Najveći broj prijava građana ticao se socijalne skrbi, diskriminacije, pristupačnosti i mobilnosti, zapošljavanja i rada, zdravstva, odgoja i obrazovanja te višestrukih pritužbi

Poslušaj članak

Pravobranitelj za osobe s invaliditetom, Darijo Jurišić, 19. ožujka 2025. godine predstavio je u Saboru Izvješće o radu Ureda pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2023. godinu.

Tijekom 2023. godine Ured je zaprimio 2998 obraćanja građana, na temelju kojih je provedeno 4495 postupanja. U istom razdoblju zaključeno je 1789 predmeta koji su se odnosili na pritužbe fizičkih i pravnih osoba. Najveći broj prijava građana ticao se socijalne skrbi, diskriminacije, pristupačnosti i mobilnosti, zapošljavanja i rada, zdravstva, odgoja i obrazovanja te višestrukih pritužbi.

Kao i prethodnih godina, najviše obraćanja stiglo je iz Grada Zagreba, Osječko-baranjske i Splitsko-dalmatinske županije, dok je najmanje prijava evidentirano u Ličko-senjskoj županiji.

– Naglasili smo potrebu za značajnim ulaganjima u sustav rane razvojne podrške djeci s teškoćama u razvoju. Također, nužno je osigurati adekvatne mehanizme podrške djeci i mladima s teškoćama mentalnog zdravlja i poremećajima u ponašanju, koji zahtijevaju intenzivnu i multidisciplinarnu stručnu pomoć. Posebno smo istaknuli nedostatak cjelovitog nacionalnog okvira za zaštitu djece i osoba s autizmom. Ključni problem je nepovezanost sustava i manjak koordiniranih rješenja neovisno o nadležnim institucijama. Pritužbe građana ukazuju i na nedostatak sustavne skrbi za odrasle osobe s autizmom, što predstavlja izazov u osiguravanju njihovih prava i kvalitete života – istaknuo je pravobranitelj Jurišić.

Upozorio je da se, unatoč poboljšanjima pravnog okvira, i dalje najčešće pribjegava institucionalizaciji kao rješenju za pružanje podrške osobama s invaliditetom. Više od polovice smještenih u institucije su osobe s teškoćama mentalnog zdravlja.

Također, Hrvatska značajno zaostaje za razvijenim zemljama u razvoju usluga u zajednici te alternativnih metoda rehabilitacije temeljenih na oporavku, što dovodi do socijalne isključenosti osoba s invaliditetom.

Korakom unatrag smatra i odluku Ustavnog suda od 18. travnja 2023., kojom je ukinuta odredba Obiteljskog zakona prema kojoj se osoba nije mogla potpuno lišiti poslovne sposobnosti. Ta odredba prestala je važiti 31. prosinca 2023. godine.

– Smatramo da je ta odluka nazadovanje u unapređenju prava osoba s invaliditetom te usklađivanju nacionalnog zakonodavstva s Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom – rekao je Jurišić.

Govoreći o ženama s invaliditetom, istaknuo je da se one suočavaju s brojnim preprekama, uključujući otežan pristup zaštiti reproduktivnog zdravlja, osobito u ruralnim područjima, te s predrasudama o njihovoj sposobnosti odgoja djeteta.

Osvrnuo se i na problem ortopedskih pomagala, koja često ne prate suvremene inovacije. Pristup protetičkim pomagalima ograničen je kriterijima, a mnoga nužna pomagala, poput elektromotornih kreveta ili transfer dizalica, nisu uopće na popisu dostupnih pomagala, iako bi značajno olakšala život osobama s invaliditetom i njihovim obiteljima.

Roditelji djece s teškoćama u razvoju upozoravaju da pojedina pomagala, poput ortoza, postaju beskorisna prije isteka roka uporabe zbog fizičkih promjena djeteta. Također, dugotrajni i složeni administrativni postupci dodatno otežavaju ostvarivanje prava na ortopedska pomagala.

Iako su tijekom 2024. godine učinjeni određeni pomaci, problem visokih nadoplata za individualne prilagodbe pomagala i dalje je prisutan. Pravilnik o ortopedskim pomagalima ne uključuje u dovoljnoj mjeri moderne asistivne tehnologije i inovacije, a pri donošenju odluka o uvrštenju novih pomagala na liste izostaje mišljenje korisnika, koji su često najbolji stručnjaci za procjenu njihove učinkovitosti.

