In Metropola
Grad Zagreb za programe u kulturi dodijelio dvostruko više sredstava nego lani
Velik je zaokret oko ulaganja u kulturne objekte, poput Paromlina koji je najveća kapitalna investicija ovog mandata gradonačelnika pa će uskoro početi i građevinski radovi.
Za programe javnih potreba u kulturi Grad Zagreb je ove godine dodijelio ukupno 8,3 milijuna eura, što je gotovo dvostruko više nego prošle, a zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević istaknuo je da su sredstva za kulturu povećana u svim kategorijama.
Kako je istaknuto u četvrtak na konferenciji za novinare, ove je godine dodijeljeno ukupno 8,3 milijuna eura naspram prošlogodišnjih 4,3 milijuna, a povećan je i broj financiranih programa i broj organizacija. U 2024. odobrena su 1384 programa naspram 1163 programa u 2023. godini.
Tomašević je istaknuo da se ulaganja odnose i na kapitalna ulaganja i na programe za izvaninstitucionalnu kulturu, kulturne ustanove grada Zagreba te investicijsko održavanje kulturnih ustanova.
“Time pokazujemo da nam nije samo deklarativno stalo do kulture”, rekao je i dodao kako je to u skladu sa strategijom koju je prije nekoliko mjeseci prihvatila gradska skupština.
Ocijenio je kako takva odluka pokazuje njihovu ambiciju da kulturu vrate na mjesto koje joj i pripada u gradu Zagrebu.
Napomenuo je da su svi natječaji ove godine završili u rekordnom roku te dodao kako će to cijeniti svi organizatori gotovo 1400 programa koji se financiraju iz proračuna grada Zagreba.
Velik je zaokret, naglasio je, oko ulaganja u kulturne objekte, poput Paromlina, koji je najveća kapitalna investicija našega mandata pa će uskoro početi i građevinski radovi.
Iz proračuna grada Zagreba sedam posto za kulturu
“Godine 2021. godine iz proračuna grada Zagreba odlazilo je 5 posto sredstava za kulturu, što je dosta u odnosu na mnoge hrvatske gradove pa i europske gradove”, rekao je Tomašević i dodao kako su sada to podigli na 7 posto ukupnoga proračuna grada Zagreba.
Podsjetio je da je u ukupnom iznosu za sve aspekte kulture za 2021. godinu bilo planirano 95 milijuna eura, a u proračunu za 2024. godinu 168 milijuna eura, što je oko 73 milijuna eura ili 76 posto skoka u ovih samo nekoliko godina.
Naglasio je kako su se isto tako povećala i programska sredstva za kulturne ustanove grada Zagreba u odnosu na prethodnu godinu, za čak 65 posto.
Sredstva za kulturne ustanove i njihovo održavanje i opremanje u odnosu na 2021. povećana su peterostruko, a trostruko povećanje je u odnosu na prošlu godinu, rekao je Tomašević.
Smatra kako će se sve to vidjeti u njegovoj viziji kulture koja nije elitistička.
Očekuje od svih gradskih ustanova da se otvore prema lokalnoj zajednici i prema različitim korisnicima, a kulturne ustanove pozvao je da više surađuju međusobno i s izvaninstitucionalnim kulturnim organizacijama.
Kultura treba biti dostupna svima, a to znači kultura po kvartovima pa smo ove godine i povećali sredstva za tu namjenu, napomenuo je zagrebački gradonačelnik.
Na pitanje je li povećan proračun za kulturu zato što su biračko tijelo koje preferira kulturu njegovi glasači, Tomašević je odgovorio kako oni ne štede nego ulažu u sve segmente, a ne samo u kulturu. Zahvaljujući racionalnoj štednji i europskim fondovima ulaže se u sve segmente – promet, sport, obrazovanje i u dječje vrtiće, dodao je.
Pročelnica Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Emina Višnić istaknula je kako se ovakvim rastom financiranja ostvaruje dodatna potpora za već etablirane programe, ali se otvara i prostor za rast kvalitete i opsega programa koji su ranije bili znatno podfinancirani, te za razvoj novih programa.
Hina
In Metropola
GRAD ZAGREB Za djetinjstvo bez siromaštva
Grad Zagreb sastavit će povjerenstvo za pripremu Akcijskog plana za suzbijanje siromaštva koji će za par mjeseci biti predstavljen zastupnicima Gradske skupštine
Poslušaj članak
Suzbijanje dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti te stvaranje jednakih prilika za sve mališane jedna je od ključnih agendi zagrebačke Gradske uprave u narednom razdoblju.
