Connect with us

Civilno društvo

HZJZ Nacionalni dan mimoza i Europski tjedan prevencije raka vrata maternice

Objavljeno

/

Ovogodišnji 17. Dan mimoza održat će se u Zagrebu na Trgu Petra Preradovića 27. siječnja, od 10 do 14 sati.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo najavio je na svojim službenim stranicama obilježavanje Dana mimoza – Nacionalnog dana protiv raka maternice (27. siječnja), a od 22. do 28. siječnja 2024. Europski tjedan prevencije raka vrata maternice, sa ciljem davanja prioriteta zdravlju i edukaciji o prevenciji raka vrata maternice te poduzimanju koraka za smanjenje rizika od ovog raka.

Što nam podaci govore o raku vrata maternice u Hrvatskoj?

U Hrvatskoj posljednjih desetak godina bilježimo oko 310 slučajeva i oko 120 smrti od raka vrata maternice godišnje. Za razliku od većine drugih sijela raka, ovaj se javlja u nešto mlađoj dobi – prema posljednjim podacima Registra za rak, u 2021. je trećina novooboljelih žena bila mlađa od 50 godina, a rak vrata maternice je treće sijelo raka žena u dobi od 30 do 39 godina (iza raka dojke i raka štitnjače). Prema podacima o smrtnosti, u 2022. godini od raka vrata maternice u Hrvatskoj je umrlo 109 žena (stopa 5,5/100 000), od kojih je trećina bila mlađa od 60 godina. Više o epidemiološkim podacima raka vrata maternice možete pročitati ovdje.

Rak vrata maternice je bolest koja se u velikoj mjeri može spriječiti. Njegova lokacija pruža mogućnost otkrivanja predstadija raka ili rane dijagnoze raka preventivnim ginekološkim pregledima, a cijepljenjem protiv Humanog papiloma virusa (HPV) sprječavanje nastanka infekcije koja je glavni uzročnik njegovog nastanka, što je dovelo do znatnog smanjenja tereta ove bolesti u razvijenim zemljama. Međutim, pojavnost i smrtnost od raka vrata maternice u zemljama niskog i srednjeg stupnja razvoja i dalje su vrlo visoki – ondje je rak vrata maternice drugi maligni uzrok smrti kod žena. Prema procjenama Europske komisije za 2022. godinu, u usporedbi s zemljama članicama EU, Hrvatska se nalazi na jedanaestom mjestu po incidenciji te dvanaestom mjestu po smrtnosti od raka vrata maternice (usporedba dobno standardiziranih stopa – ASR).

Postoji li globalni plan za prevenciju raka vrata maternice?

Zbog mogućnosti prevencije i velikog tereta koji predstavlja, Svjetska zdravstvena organizacija u studenom 2020. godine usvojila je Globalnu strategiju za ubrzanje eliminacije raka vrata maternice, odnosno postizanje smanjenja na gotovo nulu učestalosti bolesti kao rezultat provođenja mjera (stopa incidencije <4/100 000 žena). Preduvjeti za ostvarenje tog cilja su visok postotak cijepljenih ljudi i provođenja preventivnih pregleda, odnosno očekuje se da barem 90 posto svih djevojčica mlađih od 15 godina bude cijepljeno protiv HPV-a, a 70 posto žena u dobi do 35 godina obavi preventivni pregled. Zemlje koje su ranije prepoznale ovu važnost prevencije i imaju visok postotak cijepljenih protiv HPV-a i provođenja preventivnih ginekoloških pregleda vjeruju da će do kraja desetljeća ova bolest biti znatno reducirana.

