Podrška djeci i mladima temelj je svakog uspješnog društva, a Međimurska županija još je jednom pokazala kako zna prepoznati i poduprijeti ono najvažnije – budućnost

U vremenu preplavljenom informacijama, najljepše su one koje donose nadu i konkretne promjene. Jedna takva dolazi iz Međimurja – vijest koja potvrđuje koliko zajedništvo i ulaganje u djecu znače za bolje sutra svih nas.

Međimurska županija prepoznala je važnost rada Udruge za pomoć djeci i obiteljima – te joj pružila financijsku podršku. Župan Međimurske županije Matija Posavec i predsjednica Udruge Ana 16. travnja potpisali su ugovor o dodjeli novčane pomoći u iznosu od tisuću eura. Time je omogućeno dodatno jačanje programa edukativne podrške djeci i mladima do 18 godina, s naglaskom na pomoć u učenju i svladavanju školskog gradiva.

Ovaj program trenutno okuplja 53 djece s područja Međimurja, a s njima rade predani studenti iz cijele Hrvatske, uključujući i lokalne snage. Program je osmišljen kako bi djeci pružio individualnu ili grupnu podršku, posebno onima koji se suočavaju s poteškoćama u učenju ili im je potrebna dodatna pomoć u savladavanju nastavnog sadržaja.

-Ovo ulaganje nije samo u djecu, već u temelje jednog zdravog, obrazovanog i uspješnog društva. Kroz ovakve inicijative želimo smanjiti obrazovne nejednakosti i stvoriti jednake prilike za sve – istaknuo je župan Matija Posavec.

Predsjednica Udruge Ana izrazila je veliko zadovoljstvo potpisanim ugovorom i zahvalila Međimurskoj županiji na prepoznavanju važnosti ulaganja u djecu i mlade. -Najvažnije je da djeca od danas imaju podršku – i to besplatno, zahvaljujući županiji. Ovo je veliki korak ka jednakim obrazovnim šansama’ poručila je Duga.

Roditeljima se također upućuje poziv da uključe svoju djecu u program, jer ulaganje u obrazovanje danas znači sigurniju budućnost sutra. Program ne samo da olakšava školovanje, već i povećava mogućnosti za nastavak obrazovanja i zapošljavanje u struci s boljim primanjima, čime se izravno utječe na smanjenje socijalnih razlika i poboljšanje životnog standarda – posebno mladih osoba i mladih osoba s invaliditetom.

Podrška mladima temelj je svakog uspješnog društva, a Međimurska županija još je jednom pokazala kako zna prepoznati i poduprijeti ono najvažnije – budućnost djece.

U prostorima Narodnog sveučilišta Dubrava u Zagrebu 14. travnja je održana stručno-znanstvena konferencija “Umjetnost i art terapija u funkciji zaštite mentalnog zdravlja i održivog razvoja”, inkluzivna likovna radionica i gospodarski sajam.

Organizatori i partneri događanja koje je okupila Andreja Marcetić u ime Vijeća za prevenciju i Vijeća Gradske četvrti Gornja Dubrava bili su Dom zdravlja Zagreb Istok – Savjetovalište za demencije, Centar za rehabilitaciju Zab, Dom za starije osobe Dubrava, Agronomska škola Zagreb, Osnovna škola Granešina, Medicinski Centar Godan, Zagrebačka udruga inovatora, Centar za potporu i inkluziju u zajednici, Udruga športskih ribolovaca invalida Domovinskog rata Republike Hrvatske, Zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara i Hrvatsko udruženje za filozofsku praksu.

Veliki broj organizatora koje je okupilo Vijeće Gradske četvrti Gornja Dubrava potvrdili su namjeru da se ovim događanjem lokalna sredina maksimalno upozna s mogućnostima utjecaja umjetnosti na mentalno zdravlje, promiče inkluzija, ali i povezuju različite generacije.

Kako to prigoda i zahtijeva događanje je započelo kulturno-umjetničkim programom učenika osnovne glazbene škole Ivana Matza. Okupljenima su se potom obratili ravnateljica Narodnog sveučilišta Dubrava, dosadašnji predsjednici Gradske četvrti Gornja Dubrava, ravnatelj Doma zdravlja Zagreb – Istok, pravobranitelj za osobe s invaliditetom i posebna savjetnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić je u svom obraćanju istaknuo važnost pristupačnosti kulturnih sadržaja i kulturnih građevina svima, pa tako i osobama s invaliditetom.