Dodatni izazov predstavlja i dostupnost lijekova za rijetke bolesti. Mnogi esencijalni lijekovi nisu na listi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, pa su oboljeli i njihovi roditelji često prisiljeni javno istupati kako bi ubrzali proces odobravanja lijekova ili utjecali na promjene u sustavu.

Nacionalni dan invalida rada je 21. ožujka, a Udruga invalida rada Zagreba (UIR Zagreba) ove ga je godine tradicionalno obilježila zajedno sa svojim članovima u četvrtak, 20. ožujka, u svojim prostorijama na Novoj cesti 86 s početkom u 17 sati

Poslušaj članak

Pokrovitelj događanja je Hrvatsko društvo skladatelja, a sufinancirano je od strane Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kroz trogodišnji program ‘ARTuriranje’.

Predsjednica UIR Zagreba Nada Vorkapić na samom početku pozdravila je prisutne i zahvalila se svima na dolasku te je ukazala na probleme s kojima se susreću invalidi rada, kao i o potrebi korištenja zaštitnih sredstava na radu.

Podsjetila je da je UIR Zagreba na dan 31. prosinca 2024. imao 7027 registriranih članova, odnosno 35 posto ukupnog broja invalida rada registriranih na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Ukratko se osvrnula na povijest Nacionalnog dana invalida rada te je ujedno podsjetila da se prvobitno 21. ožujka obilježavao kao Međunarodni dan osoba s invaliditetom, ali kako je taj dan premješten na 3. prosinca, Hrvatski sabor je 2009. godine donio Odluku da se dan 21. ožujka proglašava Nacionalnim danom invalida rada.

U povodu obilježavanja Nacionalnog dana invalida rada, UIR Zagreba organizirao je koncert Harmonikaškog orkestra HGGD ‘Sloga’ pod vodstvom Mladena Landau, koji je glazbenim repertuarom razveselio sve prisutne, a posebno završnicom s pjesmama o Zagrebu.

Orkestar inače nastupa u centrima za kulturu, od Dubrave do Velike Gorice, u domovima za starije i nemoćne diljem Grada Zagreba, na raznim smotrama na razini Grada Zagreba i Republike Hrvatske, kao što i održava nastupe na otvorenom, poput Accordeon festa u Parku Zrinjevac, Goričkog ljeta i slično. I ono što je vrlo važno, prošle godine u studenom osvojio je treće mjesto na Svjetskom natjecanju u gradu Montargisu u Francuskoj, kada je održan 74. Svjetski trofej harmonike (Trophy mondial) u razdoblju od 25. studenoga do 1. prosinca 2024. godine.

Kako je veliki problem financiranje odlazaka na takva natjecanja, ovo je bila prilika da se svima zahvale koji su dali donacije za odlazak u Francusku.

Prisutnima na obilježavanju Nacionalnog dana invalida rada podijeljene su narančaste ruže, koje predstavljaju zbog svog trnja potrebu za zaštitom, dok svojom bojom simboliziraju nježnost i ljepotu.

Kako se osobe s invaliditetom i dalje suočavaju s brojnim preprekama, stereotipima i predrasudama koje im otežavaju obavljanje svakodnevnih aktivnosti, potrebno je da zajednica u kojoj živimo ima više sluha za njihove potrebe i da je voljna raditi na uklanjanju prepreka s kojima se susreću.

Kao što su iz udruge podsjetili, jedan od slogana im je ‘Nije svaki invaliditet vidljiv’, jer mnogi oblici invaliditeta nisu vidljivi. Svi moramo biti svjesni da se osoba s invaliditetom može postati u sekundi i da svatko to može postati. Stoga je važno imati poštovanje prema svakome, a obilježavanja poput Nacionalnog dana invalida rada važna su kako bi se shvatila važnost zaštite radnika i omogućavanja dostojnih uvjeta za rad.

Nacionalni dan invalida rada je dostojno obilježen, a između ostalih, svoj obol je došao dati jedan od najstarijih članova i jedini živući član koji je sudjelovao u osnivanju udruge – Ivica Lazić.

S ciljem upoznavanja javnosti s utjecajem psa na svakodnevno funkcioniranje i prednostima držanja psa, Centar za rehabilitaciju Silver organizirao je radionicu ‘Kako pas utječe na čovjeka

Poslušaj članak

Jedinstveni odnos čovjeka i psa razvijao se kroz povijest. Danas je pas često ravnopravan član obitelji koji pozitivno utječe na život čovjeka. S ciljem upoznavanja šire javnosti s utjecajem psa na svakodnevno funkcioniranje i prednostima držanja psa, Centar za rehabilitaciju Silver organizirao je u srijedu radionicu pod nazivom ‘Kako pas utječe na čovjeka’.

