Connect with us

Kultura

HAVC Hrvatski film bio vidljiv i na međunarodnoj sceni

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje logo Hrvatskog audiovizualnog centra na tamnoj pozadini. Logo se sastoji od pet bijelih pravokutnika različitih širina postavljenih horizontalno jedan do drugoga. Tekst “Hrvatski audiovizualni centar” napisan je bijelim slovima pored loga, a ispod toga je engleski prijevod “Croatian Audiovisual Centre”.

Osim što je postigao veću gledanost na domaćem tržištu, hrvatski je film imao zavidnu vidljivost i na međunarodnoj filmskoj sceni, a hrvatski naslovi svih rodova i vrsta sudjelovali su se na festivalima diljem svijeta, među kojima su i oni najveći – Cannes, Berlin i Venecija

U Cannesu se prvi put predstavio kratki igrani film ‘Prava istina priče o šori’ Andree Slaviček, u sklopu Tjedna kritike, gdje je svjetsku premijeru imala i dugometražna manjinska koprodukcija, ‘Lost Country’ Vladimira Perišića.

Oba filma su se nakon premijera otisnula u bogati festivalski život, prikazavši se na mnoštvu europskih i svjetskih festivala, stoji u objavi Hrvatskog audiovizualnog centra.

U Berlinu, u natjecanju kratkometražnog filma prikazao se animirani uradak ‘Eeva’ Lucije Mrzljak i Mortena Tšinakova, koji je, između ostalog i u Annecyju, osvojio niz nagrada i uvršten je na najužu listu za nominaciju za Oscara.

Na tom festivalu, u programu Forum, svjetsku premijeru imao je i dugometražni hibridni dokumentarac ‘Između revolucija’ Vlada Petrija, a prikazao se dugometražni igrani film ‘Morska iskra’ belgijskog redatelja Domiena Huyghea, u kojem jednu od uloga ima mlada hrvatska glumica Nika Petrović.

Europsku premijeru u Berlinu imala je i manjinska koprodukcija ‘Bazen beskraja’ Brandona Cronenberga, dijelom sniman u Šibeniku i podržan od HAVC-a kroz Filming in Croatia.  Svjetsku premijeru imao je na Filmskom festivalu Sundance.

Dugometražni igrani film Gorana Stolevskog ‘Domaćinstvo za početnike’ imao je svjetsku premijeru u natjecateljskom programu Horizonti Međunarodnog filmskog festivala u Veneciji, dok je kratki igrani film ‘Stane’ Antonete Alamat Kusijanović prikazan u paralelnom venecijanskom programu, Dani autora.

Hrvatski su se filmovi predstavljali i na ostalim prestižnim europskim i svjetskim festivalima, od Black Nights u Tallinnu, Filmskog festivala u Torontu, Locarnu do Rotterdama, Varšave, Santa Barbare i drugih.

Nagrađivani film ‘Sigurno mjesto’ bio je nominiran za Europsku filmsku nagradu te za nagradu Goya Španjolske akademije filmske umjetnosti i znanosti, koja će se dodijeliti 10. veljače.

Za film ‘Murina’ Antoneta Alamat Kusijanović je bila nominirana za nagradu Američkog udruženja redatelja – DGA Award.

Dugometražni dokumentarci sudjelovali su na prestižnim festivalima svog roda, a među njima su ‘Brod’ Elvisa Lenića, ‘Snajka: dnevnik očekivanja’ Tee Vidović Dalipi, ‘Dezerteri’ Damira Markovine, ‘Veće od traume’ Vedrane Pribačić i Mirte Puhlovski.

Godina je bila uspješna i za animirane naslove, film ‘Eeva’ prikazan je na više od stotinu festivala, osvojivši 25 nagrada i priznanja, a za utrku za Oscara se kvalificirao nagradom na Filmskom festivalu Nashville.

Za Oscara se kvalificirao i film ’Sjeti se kako sam jahala bijelog konja’ Ivane Bošnjak Volda i Thomasa Johnsona Volde, koji je svjetsku premijeru imao na festivalu u Ottawi 2022. od kada je prikazan na više od 50 festivala diljem svijeta s nizom nagrada.

Na pedesetak festivala diljem svijeta bio je i ‘Obiteljski portret’ Lee Vidaković, a hrvatski animirani uratci prikazivani su i u Annecyju, Ottawi, Fantoche u Badenu te Manchesteru, koji je posebnu pažnju posvetio hrvatskom baštinskom i suvremenom animiranom filmu.

