Poveži se s nama

Kultura

HAVC Hrvatski film bio vidljiv i na međunarodnoj sceni

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje logo Hrvatskog audiovizualnog centra na tamnoj pozadini. Logo se sastoji od pet bijelih pravokutnika različitih širina postavljenih horizontalno jedan do drugoga. Tekst “Hrvatski audiovizualni centar” napisan je bijelim slovima pored loga, a ispod toga je engleski prijevod “Croatian Audiovisual Centre”.

Osim što je postigao veću gledanost na domaćem tržištu, hrvatski je film imao zavidnu vidljivost i na međunarodnoj filmskoj sceni, a hrvatski naslovi svih rodova i vrsta sudjelovali su se na festivalima diljem svijeta, među kojima su i oni najveći – Cannes, Berlin i Venecija

U Cannesu se prvi put predstavio kratki igrani film ‘Prava istina priče o šori’ Andree Slaviček, u sklopu Tjedna kritike, gdje je svjetsku premijeru imala i dugometražna manjinska koprodukcija, ‘Lost Country’ Vladimira Perišića.

Oba filma su se nakon premijera otisnula u bogati festivalski život, prikazavši se na mnoštvu europskih i svjetskih festivala, stoji u objavi Hrvatskog audiovizualnog centra.

U Berlinu, u natjecanju kratkometražnog filma prikazao se animirani uradak ‘Eeva’ Lucije Mrzljak i Mortena Tšinakova, koji je, između ostalog i u Annecyju, osvojio niz nagrada i uvršten je na najužu listu za nominaciju za Oscara.

Na tom festivalu, u programu Forum, svjetsku premijeru imao je i dugometražni hibridni dokumentarac ‘Između revolucija’ Vlada Petrija, a prikazao se dugometražni igrani film ‘Morska iskra’ belgijskog redatelja Domiena Huyghea, u kojem jednu od uloga ima mlada hrvatska glumica Nika Petrović.

Europsku premijeru u Berlinu imala je i manjinska koprodukcija ‘Bazen beskraja’ Brandona Cronenberga, dijelom sniman u Šibeniku i podržan od HAVC-a kroz Filming in Croatia.  Svjetsku premijeru imao je na Filmskom festivalu Sundance.

Dugometražni igrani film Gorana Stolevskog ‘Domaćinstvo za početnike’ imao je svjetsku premijeru u natjecateljskom programu Horizonti Međunarodnog filmskog festivala u Veneciji, dok je kratki igrani film ‘Stane’ Antonete Alamat Kusijanović prikazan u paralelnom venecijanskom programu, Dani autora.

Hrvatski su se filmovi predstavljali i na ostalim prestižnim europskim i svjetskim festivalima, od Black Nights u Tallinnu, Filmskog festivala u Torontu, Locarnu do Rotterdama, Varšave, Santa Barbare i drugih.

Nagrađivani film ‘Sigurno mjesto’ bio je nominiran za Europsku filmsku nagradu te za nagradu Goya Španjolske akademije filmske umjetnosti i znanosti, koja će se dodijeliti 10. veljače.

Za film ‘Murina’ Antoneta Alamat Kusijanović je bila nominirana za nagradu Američkog udruženja redatelja – DGA Award.

Dugometražni dokumentarci sudjelovali su na prestižnim festivalima svog roda, a među njima su ‘Brod’ Elvisa Lenića, ‘Snajka: dnevnik očekivanja’ Tee Vidović Dalipi, ‘Dezerteri’ Damira Markovine, ‘Veće od traume’ Vedrane Pribačić i Mirte Puhlovski.

Godina je bila uspješna i za animirane naslove, film ‘Eeva’ prikazan je na više od stotinu festivala, osvojivši 25 nagrada i priznanja, a za utrku za Oscara se kvalificirao nagradom na Filmskom festivalu Nashville.

Za Oscara se kvalificirao i film ’Sjeti se kako sam jahala bijelog konja’ Ivane Bošnjak Volda i Thomasa Johnsona Volde, koji je svjetsku premijeru imao na festivalu u Ottawi 2022. od kada je prikazan na više od 50 festivala diljem svijeta s nizom nagrada.

Na pedesetak festivala diljem svijeta bio je i ‘Obiteljski portret’ Lee Vidaković, a hrvatski animirani uratci prikazivani su i u Annecyju, Ottawi, Fantoche u Badenu te Manchesteru, koji je posebnu pažnju posvetio hrvatskom baštinskom i suvremenom animiranom filmu.

Važne europske adrese za kratki metar su i njemački Oberhausen te finski Tempere, a oba su u 2023. ugostili domaće autore i njihove filmove, ‘Niska trava’ Davida Gaše i ‘Dohvatiti sunce: El Shatt’ Ane Bilankov, te ‘Hortikultura’ Silve Ćapin.

Uz sve selekcije i nagrade, hrvatski su filmovi prikazivani i u posebnim fokus programima diljem svijeta.

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Required fields are marked *

Iz Svijeta

Teatar Patologico s predstavom Medeja gostovao u ZKM-u

Objavljeno

/

Ova fotografija prikazuje plakat za predstavu “MEDEJA” koja se održava u Teatro Patologico. Na slici su dva glumca čija su lica zamagljena, a pozadina je tamna s tekstom o predstavi. Predstava je konceptualizirana i režirana od strane Daria D’Ambrosija.
Foto: Facebook Teatra Patologico

Italija je prva zemlja u svijetu koja je ukinula psihijatrijske bolnice i putem ovog kazališta nastoje uključiti sve s teškoćama

Teatar Patologico je s predstavom Medeja gostovao u srijedu, 21. veljače u Zagrebačkom kazalištu mladih u organizaciji Talijanskog instituta.

Projekt koji su osmisli Dario D’Ambrosi i njegov Teatro Patologico, u suradnji sa Sveučilištem Tor Vergata u Rimu jest postavljanje vrlo posebne verzije Euripidove Medeje.

Projekt je plod intenzivnog i uspješnog kazališnog rada, odnosno prvog sveučilišnog kolegija u svijetu pod nazivom Integrirano kazalište emocija za mlade s mentalnim i tjelesnim teškoćama.

Euripidova Medeja je komad koji ima preko 2000 godina, ali je zapravo tema vrlo aktualna i u Italiji imaju svakodnevno slične slučajeve.

Predstava je obišla svijet, bili su u Tokiju, Londonu, New Yorku, Johannesburgu pa sada i u Zagrebu.

U predstavi sudjeluju mladi s teškoćama u razvoju, kao i profesionalni glumci, uključujući Almericu Schiavo u ulozi Medeje, Daria D’Ambrosija u ulozi Kreonta te Paolo Vaseli.

Adaptacija kao središnji element ima odnos između tijela i jezika: tijelo koje postaje jezik i način komunikacije, i to zahvaljujući vrlo važnoj ulozi koju ima glazba koju izvode Francesco Santalucia i Francesco Crudele aka Papaceccio.

Jezik postaje sredstvo i to pogotovo korištenjem starogrčkog. U predstavi se koriste talijanski i starogrčki jezik, što je rezultat pomnog istraživanja i filološkog savjetovanja.

Inače, Italija je prva zemlja u svijetu koja je ukinula psihijatrijske bolnice i putem ovog kazališta nastoje uključiti sve s teškoćama.

Nastavi čitati

Kultura

U Senju obilježen Dan glagoljice i glagoljaštva

Objavljeno

/

Na fotografiji senjska tiskara, ilustracija, bakropis.
Foto: Hina/Franjo Deranja

Dan glagoljice i glagoljaštva, koji se obilježava 22. veljače, prigodno je u srijedu obilježen u Gradskom muzeju u Senju

Glagoljica je pismo stvoreno za potrebe evangelizacije Slavena, a prošireno je po čitavom slavenskom prostoru, rekla je ravnateljica Gradskog muzeja Blaženka Ljubović.