Radionicu su vodili instruktorica pasa pomagača i voditeljica Odjela za školovanje i dodjelu pasa pomagača korisnicima Jennifer Ceia te psiholog Dario Antić. Osim predavanja, održana je i vježba sa psima tijekom koje su sudionici radionice pokazali svoje reakcije u prisutnosti pasa i bez njih.

– Razni su benefiti držanja pasa. Osoba postaje veselija i spontanija, lakše ulazi u interakciju s drugim ljudima te širi krug poznanstava – rekao je Antić. Istaknuo je kako pas pomagač ima ključnu ulogu u svakodnevnim aktivnostima osoba s invaliditetom.

– Pas može biti motivator koji potiče djecu s određenim teškoćama u razvoju da prije izvrše zadatak koji se od njih očekuje. U terapijama Centra Silver vidljivo je da su djeca motiviranija kada je pas prisutan. Kod osoba i djece s teškoćama pas može biti suputnik koji potiče napredak u terapijskom procesu. Koliko će vremena biti potrebno da se dijete s teškoćama poveže sa psom, ovisi o vrsti teškoće – objasnio je Antić.

Voditeljica Odjela za psihosocijalnu rehabilitaciju i ranu intervenciju u Centru Silver, Tatjana Ličina, rekla je da psi pozitivno utječu na mentalno zdravlje djece s teškoćama u razvoju, smiruju ih i potiču na socijalne kontakte.

– U Silveru provodimo terapiju sa psima individualno, ovisno o potrebama djeteta. Ako dijete ima strah od psa ili određenu zadršku, prvo se radi na tome. Dolaze nam djeca s različitim teškoćama – od poremećaja iz spektra autizma, preko cerebralne paralize do raznih sindroma. Djeca najčešće vrlo dobro prihvate psa – rekla je Ličina. Centar Silver provodi i program socijalizacije budućih pasa pomagača.

– Godišnje se javi oko 60-ak novih osoba za ulogu socijalizatora pasa pomagača. Pas boravi kod socijalizatora do 16. mjeseca starosti. Kolege koji vode program socijalizacije pružaju im podršku, a Centar pokriva troškove prehrane i veterinarske skrbi. Socijalizatori su obvezni dolaziti na satove učenja u grupi, a po potrebi se radi i individualno s njima i psima, ovisno o fazi odrastanja – pojasnila je Ličina.

Svoja iskustva u radu sa psima vodičima za slijepe podijelila je Jennifer Ceia.

– U Kaliforniji sam 15 godina radila kao instruktorica pasa vodiča i s korisnicima. Tri godine sam se školovala kako bih stekla certifikat za instruktora pasa vodiča. Ono što sam primijetila u svom radu jest da psi vodiči omogućuju slijepim osobama veću mobilnost, samostalnije i sigurnije kretanje, no potrebno je međusobno privikavanje koje traje oko godinu dana. Odnos sa psom pozitivno utječe i na mentalno zdravlje korisnika. Također, pas vodič otvara mogućnosti socijalnih kontakata, što dodatno doprinosi psihološkom zdravlju korisnika – ispričala je Ceia.

Što se tiče terapijskih pasa, Ceia je pojasnila da se u Hrvatskoj oni dodjeljuju stručnjacima koji ih uključuju u svoje područje rada.

– Pas je pomagač u aktivnostima koje stručnjak provodi s korisnicima. Svaki pas je treniran za određenog stručnjaka i ima jasno definirane zadatke. U Americi, čak i kućni ljubimci mogu postati terapijski psi ako polože ispite iz socijalizacije i poslušnosti. S vlasnicima odlaze u posjete bolnicama i školama gdje provode različite aktivnosti – rekla je Ceia.

Natalija Rusan, majka dječaka Gabrijela koji ima teškoće govora i poremećaj senzorne integracije, podijelila je svoje iskustvo. Rekla je da se njezin sin u početku bojao pasa, no nakon susreta s terapijskim psima u Centru Silver strah je nestao.

– Gabrijel pohađa drugi razred osnovne škole Suvag. Tamo se susreo s terapijskim psom, popularnom Gabicom, koja je pozitivno utjecala na njegovo raspoloženje. Razmišljamo kao obitelj o mogućnosti da uzmemo školovanog terapijskog psa za Gabrijela. Sin je napredovao emocionalno, a uz pomoć psa mogao bi postići još mnogo jer terapijski psi djeluju umirujuće na djecu s teškoćama – rekla je Rusan.