Važne europske adrese za kratki metar su i njemački Oberhausen te finski Tempere, a oba su u 2023. ugostili domaće autore i njihove filmove, ‘Niska trava’ Davida Gaše i ‘Dohvatiti sunce: El Shatt’ Ane Bilankov, te ‘Hortikultura’ Silve Ćapin.

Uz sve selekcije i nagrade, hrvatski su filmovi prikazivani i u posebnim fokus programima diljem svijeta.

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Nastavite čitati
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Kultura

Pokrenut CineO’ – filmski festival u bolnici za hospitaliziranu djecu i mlade

Objavljeno

/

Napisao/la:

Platforma je besplatna za svu hospitaliziranu djecu i mlade, a filmski katalog dijeli osam projektnih partnera

Udruga ‘Djeca susreću umjetnost’ kroz program Film u bolnici organizira filmski festival CineO’, u sklopu kojega će biti prikazano osam filmova. Cilj programa je hospitaliziranoj djeci i mladima olakšati bolničke dane, ističu organizatori festivala.  

U drugom izdanju festivala CineO’, koji traje od 22. travnja do 12. svibnja, uz osnivače, talijanske partnere Il Nuovo Fantarca koji vode program Cinema in Ospedale, prvi put sudjeluje i Hrvatska.

Program se sastoji od osam filmova, četiri po izboru talijanskog partnera te četiri po izboru hrvatskog partnera, a najbolji film odabrat će tri žirija – žiri hospitalizirane djece i mladih, žiri roditelja te žiri odgojno-obrazovnog i bolničkog osoblja.

Program festivala uključuje četiri hrvatska filma – “Surogat” i “Krava na mjesecu” Dušana Vukotića, “Bijela vrana” Mirana Miošića te “Ljeto iz svemira”, film nastao u sklopu Foto kino video kluba Zaprešić koji na platformi filmubolnici.org gostuje zahvaljujući Reviji dječjeg filmskog stvaralaštva Hrvatskog filmskog saveza.

Najbolji filmovi bit će proglašeni i nagrađeni 12. svibnja te će u svibnju biti prikazani u talijanskim i hrvatskim bolnicama.

Svi su filmovi namijenjeni hospitaliziranoj djeci i mladima u Hrvatskoj, Italiji, Sloveniji, Španjolskoj, Belgiji. Švedskoj, Njemačkoj i Grčkoj kako bi imali pristup kvalitetnim filmovima, ali i dodatnim edukativnim materijalima, dodaju organizatori.

Projekt Film u bolnici udruge ‘Djeca susreću umjetnost’ od 2014. donosi filmsku magiju djeci i mladima u bolnicama ispunjavajući bolničke dane kvalitetnim sadržajem i potičući filmsku pismenost te ljubav prema filmu provedbom aktivnosti uživo te osiguravanjem nesmetanog pristupa pažljivo selektiranim filmovima putem online platforme, ističu iz Udruge.

Program se provodi u više od 20 hrvatskih bolnica kao dio paneuropskog projekta koji se od 2018. provodi u osam zemalja omogućavajući dostupnost kulturnog sadržaja djeci u ranjivim situacijama.

Platforma je besplatna za svu hospitaliziranu djecu i mlade, a filmski katalog dijeli osam projektnih partnera. Tako djeca iz cijele Europe imaju priliku gledati hrvatske filmove, a ona u hrvatskim bolnicama mogu gledati europske filmove.

Projekt sufinanciraju MEDIA potprogram, Ministarstvo kulture i medija, Hrvatski audiovizualni centar, Grad Zagreb i Ured za udruge.

Hina

Nastavite čitati

Kultura

INKAZ Međunarodni susret kulturno-umjetničkih skupina u Zagrebu

Objavljeno

/

Napisao/la:

INKAZ je predivan primjer dugogodišnje tradicije umjetnosti i kulture osoba s invalidtetom

Pod motom  „Sunce kao radost, kiša kao tuga, oboje nam treba da se  stvori  duga“ u srijedu je u kinodvorani Studentskog centra u Zagrebu svečano otvoren 18. po redu INKAZ. 

Riječ je o međunarodnom susretu kulturno-umjetničkih  skupina osoba s teškoćama u razvoju koji tradicionalno organizira Centar za odgoj i obravanje Dubrava.

