NJ. E. Simon Thomas – veleposlanik Velike Britanije u Hrvatskoj, kao i sami organizatori.

Govornici na Okruglom stolu bili su predstavnici/ce ministarstava, posebno Ministarstva hrvatskih branitelja, Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva pravosuđa i uprave, Ministarstva zdravstva, drugih institucija, akademske zajednice i organizacija civilnog društva.

Cilj Okruglog stola je razmjena iskustava iz njihove nadležnosti u odnosu na problem seksualnog nasilja u ratu, procesuiranje počinitelja, ostvarivanja prava žrtava te suradnje s drugim državama u ratnim sukobima i iznalaženja globalnog odgovora na ovaj sveprisutni problem.

Istaknuto je da je Republika Hrvatska jedna od rijetkih zemalja u svijetu koja je donijela poseban zakon koji regulira prava žrtava seksualnog nasilja u ratu, pod nazivom ‘Zakon o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu’, koji je na snazi od 2015. godine.

U proteklih osam godina  podneseno je 305 zahtjeva za stjecanje statusa žrtve seksualnog nasilja u ratu. Od tog broja 227 osoba je ženskog spola te je pozitivno riješeno 166 zahtjeva, dok je 78 osoba muškog spola i pozitivno je riješeno 50 zahtjeva. Nekoliko je zahtjeva neriješeno jer su podnositelji nedostupni. Budući da su posljedice rata dugotrajne i danas se brojne žrtve obraćaju institucijama sustava i organizacijama civilnog društva tražeći pomoć i podršku. Hrvatska je također pristupila globalnoj Inicijativi za sprječavanje seksualnog nasilja u sukobu – PSVI (The Preventing Sexual Violence in Conflict Initiative). S obzirom na preživljeni rat i uspostavljanje sustava za ostvarenje prava žrtava seksualnog nasilja u ratu, hrvatska iskustva su od izuzetnog značaja državama u ratnim sukobima, kao što su to Ukrajina, Sirija i brojne druge države.

Ispred institucije Pravobranitelja za osobe s invaliditetom Okruglom stolu prisustvovala je savjetnica Andreja Makar.

Izvor: Ured pravobranitelja za osobe s invaliditetom

Nastavi čitati

Vijesti

Pregled stanja tržišta rada u 2023. godini

Objavljeno

/

Rast potražnje za radnom snagom od 4,5 posto na godišnjoj razini, svaki drugi oglas za posao u 2023. odnosio se na rad u Zagrebu

Analiza tržišta rada u Hrvatskoj otkriva kako je u 2023. godini objavljeno više od 330.000 oglasa za posao, što predstavlja rast od 4,5% u odnosu na prethodnu godinu.

Pogledamo li jedinstvene oglase, točnije natječaje za posao koji su postavljeni na više različitih mjesta, ali se u statističkom izračunu gledaju kao jedna jedinica, otkrit ćemo kako je tijekom prošle godine objavljeno 255.000 jedinstvenih oglasa, odnosno 4% više u odnosu na 2022. godinu.

No, pritom je potrebno razmotriti važan faktor – rast zapošljavanja stranih radnika u Hrvatskoj, koji se nerijetko odvija putem alternativnih kanala za privlačenje strane radne snage. U prvom redu kroz agencije za uvoz, zapošljavanje i smještaj stranih radnika. Trenutno je registrirano više od 600 takvih agencija u Hrvatskoj.

Imajući u vidu navedene čimbenike, kao i trenutne tržišne uvjete, dolazimo do zaključka kako je porast potražnje za radom znatno veći nego što brojke sugeriraju i kako bi potencijalno mogao iznositi više od 8% u usporedbi s prošlom godinom.

Usporavanje tržišta nakon uzleta na početku godine

Početak 2023. godine obilježio je osjetan rast broja oglasa u odnosu na prethodnu godinu, a taj rast je blago usporio u drugom, odnosno trećem prošlogodišnjem kvartalu.

U posljednjem, četvrtom kvartalu 2023. objavljeno je više od 73.600 natječaja za posao, što predstavlja rast od 5,5% u usporedbi s istim razdobljem 2022. godine.

Ako promatramo jedinstvene oglase na tržištu, radi se o 57.300 natječaja za posao i rastu potražnje za radom od 5,6 posto u odnosu na 4. kvartal godinu prije.

Pad potražnje za radnicima u IT-u i Ljudskim resursima

Najveći rast broja oglasa primjećujemo u kategorijama: Skladištenje i logistika, Promet, transport i pomorstvo, Instalacije i brodogradnja te Zdravstvo i socijalni rad.

S druge strane, najveći pad potražnje za radnom snagom na tržištu rada u Hrvatskoj primjetan je u Arhitekturi, IT-u i Ljudskim resursima.

Pad ukupnog broja objavljenih natječaja za posao primjetan je i u sektoru Turizma, baš kao i u sektoru Graditeljstva, geodezije i geologije, promatrano iz perspektive cijelog tržišta, zabilježen je blagi pad potražnje za radnom snagom.

U Prodaji, jednoj od najbrojnijih kategorija prema broju oglasa, na cjelokupnom tržištu rada u Hrvatskoj je ostvaren blagi rast potražnje za radom.