Plan prevencije raka vrata maternice u Hrvatskoj

Cijepljenje protiv HPV-a

U Hrvatskoj je cijepljenje protiv HPV-a, kao i u većini zemalja svijeta, uključujući sve zemlje EU, dostupno već 18 godina (od 2006.), a od školske godine 2015./2016. je dostupno kao dio Nacionalnog programa cijepljenja.  Cijepljenje protiv HPV-a je dostupno kao dio Nacionalnog programa cijepljenja za svu djecu od 5. do 8. razreda osnovne škole, a mogu se cijepiti svi od 9 do 25 godina. HPV nije samo najčešći uzročnik raka vrata maternice, već može uzrokovati i rak anusa, stidnice (vulve), rodnice (vagine), penisa i orofarinksa, kao i spolne bradavice (kondilome) kod oba spola, pa je važno cijepljenje i djevojčica i dječaka. Prema posljednjim podacima Službe za školsku medicinu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) udio osnovnoškolske djece rođene 2008. godine s najmanje jednom primljenom dozom cjepiva protiv HPV-a bio je 51,1 posto za učenice i 34,3 posto za učenike (djeca s predominantno završenim osmim razredom u školskoj godini 2022./2023.). Iako nisu postignuti internacionalni ciljevi postotka cijepljenih, vidljiv je pozitivan trend povećanja postotka cijepljene djece i mladih od početka primjene u sklopu Nacionalnog programa cijepljenja.

Edukativno informativne aktivnosti i poboljšanje zdravstvene pismenosti u području prevencije HPV-a važni su za provedbu programa cijepljenja protiv HPV-a. Uz redovne aktivnosti provedbe edukativno informativnih aktivnosti, Hrvatski zavod za javno zdravstvo od 1. studenog 2022. godine sudjeluje i u projektu zajedničke akcije PERCH – PartnERship to Contrast HPV kojem je cilj podizanje razine znanja i osviještenosti o bolestima povezanima s HPV-om te jačanje kapaciteta zdravstvenih djelatnika u području komunikacije s adolescentima, njihovim roditeljima te drugim zdravstvenim djelatnicima. Više o projektu pročitajte ovdje.

Preventivni ginekološki pregledi

Iako sprečava više od 80 posto dugotrajnih infekcija HPV-om, cijepljenje ne uklanja u potpunosti rizik od zaraze i nastanka raka, stoga je potrebno redovito provoditi ginekološke preglede koji uključuju i obrisak vrata maternice (Papa test i HPV test). U Hrvatskoj postoji dugotrajna tradicija oportunističkog probira raka vrata maternice. Prema posljednjim podacima Europske zdravstvene ankete (EHIS 2019) u RH je 78 posto žena u dobi 25-64 godina obavilo obrisak vrata maternice (Papa test) u posljednje tri godine. Njime možemo otkriti premaligne promjene na cerviksu u ranoj fazi, kada je njihovo uklanjanje vrlo uspješno i bez trajnih posljedica. Osim Papa testa, važna metoda prevencije je i HPV testiranje, koje se provodi na sličan način. Bris vrata maternice i rodnice analizira se molekularnom metodom kojom se utvrđuje prisutnost genetskog materijala HPV-a.

S obzirom da organizirani probir daje bolje rezultate u prevenciji nego oportunistički, Nacionalni program (NP) ranog otkrivanja raka vrata maternice (RVM), uveden je u Hrvatskoj 2012. godine kao treći NP probira raka u odrasloj populaciji. Trenutno je u tijeku provedba prve faze reorganiziranog Nacionalnog programa odnosno pilot projekta u Virovitičko podravskoj županiji kako bi se temeljem podataka praćenja i iskustava iz pilot projekta mogao izraditi protokol za provedbu na nacionalnoj razini. U pilot projektu se uz Papa test za žene u dobi od 20 do 29 godina, koristi test na HPV kao primarni test probira za žene u dobi od 30 do 64 godine.  Prema preliminarnim rezultatima pilot projekta, u razdoblju od 6. travnja 2023. do 31. prosinca 2023. testirano je oko 800 žena te je utvrđeno oko deset posto pozitivnih nalaza, odnosno deset posto nalaza s abnormalnim stanicama.