Osobe s invaliditetom i djeca s teškoćama u razvoju često su dio društva kojemu je na različite načine, najčešće kroz različite oblike diskriminacije, uskraćeno sudjelovanje i ostvarivanje prava na ravnopravnoj osnovi kao što svoja prava ostvaruju druge osobe. I danas u velikom dijelu javnosti prevladava predrasuda i netočna percepcija kako su osobama s invaliditetom za život i kvalitetu življenja najvažnija isključivo područja socijalne skrbi i zdravstvene zaštite, zanemarujući pri tome činjenicu da je riječ o ljudima kojima su, kao uostalom i svima drugima, jednako važna i područja obrazovanja, zapošljavanja, rada, stanovanja, mobilnosti, sporta, ali i područje kulture.

Nakon pozdravnih riječi program je nastavljen s tri panel rasprave na teme: (1) Umjetnost i art terapija u zdravstvenoj skrbi, rehabilitaciji i skrbi za starije osobe, osobe s invaliditetom te branitelje Domovinskog rata, (2) Umjetnost, kreativnost i obrazovanje kao alati inkluzije, zaštite mentalnog zdravlja i održivog razvoja i (3) Umjetnost i art terapija u funkciji zaštite mentalnog zdravlja i održivog razvoja.

Nakon rasprava održane su inkluzivne i kreativne radionice pod nazivom “Proljeće. Uskrs. Nada. Mir.” u tehnikama akril na platnu i izradi predmeta od gipsa.

U okviru stručnog programa događanja postavljen je tematski izložbeni postav koji okuplja radove nastale u zajedničkom stvaralaštvu djece, učenika, osoba s invaliditetom, branitelja, starijih osoba te stručnjaka iz područja umjetnosti, rehabilitacije i obrazovanja.

Svoje radove su izložili Tradicijska zbirka Kulturno-umjetničkog društva Oporovec, II. inkluzivna likovna kolonija za djecu, osobe s invaliditetom i branitelje Centra za potporu i inkluziju u zajednici i Udruge zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara, Centar za rehabilitaciju Zagreb, Osnovna škola „Dr. Vinko Žganec”, Osnovna škole Granešina, Dom za starije osobe Dubrava, Kuća „Sv. Vinko Paulski”, Oborovo, Centar za potporu i inkluziju u zajednici, Jelena Perković, a predstavljana je i zbirki pjesama književnika Zvonimira Nemeta, s naglaskom na refleksiju, humanizam i vrijednosti osobne i zajedničke slobode.

Cijelo vrijeme događanja trajao je i gospodarski sajam PRIMI Expo2 – Poduzetništvo, Razvoj, Inovacije, Mentalno zdravlje, Inkluzija na kojem su sudjelovali Zeleni sajam Agronomske škole Zagreb s prodajom sadnica i edukativnim sadržajima i Izlagači iz redova OPG-ova, učeničkih zadruga, ustanova socijalne skrbi, udruga i pojedinaca – gdje su predstavili svoje inovativne i inkluzivne proizvode, rukotvorine, umjetničke radove, prehrambene i ljekovite proizvode.

Jedinstven događaj kojim se kroz umjetnost, terapijske postupke i održive prakse, aktivno doprinijelo uključenosti svih u aktivnosti ove lokalne sredine.

Iza svakog uspješnog predsjednika ili predsjednice udruge stoje timovi koji pokazuju suradnju, inventivnost i odgovornost, poručila je u svom obraćanju Marica Mirić, predsjednica Saveza društava distrofičara Hrvatske

Poslušaj članak

Hrvatski savez udruga cerebralne i dječje paralize (HSUCDP), Hrvatski savez udruga osoba s tjelesnim invaliditetom (HSUTI) i Savez društava distrofičara Hrvatske (SDDH), u okviru provedbe Nacionalne sustavne podrške Nacionalne zaklade, koja se provodi uz financijsku potporu Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva (NZRCD) u 2025. godini, zajednički su organizirali Konferenciju za inovaciju znanja za udruge članice HSUCDP-a, HSUTI-ja i SDDH-a.