To bi se, među ostalim, dalo zaključiti iz jučerašnje tiskovne konferencije gradonačelnika Tomislava Tomaševića i njegovih zamjenika Danijele Dolenec i Luke Korlaeta upriličene u Prirodoslovnom muzeju u kojemu je, sat vremena ranije, gradonačelnik otvorio skup „Za djetinjstvo bez siromaštva“.
Gradonačelnik i zamjenici najavili su i pokretanje Akcijskog plana za suzbijanje siromaštva, temeljenog na istraživanju o dobrobiti i potrebama školske djece, što je najopsežniji projekt te vrste u Zagrebu. U istraživanju je sudjelovalo gotovo četiri tisuće školaraca te predstavlja bogat izvor podataka o socio-ekonomskom statusu djece i uvjetima u kojima žive.
Tek da podsjetimo, ova je Gradska uprava, kao svojevrsnu uvertiru u Akcijski plan za suzbijanje siromaštva, već donijela niz socijalnih mjera za djecu i obitelji u nepovoljnom ekonomskom položaju.
Primjerice, gotovo 90 posto cijene dječjeg vrtića podmiruje se iz gradskog proračuna, a više od 32 tisuće djece obuhvaćeno naknadama za ranjive obitelji. Uzgred, za mandata gradonačelnika Tomaševića otvoreno je 19 novih dječjih vrtića, a najavljeno je otvaranje još jednog.
Usto, iz gradskog je proračuna osiguran i besplatan javni prijevoz za gotovo 30 tisuća djece i učenika.
Gradonačelnik Tomašević naglasio je kako je stopa rizika od siromaštva u Zagrebu niža nego u ostatku Hrvatske, no svejedno će Grad i dalje ulagati u uklanjanje nejednakosti i osiguravanje jednakih prilika za sve.
Zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec istaknula je kako „upravo u dječjoj dobi različitim mjerama, prije svega u obrazovnom, socijalnom i zdravstvenom sustavu, možemo prekinuti ciklus siromaštva”.
– Kombinacijom univerzalnih i ciljanih mjera možemo pomoći djeci da izađu iz siromaštva već u ranoj dobi i omogućiti im da ostvare svoje potencijale – rekla je Dolenec.
Grad Zagreb sastavit će povjerenstvo za pripremu Akcijskog plana za suzbijanje siromaštva koji će za par mjeseci biti predstavljen zastupnicima Gradske skupštine.
In Metropola
GRAD ZAGREB Značajna ulaganja u zaštitu mentalnog zdravlja
Smatramo svojom odgovornošću osigurati potrebna sredstva i resurse kako bi stručnjaci mogli što kvalitetnije raditi s djecom i mladima, rekla je Danijela Dolenec
Poslušaj članak
Uoči Svjetskog dana mentalnog zdravlja, 10. listopada, diljem Hrvatske organiziraju se simpoziji, radionice i javno-zdravstvene akcije kojima je cilj senzibilizirati javnost za rastući problem koji sve više opterećuje zdravstveni sustav – mentalno zdravlje, pogotovo kod mladih.
Tim je povodom Grad Zagreb u suradnji s Centrom za zdravlje mladih Doma zdravlja Zagreb – Istok jučer u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju organizirao simpozij „Algoritam odnosa – od pojedinca do zajednice”, peti po redu na temu mentalnog zdravlja.
Stručnjaci okupljeni na simpoziju, kroz predavanja i panele, u fokus rasprave stavili su ulogu obitelji, škole, zdravstvenog i socijalnog sustava te lokalne zajednice kao ključnih čimbenika za zaštitu mentalnog zdravlja. Riječ je o međuljudskim odnosima općenito u kojima se djeca i mladi sve teže snalaze. Pridoda li se k tome i izostanak jasne javno-zdravstvene politike u zaštiti mendalnog zdravlja, ne treba čuditi činjenica da sustavno raste broj djece i mladih s dijagnozama tjeskobe, anksioznosti i drugih srodnih poremećaja.
Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Danijela Dolenec, otvarajući simpozij, istaknula je kako je Grad Zagreb u zadnjih pet godina, dakle za mandata ove gradske uprave, šesterostruko povećao ulaganja u gradske ustanove koje se bave mentalnim zdravljem djece i mladih.
