AI u zdravstvu nudi ogroman potencijal za budućnost, ali istovremeno zahtijeva odgovoran pristup kako bi se osigurala kvaliteta, sigurnost i etičnost primjene

Primjena umjetne inteligencije (AI) u zdravstvu postaje sve značajnija jer omogućuje rješavanje složenih problema, povećava efikasnost i poboljšava zdravstvene ishode. Evo nekoliko ključnih područja u kojima AI doprinosi zdravstvu.

AI može analizirati medicinske slike, kao što su MRI, CT, mamografije i rendgenski snimci, kako bi prepoznala rane znakove bolesti poput raka, moždanih udara i kardiovaskularnih bolesti. Algoritmi su u mnogim slučajevima točniji ili jednako točni kao ljudski stručnjaci.

Umjetna inteligencija omogućava razvoj personaliziranih planova liječenja na temelju genetike, životnog stila i medicinske povijesti pacijenata. Algoritmi analiziraju podatke iz genomskih istraživanja i povezuju ih s odgovorima na određene lijekove ili terapije, omogućavajući individualizirani pristup liječenju.

AI upravljani roboti pomažu kirurgima tijekom složenih operacija, pružajući veću preciznost, minimalnu invazivnost i smanjenje vremena oporavka. Na primjer, sustav da Vinci pomaže u laparoskopskim operacijama uz visoku preciznost.

AI chatboti i virtualni asistenti pomažu pacijentima u dobivanju brzih odgovora na medicinske upite, savjetima za simptome, praćenju stanja i podsjećanju na terapije. Ovi sustavi koriste prirodni jezik za interakciju s pacijentima i zdravstvenim osobljem.

AI pomaže u analizi podataka dobivenih od kućnih medicinskih uređaja, omogućavajući liječnicima daljinsko praćenje pacijenata s kroničnim bolestima, poput dijabetesa i hipertenzije.

Umjetna inteligencija pomaže u obradi velikih količina podataka u bolnicama, smanjujući vrijeme potrebno za obradu medicinskih kartona i olakšava organizaciju i analizu podataka iz različitih izvora (elektronički zdravstveni zapisi, laboratorijski nalazi, genetski podaci).

Koristi se i u u istraživanju i razvoju novih lijekova. Algoritmi pomažu u pronalaženju novih molekula, analizi velikih podataka o kliničkim ispitivanjima i identificiranju potencijalnih terapija. Ovo skraćuje vrijeme potrebno za razvoj lijekova i smanjuje troškove.

AI aplikacije pomažu u praćenju i prepoznavanju obrazaca ponašanja povezanih s mentalnim poremećajima, poput depresije i anksioznosti. Programi temeljeni na AI mogu pružiti psihološku podršku, nuditi terapijske savjete i pratiti napredak pacijenata.

Nosivi uređaji, poput pametnih satova i fitness narukvica, koriste AI za praćenje vitalnih znakova poput otkucaja srca, razine kisika i spavanja. Ovi podaci se zatim koriste za procjenu općeg zdravstvenog stanja i rano otkrivanje abnormalnosti.

AI sustavi pomažu bolnicama i klinikama u optimizaciji resursa, poput raspoređivanja osoblja, upravljanja zalihama i poboljšanja logistike, čime se povećava efikasnost i smanjuju troškovi.

In Portal

Printanje asistivnih uređaja u nevjerojatno kratkom roku i za sitne novce postalo je stvarnost zahvaljujući naporima dvojice američkih entuzijasta

Mogu li 3D printeri stvarati asistivnu tehnologiju za pomoć osobama s invaliditetom u rješavanju problema s kojima se susreću u svakodnevnom životu?

Ako to pitate Noama Platta i Philipa Dunhama, koji su svoje karijere posvetili izgradnji humanijeg društva, odgovor je sam po sebi jasan. Oni kažu da 3D pisači za sada mogu stvarati jednostavnija asistivna pomagala, no proizvodnja u ovoj grani tehnološke industrije zapravo još nije ni počela. Visoko sofisticiranu asistivnu tehnologiju u 3D printu možemo očekivati tek u nekoj, ne tako bliskoj budućnosti.

