Zobene pahuljice natopljene u mlijeku i jogurtu preko noći postaju mekane i lako probavljive, dok chia sjemenke daju laganu gelastu teksturu i dodatnu dozu vlakana i omega-3 masnih kiselina. Svježe voće donosi prirodnu slatkoću i vitamine, a orašasti plodovi hrskavi kontrast i zdrave masnoće. Blaga nota cimeta zaokružuje okus, dok med ili javorov sirup po želji dodaju diskretnu slatkoću. Ovo je doručak koji kombinira praktičnost, ravnotežu hranjivih tvari i odličan okus – savršen za užurbana jutra

Sastojci (za jednu porciju):

• pola šalice zobenih pahuljica (oko 40 g)
• pola šalice grčkog jogurta (ili običnog jogurta)
• pola šalice mlijeka (biljnog ili kravljeg)
• 1 žlica chia sjemenki
• 1 žlica meda ili javorovog sirupa (po želji)
• pola šalice nasjeckanog voća (npr. borovnice, jagode, banana, breskva)
• 1 žlica nasjeckanih orašastih plodova (npr. bademi, orasi – po želji)
• prstohvat cimeta (opcionalno)

Priprema:

U staklenku ili posudu s poklopcem stavite zobene pahuljice, jogurt i mlijeko. Dobro promiješajte.

Dodajte chia sjemenke, med i cimet. Ponovno promiješajte da se sve sjedini.

Na vrh dodajte svježe ili smrznuto voće i orašaste plodove.

Poklopite i ostavite u hladnjaku preko noći (ili barem 4 sata).

Ujutro samo uzmite, promiješajte i doručkujte – kod kuće ili u pokretu.

Za razliku od dijeta koje se temelje na restrikcijama i vanjskim pravilima, intuitivna prehrana je koncept koji promovira prehrambeni izbor vođen osjećajem gladi, sitosti, užitka i zdravlja

Dijete dolaze i odlaze, ali odnos koji imamo prema vlastitom tijelu ostaje s nama cijeli život. U svijetu u kojem je prehrana često podložna pravilima, zabranama i brojanju svega – od kalorija do koraka – intuitivna prehrana nudi osvježavajući pristup: povratak slušanju unutarnjih signala i vraćanje povjerenja vlastitom tijelu.

Za razliku od dijeta koje se temelje na restrikcijama i vanjskim pravilima, intuitivna prehrana je koncept koji promovira prehrambeni izbor vođen osjećajem gladi, sitosti, užitka i zdravlja. Ne postoje ‘zabranjene’ namirnice niti ‘cheat days’ – umjesto toga, uči se kako prepoznati fizičku glad, kako razlikovati emocionalnu potrebu od stvarne gladi, te kako jesti s namjerom, a ne iz navike.

Nutricionistkinja Evelyn Tribole, jedna od autorica koncepta intuitivne prehrane, objašnjava da fizička glad dolazi postupno i manifestira se kroz osjećaje poput praznog želuca, umora ili razdražljivosti, dok emocionalna glad dolazi naglo i često je povezana sa stresom, dosadom ili tjeskobom. Prvi korak prema intuitivnom načinu prehrane jest naučiti razlikovati te impulse i ne osuđivati sebe zbog hrane koju konzumiramo.

Linda Craighead, psihologinja specijalizirana za poremećaje u prehrani, savjetuje da obroke konzumiramo svjesno i bez ometanja – bez gledanja u ekran ili žurbe. Fokusiranje na teksturu, miris i okus hrane povećava zadovoljstvo te omogućuje tijelu da prirodno signalizira kada je dovoljno. Svjesno jedenje vraća iskustvu prehrane njezinu punu vrijednost.

U srži intuitivne prehrane nalazi se ideja bezuvjetnog dopuštenja za jelo. Elyse Resch, dijetetičarka i koautorica ovog pristupa, ističe da zabrana određene hrane samo povećava njezinu privlačnost, što često dovodi do prejedanja. Kada prestanemo demonizirati hranu i priznamo si pravo da jedemo ono što želimo, odnos prema hrani postaje smireniji i prirodniji.

Važan dio procesa je i prihvaćanje vlastitog tijela takvim kakvo jest.

– Intuitivna prehrana ne može funkcionirati ako vas vodi mržnja prema vlastitom tijelu. Poštivanje tijela je temelj za donošenje brižnih, a ne kažnjavajućih odluka o hrani – kaže Christy Harrison, dijetetičarka i autorica knjige Anti-Diet. Ova filozofija ne promovira zanemarivanje zdravlja, već traži zdrav odnos sa samim sobom, temeljen na brizi, a ne kazni.

Još jedan koristan alat je vođenje dnevnika osjećaja. Marci Evans, nutricionistkinja i terapeutkinja za poremećaje u prehrani, savjetuje da se umjesto kalorija prate emocije koje se javljaju prije, tijekom i nakon jela. Takav pristup pomaže u osvještavanju prehrambenih obrazaca i pruža prostor za razumijevanje vlastitih potreba.

Intuitivna prehrana nije instant rješenje, već proces učenja, otpuštanja kontrole i povratka sebi. Iako se često poistovjećuje s ‘jedenjem što god želim’, njezina prava snaga leži u povezanosti – sa sobom, sa signalima tijela i s emocionalnim zdravljem. U konačnici, to je put prema ravnoteži, samoprihvaćanju i većem užitku u svakom zalogaju – bez brojanja, bez krivnje i bez straha.

Poslužuje se ohlađen u čašicama, uz posip od mljevenih pistacija koji dodaje dozu elegancije i blagu hrskavost. Ovaj desert savršen je izbor za sve koji vole zdrave slastice s daškom profinjenosti

Sastojci (za 2 porcije):

• 4 žlice grčkog jogurta (ili običnog gustog jogurta)
• 2 žlice pistacija (neslanih, oguljenih)
• 1 i pol žlica meda ili javorovog sirupa
• pola žličice ekstrakta vanilije (po želji)
• 1 žlica mljevenih pistacija za posipanje

Priprema:

Pistacije (2 žlice) usitnite u blenderu ili ručno u mužaru dok ne dobijete pastu ili krupniji prah.

U zdjelici pomiješajte jogurt, med i vaniliju. Dodajte usitnjene pistacije i dobro promiješajte.

Raspodijelite kremu u dvije čašice ili zdjelice. Po vrhu pospite mljevene pistacije za dekoraciju i dodatnu hrskavost.

Po želji stavite 10 minuta u hladnjak, ali može se jesti odmah.