Connect with us

Kultura

HAVC Hrvatski film bio vidljiv i na međunarodnoj sceni

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje logo Hrvatskog audiovizualnog centra na tamnoj pozadini. Logo se sastoji od pet bijelih pravokutnika različitih širina postavljenih horizontalno jedan do drugoga. Tekst “Hrvatski audiovizualni centar” napisan je bijelim slovima pored loga, a ispod toga je engleski prijevod “Croatian Audiovisual Centre”.

Osim što je postigao veću gledanost na domaćem tržištu, hrvatski je film imao zavidnu vidljivost i na međunarodnoj filmskoj sceni, a hrvatski naslovi svih rodova i vrsta sudjelovali su se na festivalima diljem svijeta, među kojima su i oni najveći – Cannes, Berlin i Venecija

U Cannesu se prvi put predstavio kratki igrani film ‘Prava istina priče o šori’ Andree Slaviček, u sklopu Tjedna kritike, gdje je svjetsku premijeru imala i dugometražna manjinska koprodukcija, ‘Lost Country’ Vladimira Perišića.

Oba filma su se nakon premijera otisnula u bogati festivalski život, prikazavši se na mnoštvu europskih i svjetskih festivala, stoji u objavi Hrvatskog audiovizualnog centra.

U Berlinu, u natjecanju kratkometražnog filma prikazao se animirani uradak ‘Eeva’ Lucije Mrzljak i Mortena Tšinakova, koji je, između ostalog i u Annecyju, osvojio niz nagrada i uvršten je na najužu listu za nominaciju za Oscara.

Na tom festivalu, u programu Forum, svjetsku premijeru imao je i dugometražni hibridni dokumentarac ‘Između revolucija’ Vlada Petrija, a prikazao se dugometražni igrani film ‘Morska iskra’ belgijskog redatelja Domiena Huyghea, u kojem jednu od uloga ima mlada hrvatska glumica Nika Petrović.

Europsku premijeru u Berlinu imala je i manjinska koprodukcija ‘Bazen beskraja’ Brandona Cronenberga, dijelom sniman u Šibeniku i podržan od HAVC-a kroz Filming in Croatia.  Svjetsku premijeru imao je na Filmskom festivalu Sundance.

Dugometražni igrani film Gorana Stolevskog ‘Domaćinstvo za početnike’ imao je svjetsku premijeru u natjecateljskom programu Horizonti Međunarodnog filmskog festivala u Veneciji, dok je kratki igrani film ‘Stane’ Antonete Alamat Kusijanović prikazan u paralelnom venecijanskom programu, Dani autora.

Hrvatski su se filmovi predstavljali i na ostalim prestižnim europskim i svjetskim festivalima, od Black Nights u Tallinnu, Filmskog festivala u Torontu, Locarnu do Rotterdama, Varšave, Santa Barbare i drugih.

Nagrađivani film ‘Sigurno mjesto’ bio je nominiran za Europsku filmsku nagradu te za nagradu Goya Španjolske akademije filmske umjetnosti i znanosti, koja će se dodijeliti 10. veljače.

Za film ‘Murina’ Antoneta Alamat Kusijanović je bila nominirana za nagradu Američkog udruženja redatelja – DGA Award.

Dugometražni dokumentarci sudjelovali su na prestižnim festivalima svog roda, a među njima su ‘Brod’ Elvisa Lenića, ‘Snajka: dnevnik očekivanja’ Tee Vidović Dalipi, ‘Dezerteri’ Damira Markovine, ‘Veće od traume’ Vedrane Pribačić i Mirte Puhlovski.

Godina je bila uspješna i za animirane naslove, film ‘Eeva’ prikazan je na više od stotinu festivala, osvojivši 25 nagrada i priznanja, a za utrku za Oscara se kvalificirao nagradom na Filmskom festivalu Nashville.

Za Oscara se kvalificirao i film ’Sjeti se kako sam jahala bijelog konja’ Ivane Bošnjak Volda i Thomasa Johnsona Volde, koji je svjetsku premijeru imao na festivalu u Ottawi 2022. od kada je prikazan na više od 50 festivala diljem svijeta s nizom nagrada.

Na pedesetak festivala diljem svijeta bio je i ‘Obiteljski portret’ Lee Vidaković, a hrvatski animirani uratci prikazivani su i u Annecyju, Ottawi, Fantoche u Badenu te Manchesteru, koji je posebnu pažnju posvetio hrvatskom baštinskom i suvremenom animiranom filmu.