U posljednjih deset godina u Hrvatskoj bilježimo trend pada pojavnosti raka vrata maternice, dok je mortalitet stabilan. No i dalje se rak vrata maternice u Hrvatskoj svaki dan dijagnosticira jednoj ženi, a svaki treći dan od njega umire jedna žena, te je njegova prevencija i liječenje jedan od javnozdravstvenih prioriteta. Cijepljenje protiv HPV-a i redoviti preventivni ginekološki pregledi siguran su put prema zaštiti od raka vrata maternice i drugih bolesti uzrokovanih HPV-om. Uključimo se svi u podizanje svijesti i edukaciju o zaštiti od raka vrata maternice i bolesti povezanih s HPV-om.

Kako sudjelovati u Tjednu prevencije raka vrata maternice ?

Postoji nekoliko načina da se uključite i podržite Tjedan prevencije raka vrata maternice:

Dijelite informacije: Proširite informacije o prevenciji raka vrata maternice i bolesti povezanih s HPV-om dijeljenjem informacija na društvenim mrežama. Potaknite svoje prijatelje i obitelj da nauče o važnosti preventivnih pregleda i cijepljenja.

Dođite na preventivni pregled: ako niste bili na preventivnom ginekološkom pregledu duže od tri godine, zakažite termin kod svog liječnika. Redoviti pregledi mogu rano otkriti abnormalne promjene stanica, što može spriječiti rak vrata maternice.

Podržite cijepljenje protiv HPV-a: Podržite cijepljenje osoba kojima se preporuča cijepljenje protiv HPV-a, koji je vodeći uzrok raka vrata maternice i ostalih karcinoma povezanih s HPV-om. Cijepite svoju djecu ako su u dobi kada se to preporučuje.

Organizirajte ili prisustvujte događajima: Potražite lokalne događaje, webinare ili radionice na temu prevencije raka vrata maternice. Sudjelujte u ovim aktivnostima kako biste stekli više znanja i upoznali druge koji od kojih možete saznati više o zaštiti zdravlja.

Donirajte ili volontirajte: razmislite o doniranju sredstava organizacijama posvećenim prevenciji raka vrata maternice ili o volontiranju svog vremena kako biste podržali njihove inicijative.

Za više informacija o rizicima nastanka, prevenciji i liječenju raka vrata maternice posjetite internetsku stranicu o raku vrata maternice sa sloganom „NEĆU RAK“. Osim ciljanoj populaciji – ženama, stranica je namjenjena i ostalim građanima i javnosti te zdravstvenim djelatnicima i stručnjacima koji rade u području ginekoloških preventivnih programa i zaštite zdravlja žena. Na stranici postoji i mogućnost postavljanja upita iz podro zaštiti od raka vrata maternice putem internetskog obrasca, popis ginekoloških ordinacija u javnozdravstvenoj mreži primarne ginekološke zaštite po županijama i kalkulator rizika koji u edukativne svrhe daje grubu procjenu rizika na temelju odgovora na desetak pitanja.

U sklopu obilježavanja Tjedna prevencije raka vrata maternice, od 19. siječnja 2024. do 8. veljače 2024. provodit će se online javnozdravstvena kampanja „Neću rak“ s glavnom porukom Ako spriječiš, ne liječiš – koju organiziraju Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Hrvatska lige protiv raka u suradnji s Ministarstvom zdravstva Republike Hrvatske. Poruke kampanje će biti na temu: edukacije o spolnom zdravlju, cijepljenja protiv HPV-a i preventivnih ginekoloških pregleda, a glavni kanali internetska stranica “Neću rak”, Facebook i Instagram (HZJZ i Neću rak), META i Google Display Ads oglasi.