Jedinstvena manifestacija  pridonosi ravnopravnosti i integraciji osoba s teškoćama u razvoju u društvo. Tijekom njezinog dvodnevnog  održavanja, ove osobe donose posebno ozračje na pozornicu pokazujući da umjetnost i stvaralaštvo nema granice.

U  prigodnom govoru ravnateljica Centra za odgoj i obrazovanje Dubrava  Marina Nekić izrazila je zadovoljstvo što je INKAZ  doživio svoju punoljetnost. Naglasila je da na 18.INKAZ-u nastupaju 20 umjetničkih skupina  osoba s teškoćama u razvoju, a program je i ove godine raznolik. Tako će publika moći uživati u glazbeno-scenskom, dramskom i plesnom nastupu te igrokazima i recitacijama.

„Unatoč svojim ograničenjima osobe s teškoćama u razvoju su umjetnici  velikog srca  i svaki  puta smo na INKAZ-u zadivljeni  njihovim mogućnostima,” rekla je ravnateljica  Nekić.

Pravobranitelj za osobe s invalidtetom Darijo Jurišić podsjetio je da Centrar za odgoj  i obrazovanje Dubrava postoji već 60  godina, a posebno mjesto tijekom njegovog  djelovanja i postojanja zauzima 1999. godina kada je održan prvi INKAZ.

 „INKAZ je predivan primjer jedne dugogodišnje tradicije umjetnosti i kulture osoba s invalidtetom. Zabava mora biti dio obrazovnog  procesa za sve učenike, pa i za učenike s teškoćama u razvoju. Uvijek se govori što osobe s invaliditetom ne mogu, ali ako im damo priliku  i podršku, mogu doprinijeti u svim područjima, pa  tako i u kulturi i umjetnosti,” naglasio je Jurišić.

Ovogodišnji umjetnički program INKAZ-a otvorio je nastup Zbora djelatnika Centra za odgoj i obrazovanje Dubrava koji su izveli himnu INKAZ-a.

Publiku  je  posebno oduševio  glazbeno – scenski nastup učenika Centra  za  odgoj i obrazovanje Dubrava. Uz plesnu pratnju  učenik Vito  uvjerljivo je otpjevao pjesmu  Baby Lasagne.

Dojmljiv je bio i glazbeno-scenski nastup štićenika Centra za odgoj i obrazovanje Vinko Bek.

Među  ovogodišnjim izvođačima istaknula se i recitatorska grupa Centra za odgoj i obrazovanje Dubrava koja je izvela recitaciju Priča o dugi.

Učenice Marina Kotarski  i Lucija Kosović te Lovro  Bilić koji  su u recitarskoj  grupi  prvi puta sudjeluju na INKAZ-u.

 „Volim nastupati pred ljudima, volim recitirati .To me zabavlja. INKAZ  vidim  kao priliku da se zabavim,“ rekla je Marina.

Lovro je izrazio je zadovoljstvo što kao predstavnik Centra Dubrava može nastupati na INKAZ-u. Naglasio je da ga oduševljava interes publike za ovu manifestaciju. Njegova velika ljubav je gluma i recitiranje.

Jedna od ovogodišnjih izvođačica bila je i Ema Hanzec koja pohađa radno-okupacijske aktivnosti Centra. Izvela je  pjesmu Michaela Jacksona, Billie Jean.

 „Sudjelovanje na INKAZ-u mi omogućava da sklopim nova prijateljstva i da vidim koliko su  drugi uspješni u svojim nastupima“, rekla je Ema. Osim što  voli pjevati, izrađuje i  pletene narukvice.

Nastavite čitati

Kultura

U Tiflološkom muzeju predstavljena taktilna i audio slikovnica „Maca Papučarica“

Objavljeno

/

Napisao/la:

Mnoga djeca  odrastala su čitajući  slikovnicu „ Maca Papučarica“ slovenske  autorice Ele Peroci, a u njoj će od sada moći uživati i djeca s oštećenjem  vida. 

Na  inicijativu  Veleposlanstva Republike  Slovenije u Zagrebu  Tiflološki  muzej  je s Hrvatskim savezom slijepih i Audio Store Transonica  izradio koncepciju i metodološki  pristup prilagodbe  poznate dječje  slikovnice.

Svečana  promocija prve taktilne i audio slikovnice „ Maca Papučarica“ održana je u srijedu u prostoru  Tiflološkog muzeja uz nazočnost  djece iz dječjeg vrtića“ Vrbik“, učenika drugog  razreda osnovne škole Ivan Mertz te brojnih  gostiju.

