Prijavljeni učenici i učenice mogu se natjecati samo u jednom sportu, te u dvije discipline sporta u kojem se natječu.
Hrvatski školski sportski savez organizira Državno prvenstvo školskih sportskih društava za učenike s intelektualnim teškoćama. Prvenstvo će se održati od 18. do 20. ožujka 2024. godine u Poreču.
Učenici će se natjecati u pet sportova: plivanje, atletika, pikado, štafetna igra i stolni tenis.
Prijavljeni učenici i učenice mogu se natjecati samo u jednom sportu, te u dvije discipline sporta u kojem se natječu.
Postoje tri kategorije po težini intelektualnog invaliditeta u kojoj se sudionici mogu natjecati. Ukoliko je za sport prijavljeno manje od tri učenika, natjecanje u tom sportu neće se održati.
Pravo nastupa imaju sva školska sportska društva osnovnih i srednjih škola u kojima se učenici s teškoćama školuju u redovnim razredima ili pridruženim posebnim razredima te oni učenici s teškoćama koji se obrazuju u posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama.
Učenici koji se žele prijaviti na natjecanje moraju priložiti prijavne listove s pečatom i potpisom ravnatelja te pečatom i potpisom liječnika, iskaznicu Hrvatskog školskog sportskog saveza isprintanu na papiru, popunjenu liječničku potvrdu, pristanak natjecatelja te rješenje o primjerenom obliku školovanja iz kojeg se razaznaje prema kojem se programu učenik školuje (poseban individualni program ili poseban program za stjecanje kompetencija u svakodnevnom životu).
Ravnatelj pečatom i potpisom potvrđuje da su djeca redovno upisana u školu, dok liječnik pečatom i potpisom potvrđuje da su djeca sposobna sudjelovati u školskom sportu.
Smještaj za sudionike natjecanja bit će organiziran u hotelu Delfin u Poreču. Troškovi smještaja biti će plaćeni od strane Hrvatskog školskog sportskog saveza.
Voditelj učenike prijavljuje putem portala školskog sporta. Link za prijavu možete pronaći ovdje .
Prijave su otvorene do 26. veljače 2024. godine.
Inače, prošle godine na ovo se natjecanje prijavilo 353 učenika i učenica iz 60 škola, te 130 voditelja i voditeljica.
Na Međunarodni dan osoba s invaliditetom, premijer Andrej Plenković rekao je, na otvaranju sjednice Povjerenstva za osobe s invaliditetom, kako veći gospodarski rast znači i veća proračunska sredstva za njihove potrebe
Poslušaj članak
– Osobe s invaliditetom važne su hrvatskoj vladi, važne su hrvatskom društvu. Političke volje ima. Što više gospodarski napredujemo, to nam je veća pažnja za one najranjivije, a to uključuje zakonski okvir, proračunska sredstva i učinkovitu provedbu svega onoga što radimo – rekao je Plenković.
U Hrvatskoj živi oko 653,5 tisuća osoba s invaliditetom, koje čine 17 posto ukupnog stanovništva, a najviše ih je u dobnoj skupini iznad 65 godina, naveo je.
Kao najveći iskorak u sustavu socijalne skrbi ove godine, Plenković je istaknuo Zakon o inkluzivnom dodatku, koji objedinjuje osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, doplatak za dijete i novčanu pomoć za nezaposlene s invaliditetom. Uz to, više od 3000 osoba s invaliditetom dobilo je posao zahvaljujući mjerama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koji je za ti izdvojio 162 milijuna eura.
Zapošljavanje osoba s invaliditetom sastavni je dio novih mjera aktivnih politika zapošljavanja za 2025. godinu koje će biti predstavljene idući tjedan, najavio je ministar rada i socijalne politike Marin Piletić.
– Jedna od ključnih mjera koje spajaju sustav socijalne skrbi i tržište rada je nova usluga socijalnih mentora. Radi se o 200 educiranih stručnjaka koji će biti podrška ranjivim skupinama, dugotrajno nezaposlenima i osobama s invaliditetom, za svakog će napraviti individualni plan te biti u kontaktu s poslodavcima i prilikama koje se nude na tržištu rada – rekao je Piletić.
U tri godine povećano zapošljavanje
Naglasio je da se broj zaposlenih osoba s invaliditetom u zadnje tri godine povećan s 11 na 18,5 tisuća.
Kako bi se nastavio rast zapošljavanja, potrebno je senzibilizirati poslodavce, ustvrdila je zamjenica predsjednika Povjerenstva Marica Mirić.
– Osobe s invaliditetom vrlo su zapošljive, manje odlaze na bolovanje, odgovorni su i ozbiljni radnici. Na današnjoj sjednici najavljeno je širenje centara za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje, trenutno ih imamo četiri, u Splitu, Osijeku, Rijeci i Zagrebu – kazala je Mirić.
