Poveži se s nama

Civilno društvo

HIT JE BIT’ MENTALNO FIT Edukacija o mentalnom zdravlju žena

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje prezentaciju s korisnim savjetima o tome kako olakšati stres i tjeskobu kod žena. Na lijevoj strani prezentacije nalazi se tekst s korisnim savjetima, dok je na desnoj strani slika žene koja sjedi na drvenom pristaništu gledajući prema jezeru i šumi.
Foto: Snimka zaslona

Mentalno zdravlje je jedan od ključnih čimbenika da žene sa i bez invaliditeta budu osnažene za sve izazove koje im društvo nameće i za sve ono što si same svojim ulogama zadaju

Savez društava distrofičara Hrvatske je prošlog petka, 22. prosinca 2023. godine proveo zadnju online edukaciju u sklopu projekta ‘Hit je bit’ mentalno fit’ na temu ‘Mentalno zdravlje žena’ koju je vodila Dragana Budimir, psihologinja u Savezu društava distrofičara Hrvatske.

U sklopu spomenutog projekta provedeno je osam edukacija – četiri online i četiri uživo – u suradnji s partnerom, Društvom distrofičara Zagreb. Projekt je financiran iz proračuna Grada Zagreba.

Mentalno zdravlje je jedan od ključnih čimbenika da žene sa i bez invaliditeta budu osnažene za sve izazove koje im društvo nameće i za sve ono što si same svojim ulogama zadaju.

Obrnuto od fraze ‘žena, majka, kraljica’ postavimo ‘kraljica, majka, žena’ jer dobrobit žena i njihovo zdravlje utječe na opće zdravlje svih članova društva.

Prečesto se naglašava da je zdravlje žena usko povezano s njenom ulogom majke i najčešće se definira kao reproduktivno zdravlje i s time se identificira. A što je s programima usmjerenima izravno na njihove potrebe kao žena?

Žene su češće podložne društvenim utjecajima koji dovode do mentalnih i psihosocijalnih teškoća. Cilj treba biti postići poboljšanje mentalnog zdravlja žena i djevojčica od djetinjstva pa do starosti i potrebne su politike koje će biti usmjerene na poboljšanje društvenog statusa žena ujedinjenog sa zdravstvenim politikama usmjerenim na cijeli spektar zdravlja žena.

Dragana Budimir govorila je i o ulozi roda i spola u mentalnom zdravlju žena. Često i danas spol određuje ulogu moći kad su u pitanju muškarci i žene.

Mentalno zdravlje žena je najbolje promatrati kroz životni vijek žene i njen razvoj.

U ranom djetinjstvu su poremećaji mentalnog zdravlja najčešće vezani uz hiperaktivnost, odnosno, ADHD.

Tijekom adolescencije izazovi za mentalno zdravlje mladih žena su depresija, anksioznost i poremećaji prehrane.

Problemi mentalnog zdravlja povezani s neproduktivnošću zrelije dobi vezani su za genetiku, biokemiju i hormone. Poznat nam je PMS, a žene koje imaju dijagnosticiranu anksioznost i depresiju mogu osjetiti simptome koji su teži, a jako ili ekstremno izražene simptome nazivamo predmenstrualni disforični poremećaj koji zahtjeva uključivanje liječnika.

Postporođajna depresija je stanje nakon poroda koje traje duže od dva tjedna i uključuje promjene raspoloženja, anksioznost, napadaje plaća ili panike, probleme s apetitom, spavanjem, osjećaj preopterećenosti. Dalje se javljaju poteškoće povezivanja s djetetom, gubitak energije, smanjeno zanimanje za brigu o djetetu, osjećaj beznađa, krivnje i slično.

Sljedeća je menopauza. Proces je to koji je izrazito izazovan, uzrokovan je jakim hormonalnim promjenama. Javlja se između 45 i 55 godine starosti. U tijelu se događaju ogromne vidljive i nevidljive promjene koje utječu na mentalno zdravlje i otkrivaju u kolikoj mjeri je ono narušeno. Menopauzi prethodi perimenopauza, priprema za menopauzu u kojoj žena ima priliku usmjeriti prema sebi, povezati se sa sobom i prihvatiti promjene koje dolaze.

Kod starije odrasle dobi izazov je demencija, a većina svih demencija uzrokovana je Alzheimerovom bolešću.

I na kraju, destigmatizacija mentalnog zdravlja žena počinje sa svakom od nas.

Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Civilno društvo

‘Nesavršeno savršena’ novi je projekt Ivane Nikolac

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje osobu u invalidskim kolicima koja se nalazi na otvorenom prostoru uz obalu mora. U pozadini se vidi plavo more, kamenita obala i planine u daljini. Nebo je vedro s nekoliko oblaka. Osoba nosi bijelu majicu, šarene hlače i žute čizme. Fotografija je zanimljiva jer prikazuje prekrasan prirodni krajolik i može biti relevantna za teme vezane uz pristupačnost prirodnih ljepota osobama s invaliditetom.
Foto: Facebook/Ivana Nikolac

Kroz ovaj kanal želim vas inspirirati, povezati i podsjetit da svaka prepreka krije priliku, a svaka priča nosi snagu, rekla je Ivana

Poslušaj članak

Stigla je ‘Nesavršeno savršena’ na YouTube kanal, napisala je na svom Facebook profilu Ivana Nikolac, potpredsjednica Udruge Leptirići iz Metkovića.

– Ovdje počinje priča o životu koji prkosi granicama, životu iz perspektive koja se često ne vidi – bez filtera i bez zadrške. Ja sam Ivana, žena koja vjeruje da snaga nije u savršenstvu, već u prihvaćanju onoga što jesmo – sa svim izazovima, borbama i lijepim trenucima koji su dio svakodnevnog života. Želim pokazati da ‘nesavršeno’ može biti itekako savršeno.

Kroz ovaj kanal želim vas inspirirati, povezati i podsjetit da svaka prepreka krije priliku, a svaka priča nosi snagu.

Što vas očekuje? Priče koje slave hrabrost i autentičnost, moj životni put – izazovi i pobjede, putovanja i avanture, jer sloboda nema granice, poruke koje razbijaju predrasude i osnažuju snagu uma. ‘Nesavršeno savršena’ – jer svako ima priču vrijednu jednog umjetničkog djela – napisala je Ivana.

Bit će na kanalu svega, pričat će i o pravima osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju, o temama za žene koje su zanemarene, zlostavljane… Pričat će o svemu.

Tijekom 18 godina invaliditeta upoznala je puno ljudi kojima se dogodilo nezamislivo puno nelijepih stvari, ali i one koji lijepo žive bez obzira na to što im se dogodilo nešto i preokrenulo svijet.

Ivana je pozvala i vas da budete sukreatori sadržaja, da pišete, komentirate i predlažete što vas zanima. Pratiti je možete ovdje, a imate i garanciju da neće biti dosadno.

Nastavi čitati

Civilno društvo

Društvo prevoditelja znakovnog jezika kod predsjednika Milanovića

Objavljeno

/

Na fotografiji je prikazan sastanak u uredu. Sedam osoba sjedi oko velikog drvenog stola s prozirnom staklenom površinom. Na stolu se nalazi cvjetni aranžman u sredini, a ispred svake osobe su papiri i olovke. U pozadini se vide veliki prozori kroz koje se pruža pogled na vanjski prostor s drvećem i stazama. Sastanak se odvija u formalnom okruženju, a sudionici su odjeveni u poslovnu odjeću. Na stolu su također postavljene pločice s imenima sudionika.
Foto: Ured predsjednika

Predstavnice društva uručile su predsjedniku Priznanje za doprinos vidljivosti zajednice Gluhih i hrvatskog znakovnog jezika kontinuiranim osiguravanjem prijevoda obraćanja na hrvatskom znakovnom jeziku

Predsjednik Republike Zoran Milanović razgovarao je 20. studenog 2024. godine s predstavnicama Hrvatskog društva prevoditelja znakovnog jezika, predsjednicom Društva Nives Gotovac i članicama Upravnog odbora Dorijanom Kavčić i Marijom Šoić.

Na sastanku su predstavnice Hrvatskog društvo prevoditelja znakovnog jezika upoznale predsjednika Milanovića s radom i aktivnostima Društva, osnovanog 2016. godine, koje je usmjereno na kontinuiranu brigu o prevoditeljima, njihovom razvoju i usavršavanju organiziranjem brojnih edukativnih događanja kako bi se uz visoko kvalitetne prijevode doprinijelo promidžbi i priznanju ne samo struke prevoditelja znakovnog jezika nego i afirmaciji hrvatskog znakovnog jezika.