In Portal

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Nastavite čitati
Klikni za komentiranje

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Civilno društvo

‘Vremeplov za sve’ i inkluzija u Muzeju krapinskih neandertalaca

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji je prikazana konferencija za medije ili javno predstavljanje projekta održano u Muzeju krapinskih neandertalaca. U prvom planu nalazi se publika koja sjedi na crvenim stolicama i prati izlaganje, dok za stolom ispred okupljenih sjede tri osobe uključene u predstavljanje projekta. U pozadini dominira veliki multimedijski zaslon na kojem je prikazana prezentacija s naslovom „Provedba i vrijednost projekta“. Na zaslonu su istaknuti osnovni podaci o projektu, uključujući ukupnu vrijednost od 135.202,43 eura, iznos bespovratnih sredstava te razdoblje provedbe od 24. ožujka 2026. do 24. ožujka 2028. godine. Uz tekstualne informacije prikazane su i fotografije sudionika te logotipi institucija uključenih u provedbu projekta. Prostor u kojem se događanje održava dio je stalnog postava Muzeja krapinskih neandertalaca, što je vidljivo po izloženim ilustracijama, dokumentima, fosilnim nalazima i edukativnim sadržajima na zidovima. S lijeve strane nalaze se promotivni panoi projekta „Vremeplov za sve“, dodatno naglašavajući temu predstavljanja. Atmosfera fotografije odaje dojam službenog i edukativnog događanja posvećenog predstavljanju projekta usmjerenog na povećanje dostupnosti kulturnih sadržaja i razvoj inkluzivnih programa.
Foto: Muzej krapinskih neandertalaca

Cilj projekta je omogućiti aktivno sudjelovanje svih građana u društvenom i kulturnom životu zajednice, bez obzira na njihove mogućnosti ili prepreke s kojima se susreću

Poslušaj članak

Muzej krapinskih neandertalaca provodi projekt ‘Vremeplov za sve’, usmjeren na promicanje inkluzivnih usluga u kulturi te povećanje dostupnosti kulturne baštine osobama s invaliditetom i drugim pripadnicima ranjivih skupina.

Cilj projekta je omogućiti aktivno sudjelovanje svih građana u društvenom i kulturnom životu zajednice, bez obzira na njihove mogućnosti ili prepreke s kojima se susreću. Kroz različite prilagođene sadržaje i aktivnosti projekt nastoji približiti povijest, tradiciju i kulturnu baštinu širokom krugu korisnika te stvoriti okruženje u kojem su kultura i znanje dostupni svima.

Poseban naglasak stavljen je na jačanje kapaciteta zaposlenika ustanova u kulturi za pružanje inkluzivnih usluga. U tu svrhu tijekom provedbe projekta organizirat će se edukacije za sve djelatnike ustanove kako bi stekli nova znanja i vještine potrebne za kvalitetan rad s različitim ciljnim skupinama.

Edukacije će biti usmjerene na rad s djecom do 18 godina, mladima od 18 do 29 godina, osobama starijima od 55 godina te osobama s invaliditetom, s ciljem bolje prilagodbe kulturnih sadržaja njihovim interesima, mogućnostima i potrebama.

Projekt uključuje i provedbu 12 specijaliziranih edukativno-kreativnih radionica posvećenih evoluciji, geološkoj prošlosti Zemlje, životu pračovjeka i nalazištu Hušnjakovo. Svaka radionica bit će posebno osmišljena za određenu ranjivu skupinu korisnika te će trajati ukupno deset školskih sati raspoređenih kroz tri dolaska.

Program će obuhvaćati obilazak muzejskog postava i sudjelovanje u kreativnim i edukativnim aktivnostima prilagođenima potrebama polaznika. Kako bi se osigurala što veća dostupnost sadržaja, Muzej će sudionicima osigurati prijevoz, okrjepu i osvježenje tijekom radionica.

Provedbom projekta očekuje se povećanje dostupnosti kulturnih sadržaja osobama s invaliditetom, njihova veća društvena uključenost te podizanje svijesti javnosti o važnosti pristupačnosti i inkluzije.

Projekt će pridonijeti razvoju i prilagodbi sadržaja osobama s različitim vrstama invaliditeta, stvaranju i provedbi inkluzivnih edukativnih radionica te razvoju interaktivnih programa posvećenih lokalnoj povijesti i kulturnoj baštini. Također će se razviti primjeri dobre prakse koji će se moći primjenjivati i nakon završetka projekta, dok će javni događaji i medijske aktivnosti dodatno promovirati važnost jednakih mogućnosti i dostupnosti kulturnih sadržaja svim građanima.