Osim pomoći u zapošljavanju, potrebno je raditi i na razvoju ostalih usluga poput prijevoza, pomoći u kući, osobne asistencije, pomoćnika u nastavi i prevoditelja znakovnog jezika, dodala je.
Potpredsjednik Vlade Tomo Medved kazao je da Ministarstvo hrvatskih branitelja, kojemu je na čelu, zajedno s jedinicama lokalne samouprave sufinancira projekte prilagodbe objekata javne namjene za pristup osoba s invaliditetom.
– Sufinanciramo prilagodbu objekata kao što su domovi zdravlja, ambulante, bolnice, rehabilitacijski centri, škole, upravne zgrade gradova, općina i županije, društveni domovi i drugo. Ove je godine sufinancirano 363 projekta prilagodbe objekata javne namjene ukupne vrijednosti 4,8 milijuna eura – naveo je Medved.
Foto: Ured predsjednika Republike Hrvatske/Dario Andrišek
Povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom koji se obilježava 3. prosinca, predsjednik Republike Zoran Milanović primio je izaslanstvo Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH)
Poslušaj članak
Predsjednica Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske Marica Mirić zahvalila je predsjedniku Milanoviću na podršci koju je tijekom cijelog svog mandata davao udrugama osoba s invaliditetom.
– Ne možemo reći da se ništa nije promijenilo, doneseni su Zakon o inkluzivnom dodatku i Zakon o osobnoj asistenciji, ali još puno toga treba učiniti kako bi osobe s invaliditetom u Hrvatskoj imale kvalitetniji život i uklopile se u društvo – rekla je predsjednica SOIH-a na sastanku. U tom je kontekstu naglasila kako je neriješen ostao problem prijevoza osoba s invaliditetom, teškoće postoje za osobe s invaliditetom u domovima za starije, zdravstveni sustav ne podržava dovoljno usluge nužne osobama s invaliditetom, a nisu zadovoljni ni brzinom deinstitucionalizacije sustava socijale skrbi.
Predstavnici saveza i udruga osoba s invaliditetom iznijeli su svoje specifične probleme s kojima se susreću. Nedovoljan broj osobnih asistenata, nedovoljna edukacija prevoditelja za znakovni jezik, nepostojanje centara za hitna stanja, manjak novca jer Vlada ne sufinancira dovoljno aktivnosti udruga koje brinu o osobama s invaliditetom i neprovođenje nacionalnog programa rijetkih bolesti samo su neke od zamjerki koje su iznesene na sastanku s predsjednikom Milanovićem.
Predsjednik Milanović podržao je nastojanja Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske te naglasio kako država mora osigurati novac za njihove potrebe, pogotovo sada kada novca ima na raspolaganju.
Međunarodni dan osoba s invaliditetom obilježava se svake godine 3. prosinca s osnovnim ciljem poboljšanja kvalitete života osoba s invaliditetom kroz poticanje međusobne suradnje i stvaranje partnerstva među postojećim udruženjima osoba s invaliditetom. Na taj se način ublažavaju posljedice socijalne isključenosti, ali i senzibilizira javnost na prisutnost osoba s invaliditetom u zajednici i probleme s kojima se svakodnevno susreću, s naglaskom na mogućnosti kojima raspolažu. Mrežu SOIH-a čini 16 nacionalnih saveza i OSVIT kao mreža zaštitnih radionica Hrvatske, putem kojih okuplja preko 250 lokalnih udruga osoba svih vrsta invaliditeta u cijeloj Republici Hrvatskoj.
Osim predsjednice SOIH-a Marice Mirić i dopredsjednika Ratka Kovačića, na sastanku u Uredu predsjednika Republike bili su predstavnici nacionalnih saveza; Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih osoba – HSGN Dijana Vincek, Hrvatskog saveza udruga osoba s intelektualnim poteškoćama – OSIT Luka Žukina, Hrvatskog saveza udruge cerebralne i dječje paralize – HSUCDP Ivica Bašić, Saveza društava distrofičara Hrvatske – SDDH Mirna Plečaš Ilić, Saveza društava multiple skleroze Hrvatske – SDMSH Dijana Roginić, Saveza udruga za autizam – SUZAH Lidija Penko, Hrvatskog saveza za rijetke bolesti – HSRB Jadranka Brozd, Hrvatskog saveza udruga za mlade i studente s invaliditetom – SUMSI Nevena Zubčić i Hrvatske udruge za školovanje pasa vodiča i mobilitet – HUŠPVM Mira Katalenić.
Uz predsjednika Milanovića bila je savjetnica Predsjednika za ljudska prava i civilno društvo Melita Mulić.
Ovaj inkluzivan projekt, prvi takve vrste u Hrvatskoj, omogućuje osobama s invaliditetom uživanje u klizanju na Kapucinskom trgu uz pomoć specijaliziranih pomagala, a tijekom događanja gradonačelnik Neven Bosilj uručio je Društvu osoba s invaliditetom Varaždin donaciju od 30.000 eura za nabavu novog kombi vozila
Poslušaj članak
U sklopu obilježavanja Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, u utorak je u Varaždinu predstavljen inovativan projekt ‘Klizanje za sve’.
