Cilj akcije je informirati građane o perifernoj arterijskoj bolesti (PAB) koja je podcijenjena u Hrvatskoj i svijetu
Sekcija za intervencijsku radiologiju Hrvatskog društva radiologa i Hrvatski zavod za javno zdravstvo, u suorganizaciji Doma zdravlja Primorsko goranske županije i MESI d.o.o. pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva, organiziraju javnozdravstvenu akciju ‘Korak ispred bolesti’.
Javnozdravstvena akcija će se održati u srijedu 4. lipnja 2025., od 10 do 14 sati, Trg 128. brigade HV u Rijeci (u slučaju kiše akcija će se održati u Centru Zamet – dvorana na adresi Trg riječkih olimpijaca 1).
Cilj akcije je informirati građane o perifernoj arterijskoj bolesti (PAB) koja je podcijenjena u Hrvatskoj i svijetu. U Hrvatskoj pacijenti dolaze u kasnim stadijima bolesti kada je amputacija često jedini mogući oblik liječenja koji za sobom povlači visoki mortalitet.
Periferna arterijska bolest (PAB) je kronična bolest krvnih žila koja nastaje kada se arterije koje opskrbljuju udove, najčešće noge, suze ili začepe zbog nakupljanja masnih naslaga, poznatih kao aterosklerotski plakovi. Ove naslage smanjuju protok krvi, što može uzrokovati bolove, slabost, hladnoću u ekstremitetima i sporo zacjeljivanje rana. Iako bolest najčešće pogađa donje udove, može zahvatiti i arterije koje vode prema rukama, glavi i unutarnjim organima.
Glavni uzrok periferne arterijske bolesti je ateroskleroza, proces u kojem dolazi do stvrdnjavanja i suženja arterija zbog nakupljanja kolesterola i drugih tvari na stijenkama krvnih žila. Na razvoj bolesti značajno utječu rizični faktori poput pušenja, dijabetesa, visokog krvnog tlaka, povišenih masnoća u krvi, prekomjerne tjelesne težine, nedostatka tjelesne aktivnosti i nasljedne sklonosti. S obzirom na to da se simptomi razvijaju postupno, mnogi bolesnici dugo ne znaju da imaju bolest.
Najčešći simptom periferne arterijske bolesti je bol u nogama koja se javlja prilikom hodanja, a smiruje se kada osoba stane. Taj se simptom naziva klaudikacija. Kod težih oblika bolesti bol može biti prisutna i u mirovanju, a mogu se pojaviti i ranice na stopalima koje teško zacjeljuju. U uznapredovalim slučajevima dolazi do smanjenja temperature u zahvaćenoj nozi, promjene boje kože, slabijeg rasta dlačica te izostanka pulsa na perifernim arterijama.
Dijagnoza bolesti postavlja se kliničkim pregledom i dodatnim dijagnostičkim metodama. Liječnici često koriste mjerenje indeksa gležanj-nadlaktica, neinvazivni test kojim se uspoređuje krvni tlak u gležnjevima i nadlakticama kako bi se otkrile razlike u protoku krvi. U nekim slučajevima koristi se i ultrazvučna pretraga krvnih žila ili naprednije metode poput CT ili MR angiografije.
Liječenje periferne arterijske bolesti temelji se na promjeni načina života, uzimanju lijekova i, u težim slučajevima, provođenju invazivnih medicinskih zahvata. Prestanak pušenja, redovita tjelesna aktivnost i pravilna prehrana ključni su u kontroli bolesti. Lijekovi se koriste za poboljšanje protoka krvi, snižavanje kolesterola i sprječavanje stvaranja krvnih ugrušaka. U slučaju da konzervativne metode nisu dovoljne, provode se zahvati poput angioplastike sa stentiranjem ili kirurški bypass, kojima se uspostavlja bolji protok krvi do zahvaćenih dijelova tijela.
Neliječena periferna arterijska bolest može dovesti do ozbiljnih komplikacija, uključujući gangrenu, infekcije i amputaciju uda. Osim toga, budući da je ateroskleroza sustavna bolest, bolesnici s PAB-om imaju i povišen rizik od srčanog i moždanog udara. Zbog toga je pravovremeno prepoznavanje i liječenje ovog stanja ključno za sprječavanje daljnjih komplikacija i poboljšanje kvalitete života oboljelih.