korisnici mirovine ostvarene u Republici Hrvatskoj u obveznom mirovinskom osiguranju s prebivalištem u RH zatečenim u isplati mirovine za mjesec rujan 2023., ako im ukupno mjesečno mirovinsko primanje isplaćeno u RH za rujan 2023. godine ne prelazi iznos od 840,00 eura,
korisnici mirovine kojima se uz mirovinu ostvarenu u RH isplaćuje i mirovina iz država s kojima RH ima sklopljen međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju ili koje primjenjuju uredbe Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, i kojima ukupno mirovinsko primanje ostvareno u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu ne prelazi iznos od 840,00 eura, a već su dostavili dokaz o neto iznosu inozemne mirovine za mjesec rujan 2023.,
korisnici mirovine kojima se mirovina isplaćuje samo iz država s kojima RH ima sklopljen međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju ili država koje primjenjuju uredbe Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti na transakcijski račun u poslovnoj banci u Republici Hrvatskoj, a već su dostavili dokaz o ukupnom mirovinskom primanju iz inozemstva isplaćenom za mjesec rujan 2023. na transakcijski račun korisnika otvoren u banci u Republici Hrvatskoj, koje ne prelazi iznos od 840,00 eura,
korisnici mirovine koji su zaposleni, odnosno obavljaju djelatnost na temelju koje postoji obveza osiguranja i kojima zbroj ukupnog prihoda ostvarenog po osnovi zaposlenja odnosno obavljanja djelatnosti i mirovine za mjesec rujan 2023. godine ne prelazi iznos od 840,00 eura.
Za ovu isplatu osigurano je 75.288.440,00 eura iz Državnog proračuna.
Za 101.084 korisnika mirovine koji primaju mirovinu u iznosu do 300,00 eura isplatit će se 160,00 eura jednokratno, i za to je osigurano 16.173.440,00 eura,
za 233.632 korisnika mirovine koji primaju mirovinu u iznosu od 300,01 do 435,00 eura isplatit će se 120,00 eura jednokratno, i za to je osigurano 28.035.840,00 eura,
za 228.105 korisnika mirovine koji primaju mirovinu u iznosu od 435,01 do 570,00 eura isplatit će se 80,00 eura jednokratno, i za to je osigurano 18.248.400,00 eura,
za 139.796 korisnika s mirovinom od 570,01 do 700,00 eura jednokratno će se isplatiti 60,00 eura, i za to je osigurano 8.387.760,00 eura,
Za 88.860 korisnika mirovine koji primaju mirovinu od 700,01 do 840,00 eura jednokratno će se isplatiti 50,00 eura i za to je osigurano 4.443.000,00 eura.
Korisnicima koji su ostvarili ili će ostvariti mirovinu do 31. prosinca 2023. i koji su zatečeni u isplati za mjesec prosinac 2023., najkasnije na dan 15. veljače 2024., u obveznom mirovinskom osiguranju s prebivalištem u RH, kao i korisnicima s tzv. Inozemnim elementom (korisnici hrvatske mirovine kojima se isplaćuje i mirovina iz inozemstva, korisnici samo inozemne mirovine te korisnici hrvatske mirovine koji su navršili mirovinski staž u inozemstvu, a nisu ostvarili pravo na mirovinu u inozemstvu) te korisnicima mirovine koji su zaposleni, odnosno obavljaju djelatnost na temelju koje postoji obveza osiguranja, isplata JNP-a izvršit će se u ožujku 2024. godine, i o tome će korisnici biti pravodobno informirani.
Korisnicima s inozemnim elementom, kojima ukupno mjesečno mirovinsko primanje ne prelazi iznos od 840,00 eura, a koji će mirovinu ostvariti do 31. prosinca 2023. obvezni su Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje do 29. veljače 2024. dostaviti dokaz o netoiznosu mirovine za mjesec prosinac 2023. ili izjavu da ne primaju inozemnu mirovinu putem online obrasca ili popunjavanjem Tiskanice za dostavu podataka o visini inozemne mirovine, koja će biti dostupna na web stranici HZMO-a.