Važne europske adrese za kratki metar su i njemački Oberhausen te finski Tempere, a oba su u 2023. ugostili domaće autore i njihove filmove, ‘Niska trava’ Davida Gaše i ‘Dohvatiti sunce: El Shatt’ Ane Bilankov, te ‘Hortikultura’ Silve Ćapin.

Uz sve selekcije i nagrade, hrvatski su filmovi prikazivani i u posebnim fokus programima diljem svijeta.

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Nastavite čitati
Klikni za komentiranje

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Kultura

 „Prostori prostranstva“ stižu u KUC Travno i HNK Varaždin

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji je performerica Josipa Bubaš u scenskom prostoru ispunjenom projekcijom visoke trave i bilja. Na njezinu se tijelu i odjeći preklapaju vizualni prikazi prirode, stvarajući dojam povezanosti čovjeka i okoliša. U pozadini se nazire velika sjena njezina lika, koja dodatno naglašava igru svjetla, slike i prostora. Plavičasti tonovi i projekcije stvaraju pomalo nadrealnu atmosferu te vizualno povezuju tijelo, prirodu i prostor, što je ujedno jedna od tema predstave „Prostori prostranstva“.
Foto: Umjetnička organizacija Istovremeno

Predstava se bavi odnosom tijela, prostora i misli te istražuje kako doživljavamo prostor oko sebe, ali i vlastiti unutarnji svijet

Poslušaj članak

Multimedijska predstava „Prostori prostranstva“ autorice i performerice Josipe Bubaš gostuje 14. i 15. studenoga u Atomskom skloništu KUC-a Travno. Subotnja izvedba počinje u 20 sati, a nedjeljna matineja u 11 sati. Nakon nedjeljne izvedbe publika će moći sudjelovati u kratkom razgovoru o predstavi i temama koje otvara. Ulaz je slobodan.

Predstava se bavi odnosom tijela, prostora i misli te istražuje kako doživljavamo prostor oko sebe, ali i vlastiti unutarnji svijet. Kroz četiri različita prostora i perspektive otvara pitanja o tome što stvaramo, što ostavljamo iza sebe i kako se naš svakodnevni život odražava na prostor u kojem živimo i djelujemo.

Posebnost izvedbe bit će i „Hrana za atomsko sklonište“, koju će tijekom performansa pripremiti novinarka i gastro stručnjakinja Željka Klemenčić.

Koncept, tekst i izvedbu potpisuje Josipa Bubaš, dok su za video, zvuk i vizuale zaslužni Tomislav Čuveljak, a za dramaturško i koreografsko oblikovanje Alexandra Madsen. U predstavi se koriste i ulomci romana „Hodanje“ Thomasa Bernharda.

Nakon gostovanja u KUC-u Travno, „Prostori prostranstva“ 19. studenoga stižu i na pozornicu HNK-a Varaždin.

Nastavite čitati

Kultura

Tajni agenti 010 u novoj misiji: spašavaju vlastiti libido

Objavljeno

/

Napisao/la:

Vizual je osmišljen kao šareni, razigrani filmski plakat u disco stilu. U središtu se nalazi velika sjajna disco kugla, unutar koje su prikazani mladić i djevojka u invalidskim kolicima, nasmijani i okrenuti jedno prema drugome. Osvjetljenje u ljubičastim i zlatnim tonovima, reflektori i svjetlucavi efekti stvaraju atmosferu zabave, plesa i romantike. Tamnoljubičasta pozadina dodatno naglašava svjetlosne efekte, dok simboli muškog i ženskog spola diskretno upućuju na temu ljubavi, privlačnosti i seksualnosti. Na vrhu plakata istaknut je naziv „Tajni agent 010 u novom filmu Sixxx pack“, ispisan velikim, podebljanim slovima. Cijeli vizual odiše humorom, vedrinom i pozitivnom energijom te najavljuje film koji na opušten i nekonvencionalan način progovara o ljubavi, odnosima i seksualnosti osoba s invaliditetom.
Foto: Udruga Spirit

Agenti se ovoga puta moraju snaći u svijetu upoznavanja, flerta i ljubavnih odnosa. Pritom se susreću s nizom nespretnosti i nepredviđenih situacija, a ni špijunski poslovi ne daju im mira

Poslušaj članak

Nakon što su u prethodnim filmovima spašavali svijet od raznih prijetnji, riječki Tajni agenti 010 okreću se nešto osobnijoj misiji. U šestom nastavku serijala, naslovljenom „Devet i pol dejtova“, špijunske avanture zamjenjuju ljubavne zavrzlame, zavođenje i potraga za partnerom, uz prepoznatljivu dozu humora.