Osim  u  uvećanom  tisku  i na brajici slikovnica je dostupna i u audio obliku skeniranjem  QR koda na stranicama slikovnice. Izdano je 30 komada  slikovnice, od toga  je 20 izdanja  namijenjeno slijepoj i slabovidnoj djeci u Hrvatskoj, pet djeci u BIH  i pet djeci u Crnoj Gori.

U prigodnom govoru ravnateljica Tiflološkog muzeja Nina Sivec izrazila je zadovoljstvo što se taktilna i audio slikovnica  predstavlja u sklopu  ovogodišnje manifestacije „Noć knjige“.

Veleposlanik  Republike Slovenije u Zagrebu Gašper Dovžan istaknuo je kako prilagodbom slijepoj i slabovidnoj djeci slikovnice Maca Papučarica ostvaren cilj da svako dijete bez obzira na način percepcije svijeta  uživati u čaroliji priče.

„Odabrali smo priču Maca Papučarica iz nekoliko razloga . Čitateljima na hrvatskm jeziku priča je dobro poznata, a ujedno je i vrlo edukativna, ne samo za djecu, nego i za odrasle, pogotovo ako žive s slijepim  i slabovidnim osobama“ pojasnio je  veleposlanik Dovžan.

Edukacijska  rehabilitatorica iz  Tiflološkog muzeja Morana Vouk Nikolić rekla je kako taktilna i audio slikovnica predstavlja priču o suradnji, pristupačnosti i inkluziji.

„Ovo je priča o tome kako jedno klasično  djelo  dječje književnosti  može pronaći novi život i novo značenje kada se ispriča na način koji je pristupačan svima, odnosno  svima koji svijet   doživljavaju  drugačijim putem“, objasnila je Vouk- Nikolić.

Naglasila je da je ova slikovnica okupila razne stručnjake s zajedničkom idejom, a to je stvoriti  dječju knjigu koja se može gledati, slušati, dodirnuti, odnosno doživjeti  različitim osjetilima.

„Taktilne i audio slikovnice poput ove imaju iznimno važnu ulogu u razvoju djece s oštećenjem vida, djece s komunikacijskim teškoćama, ali i sve djece koja uče kroz igru, dodir i zvuk. One omogućuju djeci ne samo pristup priči, nego i dublje razumijevanje svijeta, razvijanje jezičnih vještina, empatije i osjećaja pripadnosti.  

“Djeca uče o različitosti  i uvažavanju  različitosti“ pojasnila je Vovk- Nikolić. Naglasila je da slikovnica  nije samo projekt nego primjer dobre prakse  te bi trebala potaknuti druge ustanove, knjižnice, škole i muzeje da slijede  sličan put.

Edukacijska rehabilitatorica iz Hrvatskog saveza slijepih Antonija Papić istaknula da prilagodba slikovnice Maca  Papučarica je još jedan korak  prema  približavanju  dječje književnosti  djeci s oštećenjem vida  te  korak prema tome da budu  aktivni sudionici, a ne samo korisnici  kulturnog sadržaja.

„Ono što slikovnicu čini posebnom jest što nije pristupačna samo kroz jedan format, već nudi različite načine doživljavanja, a svako  dijete može odabrati onaj način koji mu najviše odgovara.

“Nadam se da će se na ovakvim projektima u budućnosti još više raditi. Važno je da ovakve slikovnice budu dostupne ne samo  djeci s oštećenjem vida već i stručnjacima koji rade s njima“, rekla je Papić.

U  ime Audio Store Transonica nazočnima se obratila Ljubica Letinić koja je istaknula zadovoljstvo sudjelovanja u  jedinstvenom  i hvalevrijednom projektu  kroz audio produkciju .

„Drago mi je da smo dali  jedan dodir naše audio produkcije na način da  zvuk i priču  napravimo tako da se djeci otkrije  sve što je moguće  u zvuku čak i kad osoba ne vidi. Inkuzivno izadvaštvo je kod nas podzastupljeno. No važno je njegovati praksu.Nadam se da ovaj prvi korak otvara vrata jednog boljeg i novog svijeta“, rekla je Letinić

Nakon promocije slikovnice  održana je radionica u kojoj su se djeca iz dječjeg  vrtića Vrbik i učenici osnovne škole Ivan Mertz prepustili mašti te su taktilno izrađivali Macu Papučaricu.

Nastavite čitati

U trendu