Riječ je o projektima namijenjenima djeci, mladima, umirovljenicima, osobama s invaliditetom, žrtvama obiteljskog nasilja i drugim skupinama kojima je potrebna dodatna podrška
Poslušaj članak
Zagrebačka županija krajem svibnja u Jastrebarskom dodijelila je 420 tisuća eura udrugama koje djeluju u području zdravstva, socijalne skrbi i humanitarnog rada. Potporu su dobile 73 udruge za ukupno 74 projekta.
Riječ je o projektima namijenjenima djeci, mladima, umirovljenicima, osobama s invaliditetom, žrtvama obiteljskog nasilja i drugim skupinama kojima je potrebna dodatna podrška. Među projektima su ‘Psihoteretana’, ‘Budi svoj… budi čist’, ‘Brini o sebi jer zdravlje počinje tvojom pažnjom’, ‘Pomoć i podrška žrtvama nasilja’ te ‘Mobilne zlatne godine’.
Ugovore predstavnicima udruga uručio je zamjenik župana Ervin Kolarec. Tom je prilikom istaknuo kako upravo udruge najbolje poznaju potrebe ljudi na terenu te da svojim radom i volontiranjem značajno doprinose zajednici. Zahvalio je svima na trudu i projektima kojima pomažu da Zagrebačka županija bude kvalitetnije i ugodnije mjesto za život. Najavio je i novu dodjelu sredstava braniteljskim udrugama vrijednu više od 90 tisuća eura.
U ime udruga na potpori je zahvalila Valentina Nedelić iz Udruge ‘Srce’. Naglasila je kako će dobivena sredstva pomoći u stvaranju konkretnih promjena i pružanju podrške onima kojima je najpotrebnija.
Čestitke udrugama uputila je i pročelnica Grada Jastrebarskog Nadica Žužak, poželjevši im uspješnu provedbu projekata. Dodjeli ugovora prisustvovao je i potpredsjednik Županijske skupštine Goran Navoj.
URIHO – Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom objavila je javni natječaj za izbor ravnatelja ili ravnateljice ustanove.
Ravnatelj/ica će biti imenovan/a na mandatno razdoblje od četiri godine, a prijave kandidata podnose se Upravnom vijeću ustanove u roku od 15 dana od dana objave natječaja.
Po završetku natječajnog postupka Upravno vijeće će o rezultatima obavijestiti sve prijavljene kandidate u roku od 45 dana od isteka roka za podnošenje prijava.
Natječaj je objavljen na službenim mrežnim stranicama URIHO-a, IN Portalu, Narodnim novinama te putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Tekst javnog natječaja dostupan je za preuzimanje u nastavku članka.
Liječnici, piloti, kontrolori leta te programeri različitih profila predvode ljestvicu najplaćenijih zanimanja u Hrvatskoj, otkrivaju podaci servisa MojaPlaća
Poslušaj članak
Prema podacima servisa MojaPlaća, kojim upravlja tvrtka Alma Career Croatia, a u čijem je sastavu i portal MojPosao, prosječna mjesečna neto plaća (s uračunatim dodacima) u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila je 1.609 eura. To je 2% više nego u prethodnom tromjesečju, i 9% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Medijalna plaća, koja bolje prikazuje stvarnu sliku primanja, nešto je niža i iznosi 1.500 eura. Drugim riječima, više od polovice zaposlenih u Hrvatskoj zarađuje manje od prosjeka.
Medijalna je plaća u odnosu na prethodni kvartal porasla za 1%, dok je na godišnjoj razini veća za 10%.
Dok IT-evci i stručnjaci za tehnologiju i razvoj uživaju u najvišim plaćama u zemlji, radnici u tekstilnoj industriji i pomoćnim zanimanjima i dalje su na samom dnu ljestvice primanja, pokazuju podaci.
Zaposlenici u IT sektoru zarađuju 21% više od hrvatskog prosjeka (1.955 eura), dok su plaće u tehnologiji i razvoju oko 19% iznad prosjeka (1.914 eura).