Ideja za promjenu teme rodila se tijekom glumačkih vježbi. Glumcima je, kako objašnjava voditelj projekta i redatelj Denis Pilepić Pille, dosadilo spašavati svijet pa su poželjeli nešto novo. U šali su predložili pornografski film, a nakon početnog nesporazuma s redateljem dogovor je ipak pao na erotsku komediju.

Tako je nastao „Devet i pol dejtova“, film koji se poigrava poznatim naslovom „Devet i pol tjedana“, ali donosi sasvim drukčiju priču. Agenti se ovoga puta moraju snaći u svijetu upoznavanja, flerta i ljubavnih odnosa. Pritom se susreću s nizom nespretnosti i nepredviđenih situacija, a ni špijunski poslovi ne daju im mira. U pozadini se, naime, odvija i potraga za nestalim dokumentima čije mjesto skrivanja ostaje tajna.

Članovi Tajnog agenta 010 mladi su glumci s invaliditetom okupljeni oko riječke Udruge Spirit. Svoje likove godinama grade na vlastitim osobnostima, improvizaciji i humoru, a novim filmom otvaraju i temu seksualnosti, privlačnosti i partnerskih odnosa. Riječ je o područjima koja su često opterećena predrasudama, ali i svakodnevnim preprekama.

Kako ističe Pilepić, želja za upoznavanjem i ljubavnim životom ne razlikuje se od želja drugih mladih ljudi, no osobama s invaliditetom put do susreta i veza često je znatno složeniji. Izlasci nerijetko zahtijevaju organizaciju podrške, a pratnja roditelja ili asistenta može dodatno otežati spontano upoznavanje. Tome treba pridodati i nedostatak prilika za druženje izvan vlastitih krugova te suočavanje s tuđim predrasudama i vlastitim nesigurnostima. Upravo su o tim iskustvima odlučili progovoriti kroz komediju.

Agentska se ekipa u međuvremenu sve više širi. U prošlogodišnjem nastavku „Apokalipsa WOW!“ sudjelovalo je dvadesetak osoba s invaliditetom, a gostovali su i Goran Navojec te Denis Brižić. Kroz dosadašnje nastavke pojavila su se i brojna poznata imena, među kojima su Šajeta, Krešimir Mišak, Asim Ugljen, Mile Kekin i Enis Bešlagić.

Važan dio serijala oduvijek je bila i glazba. Nakon što su svoje pjesme za prethodne filmove ustupili Gustafi, Metak, Darko Rundek i drugi izvođači, ovoga puta izbor je pao na album „Govor tijela“ grupe Boa iz 1983. godine. Autori najavljuju i međunarodne goste iz Londona, Berlina i Finske, uz nekoliko domaćih iznenađenja čija imena zasad ne otkrivaju. Ipak, naglašavaju kako su gosti samo dodatak, dok su glavni adut filma njihovi glumci i njihova prepoznatljiva energija.

Nakon gostovanja u brojnim gradovima, među kojima su Novi Sad, Priština i Kotor, Tajni agenti 010 ponovno stižu pred riječku publiku. Premijera novog filma dio je programa Sixxx pack, dvodnevnog događanja tijekom kojeg će biti prikazano svih šest nastavaka serijala. Program je namijenjen i publici koja dosad nije imala priliku upoznati agente, ali i onima koji žele ponovno pogledati njihove dosadašnje avanture.

Sixxx pack održat će se 16. i 17. studenoga u HKD-u na Sušaku, a oba dana program počinje u 19 sati. Nakon riječkog predstavljanja Tajne agente 010 očekuju i gostovanja u Zagrebu i Karlovcu.

Ulaz je slobodan, uz mogućnost donacije prema želji posjetitelja. Rezervacije mjesta dostupne su na www.spirit-ri.hr.

Dio atmosfere s glumačkih vježbi i najave novog filma može se pogledati na YouTube kanalu Tajni agent 010.

Nastavite čitati

Kultura

BOLJE DA SE NISI NI RODILA Predstava o predrasudama

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji je prikazana skupina sudionika predstave koja zajedno pozira nakon izvedbe. U središtu se nalazi osoba u invalidskim kolicima, okružena ostalim članovima skupine. Fotografija prikazuje zajedništvo, podršku i važnost prihvaćanja različitosti te promicanja inkluzije u društvu.
Foto: Fakultet za medije i odnose s javnošću Sveučilišta u Dubrovniku

Predstava je dio studentskog projekta Akademska inkluzija, koji organiziraju studenti Fakulteta za medije i odnose s javnošću Sveučilišta u Dubrovniku. Pred punim gledalištem skupina je prvi put izvela predstavu izvan Zagreba

Poslušaj članak

U Kazalištu Marina Držića 29. listopada održana je predstava „Bolje da se nisi ni rodila“ u izvedbi dramske skupine Gordogan.