Projekt ‘Vremeplov za sve’ provodi se od 24. ožujka 2026. do 24. ožujka 2028. godine. Nositelj projekta su Muzeji Hrvatskog zagorja – Muzej krapinskih neandertalaca, a ukupna vrijednost projekta iznosi 135.202,43 eura.

Projekt je u cijelosti financiran bespovratnim sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), uz sudjelovanje Ministarstva kulture i medija kao Posredničkog tijela razine 1 te Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kao Posredničkog tijela razine 2.

Nastavite čitati

Civilno društvo

Konferencija o podršci osobama s invaliditetom u Vodicama

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji se nalazi naslovna stranica promotivnog materijala za stručno-znanstvenu konferenciju pod nazivom „Unaprjeđenje sustava usluga i kvalitete podrške u zajednici za osobe s invaliditetom – 2026.“. U gornjem lijevom kutu nalazi se logotip Centra za socijalnu inkluziju Šibenik, dok je u gornjem desnom kutu oznaka financijske podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Središnji dio fotografije ispunjen je velikim naslovom konferencije i podnaslovom „poziv za prijave“. U pozadini se nalaze ilustracije ruku koje sastavljaju puzzle, simbolizirajući suradnju, uključivost i zajedničko stvaranje podrške za osobe s invaliditetom. Dizajn koristi nježne pastelne tonove sive, zelene i plave boje te djeluje profesionalno i edukativno.
Foto: Inkluzija Šibenik

Konferencija će okupiti stručnjake, znanstvenike, predstavnike ustanova i organizacija civilnog društva te sve zainteresirane koji djeluju u području podrške osobama s invaliditetom

Poslušaj članak

Centar za socijalnu inkluziju Šibenik organizira stručno-znanstvenu konferenciju pod nazivom ‘Unaprjeđenje sustava usluga i kvalitete podrške u zajednici za osobe s invaliditetom – 2026.’, koja će se održati od 10. do 12. studenoga 2026. godine u Hotelu Olympia u Vodicama.

Konferencija će okupiti stručnjake, znanstvenike, predstavnike ustanova i organizacija civilnog društva te sve zainteresirane koji djeluju u području podrške osobama s invaliditetom.

Cilj događanja je razmjena znanja, iskustava i primjera dobre prakse s naglaskom na razvoj kvalitetnijih usluga u zajednici.

Program konferencije obuhvatit će niz aktualnih tema, među kojima su mentalno zdravlje, neovisno življenje, zakonska regulativa, osobno i obiteljski usmjereno planiranje podrške te rana razvojna podrška.

Sudionici će moći aktivno sudjelovati kroz usmena izlaganja, poster prezentacije, radionice i tematske simpozije.

Organizatori pozivaju zainteresirane autore na dostavu sažetaka do 30. lipnja 2026. godine putem e-mail adrese inkluzija.sibenik1@gmail.com. Obavijest o prihvaćanju radova bit će poslana do 1. rujna 2026. godine.

Konferencija će biti prijavljena profesionalnoj komori radi stručnog bodovanja, a sudjelovanje i objava rada u knjizi sažetaka bit će mogući uz prethodno podmirenu kotizaciju.

Rana registracija traje do 30. rujna 2026. godine, dok će se od 1. listopada primjenjivati kasne kotizacije.

Za sudionike koji dolaze izvan Vodica osiguran je smještaj u Hotelu Olympia po posebnim cijenama za vrijeme trajanja konferencije. Prijave za smještaj potrebno je izvršiti najkasnije do 27. listopada 2026. godine.

Organizator konferencije je Centar za socijalnu inkluziju Šibenik, a financijsku podršku pruža Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva.

Više doznajte ovdje.