Kako god bilo, Platt i Dunham svojim su dizajnom jednostavnijih pomagala već osvojili zajednicu osoba s invaliditetom te su besplatno isporučili više od petsto uređaja asistivne tehnologije korisnicima s različitim tjelesnim ograničenjima.

Arhitekt po zanimanju, Platt je prije tri godine osnovao neprfitnu organizaciju MakeGood, i to nakon što je dizajnirao prijenosnu WC školjku za čovjeka s cerebralnom paralizom kojemu je odlazak na zahod predstavljao veliki problem.

Njegov prijatelj Phillip Dunham kvadriplegičar je već 25 godina, a u 3D printanje uključio se nakon što je s Plattom radio na dizajnu držača za telefon za invalidska kolica. Oduševila ga je, kaže, mogućnost printanja asistivnih uređaja u nevjerojatno kratkom roku i za sitne novce.

Tako je u njihovoj skromnoj radionici proizveden i trenažer za mobilnost male djece – sićušna invalidska kolica od drva i plastike koja pomažu mališanima da se sigurnije i lakše kreću. No njihov asortiman proizvoda neprestano raste, tako da se među njihovim klijentima danas nalaze i osobe oštećena vida.

– Ključni razlog zbog kojeg nam se ljudi s invaliditetom obraćaju jest to što ne mogu pronaći ono što im je potrebno na komercijalnom tržištu, a mi smo u mogućnosti vrlo jeftino izraditi stvari koje su zaista prilagođene njihovim specifičnim potrebama – rekao je Platt.

Već se dulje vrijeme govori o robotima koji bi trebali zamijeniti asistente od krvi i mesa, ili o umjetnoj inteligenciji koja će ljudima s invaliditetom bitno olakšati svakodnevicu, no skeptici tvrde kako smo još daleko od te tehnološke utopije.

Golem je ovo teret za sve ljude s različitim oblicima invaliditeta koji traže svoje mjesto na tržištu rada. Je li ovo istraživanje pokazalo da je umjetna inteligencija zapravo umjetno tupava?

Novo istraživanje Sveučilišta Washington pokazalo je kako je ChatGPT diskriminatorno raspoložen kada je riječ o  životopisima ljudi koji imaju invaliditet, dosljedno ih rangirajući niže od identičnih životopisa onih bezinvaliditeta.

Autori studije negativnu percepciju sustava ChatGPT o osobama s invaliditetom testirao je jednostavnom metodom. Kada bi god, naime, naveli pojam poput ‘disability’, umjetna bi inteligencija ove životopise dosljedno ocjenjivala nižim ocjenama. Na upit za pojašnjenje, odgovori ChatGPT-a u pravilu su odražavali iščašene stereotipe o osobama s invaliditetom. Pritom je ChatGPT najviše pristranosti demonstrirao prema životopisima u kojima se traže kvalitete za rukovoditeljske poslove.

Invaliditeti kao što su gluhoća, sljepoća, cerebralna paraliza, autizam i opći izraz ‘disability’ zabilježili su neznatno poboljšanje nakon što su istraživači prilagodili alat. U studiji je korišten javno dostupan životopis jednog od istraživača koji se protezao na desetak stranica. Napravili su šest modificiranih verzija ovog životopisa, od kojih svaka podrazumijeva različitu invalidnost, dodajući četiri vjerodajnice povezane s invaliditetom: stipendiju, nagradu, mjesto u odboru za raznolikost, jednakost i uključenost te članstvo u studentskoj organizaciji. ChatGPT bio je pristran prema svim životopisima koji impliciraju invaliditet.

Golem je ovo teret za sve ljude s različitim oblicima invaliditeta koji traže svoje mjesto na tržištu rada. Organizacije koje okupljaju osobe s invaliditetom uporno upozoravaju na pristranost poslodavaca prema svome članstvu, i do danas su se u tom smislu napravili neki pomaci, no skromni za istinsku jednakost pri zapošljavanju. A što tek očekivati u svijetu u kojemu umjetna inteligencija postaje ključni arbitar naših sposobnosti? Je li ovo istraživanje pokazalo da je umjetna inteligencija zapravo umjetno tupava?