Prema Registu osoba s invaliditetom, u Hrvatskoj ima oko 19 tisuća gluhih osoba, ali većina njih ne ostvaruje pravo na pristup informacijama na hrvatskom znakovnom jeziku iako im je to pravo zajamčeno zakonom. Predstavnice Društva istaknule su kao najveći problem činjenicu što hrvatski znakovni jezik još nije percipiran kao punopravni jezik. U tom kontekstu, jako pozitivnim smatraju što predsjednik Milanović neka od svojih obraćanja javnosti objavljuje i na hrvatskom znakovnom jeziku. Zbog toga su mu u ime Društva uručile i Priznanje na doprinosu vidljivosti zajednice Gluhih i hrvatskog znakovnog jezika kontinuiranim osiguravanjem prijevoda obraćanja na hrvatskom znakovnom jeziku.

Znakovni jezici koriste pokrete ruku i mimiku za prenošenje značenja, za razliku od govornih jezika koji rabe govor. Punopravni su ostalim, govorenim, prirodnim jezicima s vlastitom gramatikom i leksikom.

Uz predsjednika Milanovića bila je savjetnica Predsjednika za odgoj i obrazovanje Jadranka Žarković.

Izvor: Ured predsjednika

Nastavi čitati

Civilno društvo

Otvorene su prijave za nagradu SozialMarie 2025.

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje natpis "Prijavite projekt!" na žuto-ljubičastoj pozadini. Na slici se također nalazi web adresa www.sozialmarie.org.U donjem desnom kutu piše: "Prijave su otvorene do 14.01.2025. godine u 23:55 sati."
Foto: SozialMarie

Cilj nagrade SozialMarie, prve europske nagrade za društvene inovacije, jest da otkrije društvene inovacije širem Srednje Europe i učini ih vidljivijima. Nagrađuju uspješno provedene, inovativne projekte koji se hvataju u koštac s izazovima ovog vremena

Nagrada SozialMarie jedna je od najstarijih i najprestižnijih europskih nagrada za socijalne inovacije. Dodjeljuje se od 2005. godine s ciljem prepoznavanja i poticanja inovativnih projekata koji se bave aktualnim društvenim izazovima.

Svake godine nagrada privlači projekte iz srednje i istočne Europe, a SozialMarie 2025. bit će prilika za još snažnije isticanje značajnih inicijativa koje doprinose inkluziji, solidarnosti i održivom društvenom razvoju.

Portal za prijavu na natječaj SozialMarie ponovno je otvoren i to 21. put.

Cilj nagrade SozialMarie, prve europske nagrade za društvene inovacije, jest da otkrije društvene inovacije širem Srednje Europe i učini ih vidljivijima. Nagrađuju uspješno provedene, inovativne projekte koji se hvataju u koštac s izazovima ovog vremena. 

Svojom prijavom stječete priliku da dobijete jednu od 15 nagrada koje dodjeljuje stručni žiri: prvonagrađeni dobivaju 15.000, drugonagrađeni 10.000, a trećenagrađeni 5000 eura. Daljnjih 12 dobitnika nagrađuje se sa po 2000 eura.

U slučaju nominacije vaš će projekt sudjelovati u glasanju publike. Projekt s najviše osvojenih glasova dobit će 1000 eura namijenjenih u edukacijske svrhe. Svi nominirani projekti bit će pozvani na dodjelu nagrada u Beču prvog svibnja. Tamo ćete saznati da li ste dobili nagradu i da li vas je jedan od  mentora odabrao za jednogodišnje mentorstvo.

Nagrađuju projekte koji se provode Austriji, Češkoj, Hrvatskoj, Mađarskoj, Slovačkoj ili Sloveniji.

SozialMarie je nagrada za projekte u provedbi: znači, riječ je o projektima koji su prevladali fazu začetne ideje i mogu dokazati trajan uspjeh svojih aktivnosti.

SozialMarie je uvjerenja da društvena inovacija nastaje u svim dijelovima društva. Zato prihvaćaju prijave iz civilnog društva, javne uprave i privatnog sektora. 

Što se tiče postupka prijave, ispunite prijavnicu na službenoj stranici do 14. siječnja 2025. u 23:55 sati, zatim će dvoje neovisnih lokalnih evaluatora pročitati i ocijeniti vašu prijavnicu vodeći se pritom svim kriterijima za društvene inovacije. Ako vas odaberu u uži krug, o prijavi će raspravljati međunarodni žiri, a u veljači ćete saznati da li ste nominirani za nagradu.

Koordinatorica za Hrvatsku je Ivana Borovnjak, a više o svemu doznajte ovdje.

Nastavi čitati

U trendu