– Nakon turbulentnog razdoblja izrazito visoke inflacije proteklih godina, te naknadnog usporavanja tokom 2023., sada smo suočeni s deflacijom. Privatni sektor brzo je reagirao na inflacijske pritiske, dok je javni sektor zaostajao, stoga je u 2023. po prvi put prosječna plaća u privatnom sektoru nadmašila onu u javnom sektoru. U kontekstu IT-a, proces konsolidacije domaćeg tržišta započeo je još 2022. godine, nastavljajući se tijekom 2023. Međutim, on nije dovršen, što je rezultiralo smanjenjem potražnje za IT stručnjacima – izjavio je Igor Žonja, direktor Alma Career regije jug i predsjednik uprave portala MojPosao. Unatoč tome, predviđa se oporavak IT sektora, ali će zaposlenici trebati posjedovati širok spektar vještina i znanja kako bi se prilagodili novim zahtjevima, dodaje Žonja.

Također, nastavlja se rapidan porast broja stranih radnika u Hrvatskoj, pri čemu je trenutačno otprilike svaki deseti radnik strani državljanin.

– Ovaj trend postavlja izazove pred našu zajednicu, posebno u kontekstu efikasne integracije stranih radnika u naše društvo. U tom procesu, ključna uloga leži na većini, koja snosi odgovornost za osiguravanje inkluzivnog okruženja i pravednih prilika za sve radnike, bez obzira na njihovo porijeklo – naglašava Žonja.

Najtraženiji trgovci, konobari i skladištari

Među najtraženijim zanimanjima i dalje su prisutna zanimanja iz područja prodaje, proizvodnje te turizma i ugostiteljstva.

Najtraženija zanimanja u 2023. godini: konobar (barmen), kuhar, prodavač (trgovac), skladištar, radnik u proizvodnji te vozač.

Najveća ponuda zabilježena je u sljedećim kategorijama zanimanja:

  • Turizam i ugostiteljstvo
  • Prodaja (Trgovina)
  • Proizvodnja i zanatske usluge

Najviše oglasa odnosi se na Zagreb

Više od polovice objavljenih oglasa za posao (53%) odnosila se na rad u Zagrebu i zagrebačkoj županiji, nakon čega slijede obalne županije: Primorsko-goranska (14%), Splitsko-dalmatinska (14%) te Istarska (10%) županija.

U 2023. godini, čak 79% objavljenih radnih pozicija bilo vezano uz stalno zaposlenje, dok je 50% oglasa bilo usmjereno prema radu na određeno vrijeme. Sezonski radnici bili su traženi u svega 5% oglasa, dok su se oglasi za studentske poslove pojavljivali u 3% slučajeva.

Poslodavci su najčešće postavljali uvjet srednje stručne spreme kandidata – u 54% oglasa istaknuto kako je srednja stručna sprema ključna za uspješnu prijavu na natječaj.

– Nažalost, propuštamo priliku za kvalitetnu rekonstrukciju javnog sektora. Jasno je da javni i državni sektor zapošljava prevelik broj ljudi, a ti zaposlenici su često nedovoljno plaćeni. Međutim, podizanje plaća svima zaposlenima u javnom sektoru nije adekvatno rješenje. Umjesto toga, potrebno je razmotriti smanjenje broja zaposlenih i njihovu prekvalifikaciju, što bi posljedično smanjilo potrebu za stranim radnicima. Također, transparentna politika zapošljavanja i borba protiv korupcije mogli bi smanjiti nezadovoljstvo građana i iseljavanje te potaknuti povratak iseljenih – zaključuje Žonja.

MojPosao

Nastavi čitati

Life&Style

URIHO Nova CHIC & STYLISH kolekcija u Areni Zagreb

Objavljeno

/

Foto: URIHO

Prema svim najavama i pokazateljima, GAST 2024. bit će najveći hrvatski nacionalni gastro događaj u ovom dijelu Europe koji će na jednom mjestu okupiti do sada najveći broj izlagača i posjetitelja, i to ne samo iz regije, već i cijele Europe

Arena Zagreb ovog će vikenda biti domaćin najvećeg gastro događanja u ovom dijelu Europe. Naime, od petka 23. do nedjelje 25. veljače  posjetitelji će na GAST sajmu moći pogledati mnoštvo prezentacija, radionica, ali i degustirati različite proizvode.

Ustanova URIHO predstavlja se novom CHIC & STYLISH kolekcijom za ugostiteljstvo. Moderna i funkcionalna odjeća nastala je kao plod suradnje domaćih dizajnera i studenata te savršeno spaja stil i udobnost. Inovativne proizvode ustanova izrađuje od visokokvalitetnih tkanina renomiranih proizvođača, a za veće narudžbe nudi personalizaciju proizvoda u obliku tiska ili strojnog veza.

Osim radne odjeće, URIHO će na sajmu predstaviti i ponudu restorana ‘Sunce’, prvog inkluzivnog restorana na ovim prostorima čije se gastronomske ponude ne bi posramili ni vrhunski kuhari. Ponuda restorana u ovom se trenutku temelji na pripremi ‘gableca’ za radnike ustanove, ali i na organizaciji različitih evenata i cateringa.

Sajam će kroz tri dana postati centralno mjesto okupljanja ciljane publike, poput proizvođača hrane, pića, ugostiteljske opreme, vlasnika restorana, hotela i obiteljskih hotela, food managera i vlasnika ugostiteljskih objekata, kao i kreatora gospodarskih politika te donositelja političkih odluka.

Nastavi čitati

U trendu