Konferencija, namijenjena zaposlenicima udruga članica s ciljem unapređenja razumijevanja izazova i jačanja kapaciteta u radu, održana je 10. travnja 2025. godine u hotelu Diplomat. Prisustvovali su predstavnici više od 25 udruga članica.

– Ova konferencija za zaposlenike udruga je važna kako bismo razumjeli tko ima koju ulogu i kakve su te uloge. Danas ćemo najprije, s razine saveza, teoretski prikazati kako mi vidimo, želimo i osjećamo stvari, a zatim ćemo održati fokus grupe u koje vas pozivam da se uključite jer su vaša mišljenja iznimno važna – vi ste ti koji oblikuju percepciju o udrugama. Iza svakog uspješnog predsjednika ili predsjednice udruge stoje timovi koji pokazuju suradnju, inventivnost i odgovornost – poručila je u svom obraćanju Marica Mirić, predsjednica Saveza društava distrofičara Hrvatske.

Sve prisutne pozdravili su i Ivica Bašić, predsjednik Hrvatskog saveza udruga cerebralne i dječje paralize, te Jozefina Kranjčec, predsjednica Hrvatskog saveza udruga osoba s tjelesnim invaliditetom. Nakon njih, okupljenima su se obratili i uvaženi gosti: Helena Beus iz Vladinog ureda za udruge i Luka Bogdan, zamjenik upraviteljice Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva.

Tijekom konferencije predstavljeni su rezultati istraživanja provedenog među zaposlenicima udruga članica triju organizatora. O rezultatima su za In Portal govorile Mirjana Markovinović, izvršna direktorica HSUCDP i Mirna Plećaš Ilić iz SDDH.

Cilj istraživanja bio je dobiti bolji uvid u zaposlenike udruga članica, jer njihovu dubinsku strukturu vodstvo često ne poznaje. Bez toga nema kvalitetne podrške, ciljanih edukacija ni mogućnosti učinkovitog jačanja kapaciteta zaposlenika u korist korisnika u lokalnoj zajednici.

Nažalost, svi ciljani zaposlenici nisu ispunili upitnik. Ipak, iz dobivenih podataka vidljivo je da većina zaposlenika ostaje raditi u udrugama od 6 do 15 godina. Podjednako su zastupljeni zaposlenici sa srednjom i visokom stručnom spremom, a zatim slijedi viša stručna sprema.

Većinom su zadovoljni odnosom s upravnim tijelom, dok kao glavni izazov najčešće navode komunikaciju, što je područje koje zahtijeva najveću pažnju. Pokazalo se da zaposlenici trebaju redovite timske sastanke te jasno postavljanje zadataka i odgovornosti. Također, izrazili su želju za češćim team buildinzima i povećanjem kadrovskih kapaciteta kako bi se smanjilo opterećenje postojećih zaposlenika.

Nekoliko zaposlenika izjavilo je da doživljava mobing od korisnika koji znaju biti neugodni, dok su neki naveli mobing od kolega, uključujući nepridržavanje i neostvarivanje zadanih ciljeva.

Kad je riječ o zadovoljstvu primanjima, 60 posto zaposlenika je zadovoljno, dok bi 40 posto bilo zadovoljno da su primanja veća.

Prisutan je i osjećaj nezadovoljstva zbog činjenice da zaposlenici često sami kreiraju svoje zadatke, umjesto da ih delegira vodstvo, zbog čega ‘drže udrugu na svojim leđima’. Osim toga, preopterećeni su poslom i pogođeni financijskom nestabilnošću.

Na pitanje gdje se vide za pet godina, 60 posto zaposlenika navodi da se i dalje vidi u udruzi, manji dio u mirovini, a 25 posto izvan udruge.

Kao najveće prednosti rada u udrugama zaposlenici ističu timsku suradnju, dobru komunikaciju i podršku kolega, uz fleksibilno radno vrijeme i mogućnost samostalnog kreiranja zadataka i odnosa prema poslu.

Za kraj, važno je istaknuti da je ovo bila prva konferencija namijenjena isključivo zaposlenicima udruga. Nadamo se da neće biti i posljednja. Bit cijele inicijative je povezivanje ljudi i njihovo međusobno upoznavanje. Zaposlenici udruga čine malu zajednicu, ali mogu imati veliku snagu ako djeluju kao tim – kao kolege.