Ovaj slučaj, tvrde aktivisti, skreće pozornost na iskrenost tvrtki poput Googlea koje se hvale svojom predanošću u stvaranju inkluzivnih radnih mjesta, posebno za osobe s invaliditetom
Jalon Hall u poslovnoj će povijesti tehnološkog giganta Googlea ostati zabilježena kao prva gluha zaposlenica crne boje kože. To je jedna strana priče, ona pozitivna. Google je upravo Jalon Hall isticao kao primjer inkluzivnosti svoje poslovne politike.
Koje li ironije, ovih je dana Hall podnijela prvu tužbu protiv Googlea zbog iščašenog prakticiranja tzv. inkluzivnosti, naime tužbu za diskriminaciju na temelju invaliditeta i rasne pripadnosti.
Hall, isprva angažirana kao moderatorica sadržaja za YouTube, tvrdi da joj Google nije uspio pružiti razumne prilagodbe, uključujući i tumačenje znakovnog jezika, što je značajno je utjecalo na njezinu sposobnost da obavlja svoje dužnosti.
Unatoč jamstvima da će joj biti osigurane usluge prevođenja na znakovni jezik tijekom procesa zapošljavanja, Google je navodno ograničio Hallov pristup tumaču, navodeći ‘zabrinutost zbog povjerljivosti’. U prosincu 2022. Hall je podnijela tužbu zbog diskriminacije, s naglaskom na rasizam i audizam (predrasude prema gluhim ili nagluhim osobama). Google je na navode iz tužbe odgovorio tako što je tražio da se Hall uruči izvanredni otkaz ugovora o radu iz proceduralnih razloga, tvrdeći da je njezina tužba podnesena prekasno. Tvrtka se nije izravno osvrnula na optužbe.
Unatoč Googleovoj javnoj slici inkluzivnosti i raznolikosti, iskustva otkrivaju brojne izazove s kojima se suočavaju crnci ili zaposlenici s invaliditetom u tehnološkom divu.
Google, s radnom snagom od gotovo 185 tisuća ljudi, kritiziran je zbog svoje interne kulture koja favorizira pojedince koji odgovaraju tradicionalnim normama tehnološke industrije. No tvrdnje Hall podupire dvadesetak internih dokumenata koje su novinari dobili na uvid, usto i razgovori s njezinim kolegama koji su joj pružili podršku. Hall tvrdi da ju je Google koristio u javnim i online platformama kao ‘zaštitno lice’ raznolikosti radnih mjesta. Prošle godine pohvaljena je na LinkedInu tvrtke jer je ‘pomogla proširiti mogućnosti za crne gluhe zaposlenike’ dok su joj na Googleovom instagram računu zahvalili što je projekt #LifeAtGoogle učinila inkluzivnijim.
– Google me koristi kako bi izgledao inkluzivno za zajednicu gluhih i cjelokupnu zajednicu osoba s invaliditetom – kaže Hall.
Tvrdi da joj tvrtka nije samo uskratila pristup prevoditelju za znakovni jezik, već je i namjerno odgodila nadogradnju osnovnih alata bez kojih nije mogla savjesno i stručno obavljati posao za koji je plaćena. Ono što je međutim posebno nezgodno jest činjenica da je njezina tužba bacila novo svjetlo na problem podzastupljenosti crnaca i zaposlenika s invaliditetom u Googleu.
Ovaj slučaj, tvrde aktivisti, skreće pozornost na iskrenost tvrtki poput Googlea koje se hvale svojom predanošću u stvaranju inkluzivnih radnih mjesta, posebno za osobe s invaliditetom. Hall je odlučila ostati u Googleu u nadi da će potaknuti pozitivne promjene, a usto je postala i zagovornica zajednice crnih gluhih zaposlenika unutar tvrtke.
Uistinu je ovo vrlo nezgodna priča za Google, no mogla bi otvoriti i pitanje o otvorenosti hrvatskih poslodavaca za zapošljavanje stranaca s invaliditetom. Jesu li, primjerice, naše tvrtke spremne angažirati neke Nepalce ili Filipince s određenim tjelesnim ograničenjima, a bili bi pouzdano dobri u obavljanju povjerenog im posla?