– Pokazatelji mentalnog zdravlja djece i mladih nisu dobri i zato moramo kontinuirano ulagati u sustav i podržavati stručnjake koji svakodnevno rade s djecom i mladima – rekla je Dolenec te napomenula kako ova gradska uprava „smatra svojom odgovornošću osigurati potrebna sredstva i resurse kako bi stručnjaci mogli što kvalitetnije raditi s djecom i mladima”.
Tek da podsjetimo, suorganizator simpozija Dom zdravlja Zagreb – Istok pruža cjelodnevnu zdravstvenu skrb za djecu i mlade, a unutar njega djeluje Centar za zdravlje mladih (CZM). Riječ je o projektu Grada Zagreba koji za misiju ima, uz sve ostalo, zaštitu mentalnog te spolnog i reproduktivnog zdravlja mlađih generacija. Usto, CZM često provodi akcije koje za cilj imaju promociju zdravog načina života.
Uz zamjenicu gradonačelnika Dolenec, na jučerašnjem su se simpoziju prigodnim govorima prisutnima obratili i Tatjana Vlahović, ravnateljica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, Jurica Kravaršćan, ravnatelj Doma zdravlja Zagreb – Istok te Ivana Pavić Šimetin, izaslanica ministra znanosti, obrazovanja i mladih.
In Metropola
SARAJEVSKA CESTA Povijesni dan za Novi Zagreb
Posebno zadovoljni trebali bi biti stanovnici kvartova Travno, Utrina, Dugava, Zapruđa, Hrelića i Jakuševca, jer će puštanje u promet Sarajevske ceste značajno rasteretiti promet
Poslušaj članak
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, zajedno sa zamjenicima Danijelom Dolenec i Lukom Korlaetom te predsjednikom Gradske skupštine Matejem Mišićem, dijelio je sjajno raspoloženje s okupljenim građanima u petak, 2. listopada, na svečanom otvorenju Sarajevske ceste.
Riječ je o kapitalnom projektu Grada Zagreba na koji su građani Novog Zagreba čekali više od četiri desetljeća. Posebno zadovoljni trebali bi biti stanovnici kvartova Travno, Utrina, Dugava, Zapruđa, Hrelića i Jakuševca, jer će puštanje u promet Sarajevske ceste značajno rasteretiti promet. Rekonstruirana prometnica, naime, proteže se od rotora u Zapruđu do spoja prema budućem nadvožnjaku, koji grade Hrvatske autoceste i još nije poznato kada će biti završen.
Radovi na rekonstrukciji Sarajevske ceste trajali su dvije godine jer je, uz sve ostalo, postavljena nova prometna signalizacija i javna rasvjeta, zaštita od buke te su uz prometnicu uređene pješačke i biciklističke staze. Također su obavljani i radovi na komunalnoj infrastrukturi – na sustavu odvodnje, vodovodu, elektroenergetskim i komunikacijske instalacijama – što dovoljno govori koliko je obnova Sarajevske bila zahtijevan i složen posao.
Gotovo 40 tisuća stanovnika ovog dijela metropole uskoro će, početkom studenog 2026., svjedočiti još jednom povijesnom danu za Novi Zagreb. U promet će naime biti puštena i tramvajska pruga na Sarajevskoj cesti, a riječ je prvim tramvajskim tračnicama koje su u Zagrebu postavljene nakon četvrt stoljeća. Kada tramvaji počnu voziti ovim dijelom Novog Zagreba i spajati ga s metrpolom preko rijeke Save, prometne gužve bit će neusporedivo podnošljivije.
Sveukupna vrijednost radova na Sarajevskoj cesti, uključujući i tramvajsku prugu te rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, iznosi oko 36 milijuna eura. Cijela investicija financirana je iz proračuna Grada Zagreba, na što je gradonačelnik Tomašević također posebno ponosan.
-
in MREŽAPrije 6 danaStigle promjene pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga
-
Civilno društvoPrije 7 danaPomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
-
Osobe s invaliditetomPrije 6 danaPravobranitelj Jurišić traži odgovornost zbog slučaja Jankomir
-
Osobe s invaliditetomPrije 5 danaZapošljavanje osoba s invaliditetom u 2026. godini
-
VijestiPrije 2 danaPotpora za prijevoz studenata s invaliditetom
-
Video / podcastPrije 6 danaZašto dug sastanak može biti iscrpljujuć za nagluhe osobe?
-
BocciaPrije 2 danaDora Bašić zlatna na Svjetskom kupu u Brazilu
-
Civilno društvoPrije 2 danaPokrenut program „Mreža podrške u zajednici”