Jedan od najstarijih hrvatskih glagoljskih spomenika je Senjska ploča a paleografska analiza potvrdila je da je nastala gotovo istodobno kada i glasovita Bašćanska ploča, obje na glagoljici. S obzirom na mnoge sličnosti tih dvaju spomenika hrvatske kulture, postoji mogućnost da su nastali u radionici istoga majstora.

Senjska ploča pronađena je 1964. godine prigodom obnove kule Nehaj. Nije sačuvana čitava a pronađeni fragmenti imaju, osim glagoljskih slova, također biljne ornamente.

Samo pedesetak godina nakon izuma tiskarskoga stroja u Senju se pojavila skupina ljudi koji su shvatili značenje i značaj tog izuma. Među njima je bio i Blaž Baronić, jedan od najvažnijih pojedinaca u hrvatskoj kulturnoj povijesti. Tako je 7. kolovoza 1494. godine tiskano prvo i najvrjednije izdanje Senjske tiskare – Misal, u kojem su skupljeni svi tekstovi što se koriste kod mise za cijelu liturgijsku godinu. Tiskan je na glagoljici, na hrvatsko-crkvenoslavenskom jeziku.

Pouzdano se zna da je Senjska tiskara djelovala u razdoblju od 1494. do 1508. godine i da je u tom vremenu tiskano još šest edicija sličnog ili izravno crkvenoga sadržaja i namjene.

Godine 2014. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske uvrstilo je umijeće pisanja, čitanja i tiskanja glagoljice na popis zaštićenog nematerijalnog kulturnog dobra.

Izvor: Hina

Nastavi čitati

In Metropola

Žensko nasljeđe – Intimni prostori u ulozi svjedočanstva zajednice

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje stubište osvijetljeno plavim svjetlom s bijelim zastorima koji prekrivaju prozor na vrhu. Na zastorima se vidi sjena osobe. Stubište je obasjano plavim svjetlima duž zidova, stvarajući mračnu i dramatičnu atmosferu. Iznad zastora nalazi se umjetničko djelo.
Foto: Etnografski muzej u Zagrebu

Centar za ženske studije, u partnerstvu s Etnografskim muzejem u Zagrebu, poziva sve zainteresirane na prijavu za sudjelovanje u II. radioničkom ciklusu projekta pod nazivom ‘Žensko nasljeđe – Intimni prostori u ulozi svjedočanstva zajednice’

Ovaj projekt se izravno nadovezuje na aktualnu izložbu ‘Intimni prostori svakodnevice’ Etnografskog muzeja u Zagrebu. Cilj mu je povećati opseg javno dostupnih i kvalitetnih sadržaja u kulturi namijenjenih građanstvu, a sadržajno pak otvara pitanja odnosa prema prostoru, opreci intimnog i javnog te socijalnog odnosa spram transgeneracijskog nasljeđa s posebnim fokusom na žensko nasljeđe i predaju kroz umjetničke prakse.

Sudionici i sudionice ovim se pozivom prijavljuju za drugi radionički ciklus u sklopu ovog projekta, a čiji je fokus na vizualnim umjetnostima te će ga voditi renomirane umjetnice i autorice Hana Lukas Midžić i Ivana Ognjanovac.

Sudjelovanje u programu je javno dostupno te za krajnje korisnike/ce potpuno besplatno.

Radionice će se održavati subotama od 2. do 23. ožujka 2024., od 11 do 13 sati, a radionički će se ciklus temeljiti na umijeću izrade zidnjaka, dok prethodno vezilačko znanje nije uvjet pohađanja programa.

Prijavu koja se sastoji od osnovnih/osobnih podataka treba dostaviti na email: edukacija@emz.hr.

Broj sudionika/ca je ograničen, a rok za prijavu je 29. veljače 2024. godine.

Projekt je financiran kroz Posebni javni poziv za financiranje programa kulture i umjetnosti u zajednici Grada Zagreba.

Nastavi čitati

U trendu