Predstava je dio studentskog projekta Akademska inkluzija, koji organiziraju studenti Fakulteta za medije i odnose s javnošću Sveučilišta u Dubrovniku.

Pred punim gledalištem skupina je prvi put izvela predstavu izvan Zagreba, a publiku je potaknula na razmišljanje o položaju osoba s invaliditetom i odnosu društva prema njima.

Ovaj projekt pokrenut je s ciljem pružanja podrške studentima s invaliditetom, kroničnim bolestima i teškoćama psihičkog zdravlja. Voditelji projekta su Sara Kalogjera i Bruno Dedo, a projekt je započeo 2025. godine nizom stručnih predavanja i dvodnevnom konferencijom „Tvoja prava nisu privilegija“. Na konferenciji su sudjelovale brojne osobe iz javnog života koje su podijelile svoja iskustva o usklađivanju privatnog života i karijere s izazovima koje donose različite teškoće.

Već u svojem prvom izdanju projekt je ostvario značajan uspjeh. Osvojio je nagradu HealthComm Award 2026. za najbolji komunikacijski projekt u zdravstvu, kao i Rektorovu nagradu Sveučilišta u Dubrovniku. Drugo izdanje projekta započelo je ovog listopada, a uz kazališnu predstavu uključuje i tri javne tribine te sveučilišni forum „To (ni)je moj problem“. Forum će se održati 9. studenoga na Sveučilištu u Dubrovniku, a među najavljenim gostima su Aleksandar Stanković, Gina Damjanović, Antonela Golobić i Ana Bulut Križić.

U središtu predstave „Bolje da se nisi ni rodila“ nalazi se priča Laure Begić, 20-godišnje studentice psihologije iz Zagreba kojoj je u ranom djetinjstvu dijagnosticirana spinalna mišićna atrofija tipa 2. Naslov predstave nastao je iz njezina osobnog iskustva. Naime, nakon što je uz pomoć rampe i čekanja vozača uspjela ući u tramvaj, jedna joj je prolaznica uputila riječi: „Bolje da se nisi ni rodila“. Taj događaj potaknuo ju je na razmišljanje o tome kako društvo gleda na osobe s invaliditetom i doživljava li njihov život kao teret.

Iako se predstava bavi Laurinim iskustvom života s invaliditetom, njezina poruka puno je šira. Govori o odnosu svakog pojedinca prema ljudima oko sebe, o predrasudama kojih često nismo ni svjesni te o odgovornosti koju imamo za vlastite riječi i postupke. Laura kroz svoju ulogu pokazuje da se ne osjeća drukčijom od svojih vršnjaka. Iako se kreće u invalidskim kolicima, suočava se s istim svakodnevnim brigama, željama i problemima kao i drugi mladi ljudi.

Osobe s invaliditetom i dalje se susreću s brojnim preprekama koje im otežavaju svakodnevni život. Među njima su nepristupačni javni prostori, nedostatak rampi i dizala, neprilagođeni sanitarni čvorovi te problemi s korištenjem javnog prijevoza. Izazovi su prisutni i u obrazovanju, gdje često nedostaju prilagođeni prostori i potrebna podrška. Osim fizičkih prepreka, osobe s invaliditetom suočavaju se i s različitim oblicima diskriminacije, poput podcjenjivanja, oduzimanja samostalnosti i stvaranja osjećaja da ne mogu same donositi odluke o vlastitom životu.

Upravo zato kazalište i umjetnost imaju važnu ulogu u podizanju svijesti o ovoj temi. Predstave poput „Bolje da se nisi ni rodila“ omogućuju publici da upozna iskustva koja možda nisu dio njezine svakodnevice i da situacije sagleda iz drukčije perspektive. Takve priče mogu potaknuti razumijevanje, ali i preispitivanje vlastitih stavova i ponašanja.

Inkluzija ne bi trebala biti samo pojam o kojem govorimo, nego način na koji se odnosimo jedni prema drugima. Promjene počinju od svakog pojedinca, od spremnosti da prepoznamo vlastite predrasude i prihvatimo različitosti.

Predstava koja je izvedena u Dubrovniku podsjetila je publiku da osobe s invaliditetom ne traže poseban tretman, nego jednake mogućnosti, poštovanje i pravo na dostojanstven život. Ponekad je upravo slušanje tuđih iskustava prvi korak prema društvu u kojem se nitko neće osjećati isključeno.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu