S obzirom na to da se seks ubraja u tjelesnu aktivnost, siguran je način do potrošnje ozbiljnijeg broja kalorija

Uz uravnoteženu i zdravu prehranu i redovitu tjelesnu aktivnost, zdravom starenju te zdravoj koži i kosi pridonosi seks.

Iako većina ljudi ljepotu i seksualni život ne povezuje, studije su pokazale da ta dva faktora imaju značajnu poveznicu. Veći broj hormona estrogena kroz orgazam i tjelesna aktivnost za vrijeme seksa utječu na ljepotu i zdravlje kože, a o čemu piše  portal Mindbodygreen, koji se bavi temama iz područja znanosti, zdravlja i ljepote.

Potiče vitalnost kože i kose

Spolno aktivne žene imaju veću razinu estrogena jer se razina hormona povećava tijekom orgazma. Estrogen je zaslužan za normalno funkcioniranje kože, krvnih žila, folikula dlake, uljnih žlijezda i melanocita. Uz to što potiče vitalnost kože i kose, pridonosi održavanju normalne funkcije kožne barijere, hidrataciji kože i zacjeljivanju rana.

Ljepši i sjajniji ten

Kao i druge tjelesne aktivnosti, seks utječe na cirkulaciju krvi i povećava dotok kisika u kožu i druge organe. Također, povećava i broj otkucaja srca što dovodi do protoka krvi, a poboljšana cirkulacija zaslužna je za ljepši i sjajniji ten. S obzirom na to da se seks ubraja u tjelesnu aktivnost, siguran je način do potrošnje ozbiljnijeg broja kalorija.

Smanjuje stres

Istraživanja pokazuju da parovi koji redovito stupaju u seksualne odnose imaju znatno nižu razinu stresa. Kada je tijelo u velikoj mjeri izloženo stresu oslobađa se hormon koji utječe na rad i proizvodnju uljnih žlijezda zbog čega nastaju akne i slične upale. Osim toga, kortizol, hormon stresa povezan je i s preuranjenim znakovima starenja te pojavom bora. Redoviti seks može smanjiti štetne učinke stresa na kožu, a postoje i dokazi koji govore da estrogen, koji se oslobađa tijekom orgazma, povećava razinu kolagena.

Ubrzava zacjeljivanje akni

S obzirom na to da stres narušava stanje kože, a seksualni odnosi smanjuju posljedice, znanstvenici tvrde da bi redovit seks mogao potaknuti i zacjeljivanje ožiljaka od akni.

Jača kosu i nokte

Seks nije dobar samo za kožu već i kosu i nokte, jer poboljšava sposobnost tijela da učinkovito apsorbira hranjive tvari. Veća razina esencijalnih vitamina i minerala dugoročno dovodi do zdrave kose i jakih noktiju.

Kvalitetniji i bolji san

Dobar san san jamči svježiji i budniji izgled ujutro, a to je posljedica lučenja hormona oksitocina, koji je poznat kao hormon koji pridonosi dobrom osjećaju. On je zaslužan za osjećaje pospanosti i opuštenosti nakon orgazma.

Piše: Andrea Latinović

Koristite odjeću koja je udobna i laka za oblačenje, radite polako i nježno, uz stalnu komunikaciju s osobom koju oblačite, čak i ako je ona nesvjesna, kako bi smanjili stres. Ako niste sigurni u tehniku, posavjetujte se s medicinskom sestrom ili fizioterapeutom

Oblačenje nepokretne osobe zahtjeva pažnju, strpljenje i tehniku kako bi se izbjegle povrede i osigurao komfor osobi.

Prvi korak je da sve potrebno pripremite unaprijed, što znači donje rublje, odjeću, pelene (ako je potrebno), rukavice (ako koristite), i pomoćna sredstva.

Ako je osoba u krevetu, podignite glavu kreveta ako je moguće ili poduprite glavu i leđa jastucima da je podignete u polusjedeći položaj. Ako je osoba u invalidskim kolicima, provjerite da je sigurno pozicionirana.

Pripremite odjeću: Razvucite rukave i otkopčajte gumbe ili patentni zatvarač.

Obucite ruke: Podignite ruku osobe pažljivo i provucite je kroz rukav. Prvo obucite ruku koja je manje pokretna, a zatim drugu. Ako je potrebno, lagano podignite osobu kako biste olakšali oblačenje leđa.

Nakon što su obje ruke u rukavima, povucite odjeću preko glave (ako je majica) ili preko ramena i zakopčajte gumbe.

Oblačenje donjeg dijela tijela

Pripremite odjeću: Razvucite hlače ili suknju i postavite ih ispred osobe.

Obucite noge: Podignite jednu nogu pažljivo i provucite je kroz nogavicu, a zatim ponovite s drugom nogom.

Povucite hlače: Nakon što su obje noge u nogavicama, povucite hlače do koljena.

Podizanje za oblačenje: Ako je osoba u krevetu, lagano je okrenite na bok i povucite hlače preko kukova. Ako je u invalidskim kolicima, podignite je lagano kako biste povukli hlače do kraja.

Završni koraci

Provjerite udobnost: Uvjerite se da odjeća nije naborana, da ne radi pritisak na kožu i da je osoba udobno smještena.

Osigurajte sigurnost: Uvjerite se da osoba nije skliznula i da je sigurno smještena nakon oblačenja.

Koristite odjeću koja je udobna i laka za oblačenje, radite polako i nježno, uz stalnu komunikaciju s osobom koju oblačite, čak i ako je ona nesvjesna, kako bi smanjili stres. Ako niste sigurni u tehniku, posavjetujte se s medicinskom sestrom ili fizioterapeutom.

Ova tehnika zahtjeva vježbu, ali s vremenom ćete postati sigurniji i efikasniji u pomaganju osobi da se obuče.

In Portal

Ta je situacija znatno lošija ako se čovjek vraća u sredinu s nezdravim odnosima i lošom radnom atmosferom

Ljetni je godišnji odmor za većinu građana završio, vrijeme je za povratak na posao i u svakodnevicu.

Statistika govori da je 80 posto ljudi u blagom depresivnom raspoloženju kada se u jesen vrate s odmora, jer se ponovno trebaju prilagoditi dnevnoj rutini ureda i obiteljskog života. Nema više bezbrižnog odmora i slobodnog vremena. Ta je situacija znatno lošija ako se čovjek vraća u sredinu s nezdravim odnosima, lošom radnom atmosferom ili je preopterećen poslom.

Mini egzistencijalna kriza

Privikavanje na posao nakon godišnjeg odmora zna biti dosta stresno, a psiholozi ga uspoređuju s depresivnim raspoloženjem poslije praznika, Nove godine, Božića… U pitanju je ista letargija, umor i doživljaj bezvoljnosti pa čak i postavljanje nekih pitanja poput onog – što ja to želim od svoga života. Čak može izgledati i kao mini egzistencijalna kriza.

Pitanjem “kako izbjeći frustrirajući prvi dan na poslu” psiholozi se najozbiljnije bave, a postpraznička depresija ima i posebnu dijagnozu te je se ne smije olako shvaćati.

Naime, ljudi se često žale da ne mogu utjecati na svoje živote i pronaći zadovoljstvo u poslu. Kada odu na godišnji odmor, često neracionalno, misle da će po povratku sve biti kao iz bajke.

Suočavanje sa stvarnošću koja sa sobom nosi velika ograničenja i frustracije može dovesti do osjećaja nemoći i lošeg raspoloženja. Tu je i promjena prehrane jer smo tijekom odmora imali više vremena posvetiti se sebi, pripremiti nešto fino i često jesti laganiju hranu.

Sve to rezultira pokazateljima da je kod 76 posto zaposlenika razina stresa i umora prvog radnog dana slična onoj prije odlaska na odmor.

Nesanica, umor, glavobolja i tjeskoba samo su neki od simptoma postprazničkog sindroma, no nema razloga za zabrinutost ako ne traju dugo.

Stres manji ako se ne koristi više od dva tjedna odmora

Zanimljivo je da se povratku na posao najlakše prilagode oni koji ne koriste više od dva tjedna odmora, pokazala su istraživanja. Preporučljivo je stoga ”razbiti” godišnji odmor na manje dijelove pa tijekom godine koristiti nekoliko kraćih odmora. Nekoliko dana prije završetka odmora poželjno je vratiti se poznatom ustaljenom radnom ritmu ustajanja, hranjenja i spavanja.

Reakcije na promjene životnog ritma jako su individualne pa neki te promjene podnose lakše, a kod drugih mogu izazvati veće tegobe. Ipak, bez obzira na to, postoje savjeti i preporuke koji mogu biti primjenjivi za većinu ljudi.

Nekoliko dana predaha između putovanja i početka posla

Ostavite si dovoljno vremena za raspakiranje, završavanje sitnih obaveza i pripremu za odlazak na posao. Ako se vratite s puta neposredno prije prvoga radnoga dana, bit ćete u žurbi, zbrkani zbog pripreme za sutrašnji posao, nervozni i umorni od puta. Bilo bi dobro početi s radom sredinom tjedna – tako je petak bliže i šok je manji. Vratite li se kući neposredno prije polaska na posao, bit ćete u velikom stresu.

Nemojte planirati neki veliki, važni sastanak za prvo radno jutro. Dobro je prvog radnog dana napraviti više malih prekida rada za eventualnu kratku šetnju i lagano razgibavanje. Ne pokušavajte sve obaveze riješiti u dan ili dva, napravite popis prioriteta.

Kako započeti povratak s godišnjeg odmora

Završetak godišnjeg odmora i povratak u stvarnost trebao bi započeti i malo drugačijom prehranom. Za idealan doručak dovoljni su masniji kefir, kiselo mlijeko ili jogurt koji će vas držati sitima ili zobene pahuljice sa svježim sezonskim voćem.

Povratak na posao često nas vraća u začarani krug – nemamo vremena ništa skuhati pa odlazimo u prvu pekarnicu pojesti nešto s nogu. I onda na kraju jedemo vrlo štetnu i tešku hranu koja nam snižava tonus.

Što se prehrane tiče, treba jesti što više sirovog povrća i voća bogatog mineralima i vitaminima. Zeleno povrće bogato je magnezijem, utječe na raspoloženje i smanjuje stres. Magnezij utječe na više od 300 biokemijskih reakcija u tijelu, dovodi do opuštanja mišića i regulacije rada srca.

Fizička aktivnost i zdrave navike

Nikad nemojte zaboraviti da su najučinkovitije metode za uklanjanje stresa, neraspoloženja i depresivnih kriza sportsko-rekreativne aktivnosti (jogging, plivanje, vožnja bicikla), zdrava prehrana i druženje s prijateljima. Pijte dovoljno tekućine. Većina ljudi na poslu pije samo kavu kako bi, kako tvrde, ostali što bolje fokusirani na ono što rade.

No, kako biste si osigurali pravu dozu hidracije, uvijek uza se imajte bočicu s nekom tekućinom te povremeno popijte nekoliko gutljaja. Mozak najbolje funkcionira kada tijelo ima dovoljno tekućine. I nemojte čekati da ožednite jer tada je već kasno.

Nema univerzalnog recepta

Kada je riječ o prilagodbi svakodnevnoj rutini, treba imati na umu da nema idealnog i univerzalnog recepta. Ono što pomaže jednoj osobi, ne mora nužno pomoći i drugoj. Iskustvo je pokazalo da je prilagodba uspješnija kod osoba koje žive zdravim načinom života, koje postupno povećavaju radni ritam, koje ne tuguju za divnim danima odmora nego uživaju u lijepim uspomenama.

No, ako ni jedna mjera ne pomaže, ako nas posao kojem se vraćamo sve manje veseli ili nas uopće više ne ispunjava, ako nam izaziva sve više stresa, nezadovoljstva i česte frustracije, možda je došlo vrijeme za veliku inventuru poslovne karijere, da evaluirate svoj odabir i ozbiljno razmislite o promjeni radnoga mjesta.

Piše: Vedrana Larva