Ovaj inkluzivan projekt, prvi takve vrste u Hrvatskoj, omogućuje osobama s invaliditetom uživanje u klizanju na Kapucinskom trgu uz pomoć specijaliziranih pomagala. Organizatori su Povjerenstvo za osobe s invaliditetom Grada Varaždina i Gradska tržnica, uz podršku Grada Varaždina i tvrtke Ice Wonderland, upravitelja klizališta.
Tijekom događanja, gradonačelnik Neven Bosilj uručio je Društvu osoba s invaliditetom Varaždin donaciju od 30.000 eura za nabavu novog kombi vozila. Vozilo će omogućiti siguran prijevoz osoba u invalidskim kolicima, čime će se unaprijediti njihovo sudjelovanje u kulturnim, društvenim i svakodnevnim aktivnostima.
– Ovaj projekt simbol je našeg nastojanja da stvorimo društvo jednakih prilika za sve. Ponosan sam što Varaždin prednjači u ovakvim inicijativama i što možemo osigurati da osobe s invaliditetom uživaju u klizanju kao i svi ostali – istaknuo je gradonačelnik Bosilj. Dodao je da je ovaj projekt tek početak i da će Grad nastaviti razvijati slične ideje, inspirirajući i druge gradove u Hrvatskoj.
Predsjednik Društva osoba s invaliditetom, Ivan Vujec, izrazio je zahvalnost Gradu na podršci i donaciji.
– Nabava novog kombi vozila iznimno nam znači jer će zamijeniti stara vozila čiji su troškovi održavanja postali preveliki. Naš je cilj omogućiti članovima udruge veće sudjelovanje u društvenom životu, bilo kroz odlazak u kino, kazalište ili na izlete – rekao je Vujec.
Također je istaknuo značaj projekta ‘Klizanje za sve’, naglašavajući da ovakve inicijative doprinose vidljivosti osoba s invaliditetom te jačanju njihove uključenosti u društvo.
Direktorica Gradske tržnice, Željka Vincek Strugar, pojasnila je kako je projekt nastao s ciljem stvaranja inkluzivnog prostora.
– Uz podršku Grada i Ice Wonderlanda, nabavili smo specijalna pomagala za klizanje kako bi osobe u kolicima mogle besplatno uživati u klizanju uz prethodnu najavu, s obzirom na ograničen broj pomagala – objasnila je.
Obilježavanje Međunarodnog dana osoba s invaliditetom nastavilo se u Gradskoj knjižnici ‘Metel Ožegović’, gdje je održan prigodni kulturni program. Svoj doprinos dali su i novinarsko-literarna grupa ‘Jasminka Matoković JACA’, zbor ‘Kapela Paulina Warasdin’ i varaždinski glazbenik Boris Herceg.
Ovaj dan posvećen je promociji prava osoba s invaliditetom te jačanju svijesti o važnosti njihove uključenosti u sve aspekte društvenog života.
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših preferencija i ponovljenih posjeta. Klikom na “Prihvati sve” pristajete na korištenje SVIH kolačića. Međutim, možete posjetiti "Postavke kolačića" kako biste dali kontrolirani pristanak.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva dok se krećete web stranicom. Među njima, kolačići koji su kategorizirani kao potrebni pohranjuju se u vaš preglednik jer su neophodni za rad osnovnih funkcija web stranice. Također koristimo kolačiće trećih strana koji nam pomažu analizirati i razumjeti kako koristite ovo web mjesto. Ovi kolačići će biti pohranjeni u vašem pregledniku samo uz vaš pristanak. Također imate mogućnost isključiti ove kolačiće. Ali isključivanje nekih od ovih kolačića može utjecati na vaše iskustvo pregledavanja.
Funkcionalni kolačići pomažu u obavljanju određenih funkcija kao što je dijeljenje sadržaja web stranice na platformama društvenih medija, prikupljanje povratnih informacija i druge značajke trećih strana.
Kolačići izvedbe koriste se za razumijevanje i analizu ključnih indeksa učinkovitosti web stranice što pomaže u pružanju boljeg korisničkog iskustva za posjetitelje.
Analitički kolačići koriste se za razumijevanje načina na koji posjetitelji stupaju u interakciju s web stranicom. Ovi kolačići pomažu u pružanju informacija o metrikama kao što su broj posjetitelja, stopa napuštanja stranice, izvor prometa itd.
Neophodni kolačići apsolutno su neophodni za ispravno funkcioniranje web stranice. Ovi kolačići osiguravaju osnovne funkcionalnosti i sigurnosne značajke web stranice, anonimno.
Oglašavački kolačići koriste se kako bi se posjetiteljima pružili relevantni oglasi i marketinške kampanje. Ovi kolačići prate posjetitelje na web-mjestima i prikupljaju podatke za pružanje prilagođenih oglasa.