S druge strane, u tekstilnoj i kožnoj industriji primanja su čak 34% niža od prosjeka (1.065 eura), dok pomoćna zanimanja, s plaćama 35% ispod prosjeka (1.044 eura), stoje još lošije.
Liječnici, piloti, kontrolori leta i developeri drže sam vrh ljestvice najplaćenijih zanimanja u Hrvatskoj. Njihova primanja znatno nadmašuju državni prosjek i penju se do, a nerijetko i prelaze, 3.000 eura mjesečno.
Na suprotnoj strani nalaze se radnici u uslužnim i pomoćnim djelatnostima. Njegovatelji i spremačice, primjerice, u prosjeku ne dosežu ni 1.000 eura mjesečno, što ih svrstava među najslabije plaćene u zemlji.
Državne tvrtke ispod prosjeka
Najviše plaće i dalje nude privatne tvrtke u stranom vlasništvu, zaposlenici tamo zarađuju prosječno 1.749 eura neto, što je 9% iznad državnog prosjeka. S druge strane, radnici u pretežno domaćim tvrtkama primaju 1.586 eura, ili 1% ispod prosjeka. Slična situacija je i u tvrtkama u državnom vlasništvu, gdje prosjek iznosi 1.580 eura, odnosno 2% manje od prosjeka. Zaposleni u javnoj i lokalnoj samoupravi zarađuju u prosjeku 1.562 eura, što je 3% ispod prosjeka.
Na visinu plaće snažno utječe i veličina tvrtke. U najmanjim tvrtkama, s manje od 10 zaposlenih, prosječna plaća iznosi 1.462 eura, odnosno 9% ispod državnog prosjeka. Tvrtke s 10–19 zaposlenika nude nešto bolje primanje, 1.593 eura, što je 1% ispod prosjeka. Najviše plaće bilježe velike tvrtke, gdje zaposlenici u prosjeku zarađuju 1.680 eura neto (5% iznad prosjeka).
Plaće su najviše u Zagrebu, a najniže na istoku Hrvatske
Najniže plaće i dalje su na istoku zemlje, u Vukovarsko-srijemskoj (-14%, s plaćom 1.382 eura), zatim u Koprivničko-križevačkoj (-14% s prosjekom 1.391 euro).
Najviša prosječna plaća zabilježena je u Gradu Zagrebu (8% iznad prosjeka) te iznosi 1.732 eura (medijan 1.600 eura).
Obrazovanje i iskustvo nose veću zaradu
Zaposlenici s postdiplomskim studijem ili MBA diplomom u prosjeku zarađuju 2.368 eura, što je 47% više od prosjeka, i svega 2% više nego u istom periodu prošle godine. Osobe s visokom stručnom spremom imaju plaću od 1.805 eura (12% iznad prosjeka), dok radnici sa srednjom stručnom spremom primaju 1.424 eura (11% ispod prosjeka).
Iskustvo također igra ključnu ulogu. Radnici na početku karijere, bez iskustva, zarađuju 1.303 eura (-19%), dok oni s 1–2 godine iskustva imaju 1.376 eura (-15%). S tri do pet godina radnog staža plaća približe se prosjeku, a zaposlenici s više od 10 godina iskustva u prosjeku primaju 1.756 eura, što je 9% iznad prosjeka.
Međutim, kamen spoticanja je i dalje spol zaposlenika.
U prvom kvartalu 2026. muškarci su zarađivali 14% više od žena, prosječna neto plaća muškaraca iznosila je 1.730 eura, dok su žene, u prosjeku, svaki mjesec zarađivale 1.512 eura.
Košarka u kolicimaPrije 4 dana
Osobe s invaliditetomPrije 3 dana
in MREŽAPrije 2 dana
Osobe s invaliditetomPrije 2 dana
in MREŽAPrije 2 dana
Asistivna tehnologijaPrije 3 dana
Kutak za stručnjakePrije 3 dana