Nastavite čitati

Civilno društvo

Izazovno razdoblje zahtijeva jaču zaštitu prava izbjeglica

Objavljeno

/

Napisao/la:

Predstavnici organizacija i aktivisti sudjeluju na konferenciji za medije povodom 13. Tjedna izbjeglica(ma), održanoj u prostoru knjižnice, gdje predstavljaju program i aktivnosti posvećene podršci izbjeglicama i uključivanju u zajednicu.
Foto: Ivana Vranješ

Pod geslom ‘Nekad zaštita, danas deportacija’ od 8. do 28. lipnja u Zagrebu, Sisku, Kutini, Čakovcu i Vojniću održavaju se 13. Tjedni IZBJEGLICAma

Poslušaj članak

Kroz radionice, konferencije, predavanja, tečajeve, okrugle stolove, koncerte i druženja promicat će se interkulturalnost te zajedništvo i prijateljstvo s ljudima koji su prisiljeni potražiti novi dom u Hrvatskoj.

Povodom otvaranja manifestacije Koordinacija za integraciju na konferenciji za novinare u Kući ljudskih prava ukazala je na važnost razgovora o zaštiti izbjeglica i nadolazećim promjenama.

Luka Kos iz Centra za mirovne studije istaknuo je da se ove godine obilježava 75 godina od donošenja Ženevske konvencije o statusu izbjeglica, a Europska unija započinje s primjenom novog Pakta o azilu i migracijama koji predviđa smještaj izbjeglica u zatvorene centre, nove deportacije i skraćene postupke traženja azila.

Poručio je da se ovogodišnjim Tjednima IZBJEGLICAma želi upozoriti javnost te sve one kojima su solidarnost i mir u temeljima postupanja da slijedi izazovno razdoblje u kojem se mora jasnije zagovarati i štititi ljudska prava izbjeglica i svih onih koji su drugačiji.

Ana Martinić iz Hrvatskog pravnog centra istaknula je da Europski pakt o migracijama i azilu treba urediti sustav koji godinama nije dobro funkcionirao i omogućiti državama bolje upravljanje migracijama, ali otvara i ozbiljna pitanja.

– Jedna od novina koje uvodi Pakt je pravna pretpostavka da osoba koja je fizički prisutna na teritoriju Unije pravno na njega nije ušla. Stoga će se za sve tražitelje koji dolaze iz zemalja koje imaju nisku stopu prepoznavanja potrebe za međunarodnom zaštitom provoditi obvezna granična procedura u uvjetima ograničene slobode kretanja, a obuhvaćat će i djecu – pojasnila je Martinić.

Poručila je da je pravo na azil individualno pravo koje se utvrđuje za svakog čovjeka posebno, kroz pošten i djelotvoran postupak te da se ono ne bi smjelo izgubiti u ubrzanim postupcima, pravnim pretpostavkama i gledanju osoba kao brojki.

O politikama Europske unije govorila je Lucija Mulalić iz Centra za mirovne studije.

Naglasila je da europske migracijske politike i dalje odražavaju kolonijalno stanje uma koje radi razliku između onih za koje se smatra da imaju prirodno pravo na slobodno kretanje i onih čije se kretanje promatra kao automatski i unaprijed sumnjivo, prijeteće ili nepoželjno.

Mulalić je zaključila da će nadolazeće politike dodatno učvrstiti postojeće nejednakosti.

Josipa Lulić iz Centra za kazalište potlačenih POKAZ ukazala je na prepreke s kojima se suočavaju strani radnici i migranti u Hrvatskoj.

– Mnogi ljudi koji žive i rade u Hrvatskoj ne mogu regulirati svoj status bez napuštanja zemlje, čak i kada su godinama dio naših zajednica. Našom kampanjom regularNO tražimo regularizaciju boravka onima koji ostvaruju uvjete bez da moraju napustiti zemlju. Ovi ljudi preko e-Građana imaju pravo saznati u kojem su statusu, što se događa s njihovim radnim dozvolama, dozvolama boravka i koji su razlozi odbijanja zahtjeva za azilom. To su sve informacije koje nemaju – pojasnila je Lulić.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu