Posjetitelji su u pauzama između predavanja, ali i prije početka istih, mogli probati razne novitete asistivne tehnologije koje su pokazivali volonteri na postavljenim pultovima

U prostorijama Mozaik Event Centra u Zagrebu uspješno je održana ATAAC 2024 konferencija.

Međunarodna konferencija o asistivnoj tehnologiji okupila je oko 600 uzvanika iz raznih zemalja. Svi su oni mogli čuti novosti u svijetu asistivne tehnologije od preko 20 renomiranih stručnjaka kojima je područje zanimanja asistivna tehnologija.

Posjetitelji su u pauzama između predavanja, ali i prije početka istih, mogli probati razne novitete asistivne tehnologije koje su pokazivali volonteri na postavljenim pultovima.

Neke od tih inovacija konkuriraju u borbi za dodjelu nagrada za najbolji proizvod na ovoj konferenciji.

Pozdravni govor na početku konferencije održao je dekan Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu Ante Bilić Prcić koji je okupljenima zaželio uspješnu konferenciju i puno novog stečenog znanja o svima nam važnoj temi.

Predavanje na temu podrške osobama s Gestalt pristupom održala je Becky Fry.

– Moramo omogućiti osobama koje koriste potpomognutu komunikaciju da mogu izraziti svoje misli i osjećaje. Bez obzira na to o kojoj se vrsti invaliditeta radilo, osobi moramo omogućiti da komunicira, a uz to da je ljudi oko nje razumiju. Moramo moći prilagoditi pristup osobama kojima treba potpomognuta komunikacija. To se sve može preko prilagođenih sustava. Pomoću takvih tehnologija prilagođavamo osobama koje komuniciraju Gestalt metodom da iskomuniciraju ono što vide. Također, morate moći zainteresirati korisnika za komunikaciju, a to možete samo ako mu je ona razumljiva.

Meaghan Ebbage-Taylor u svom je predavanju prikazala nekoliko novih asistivnih tehnologija za učenike s teškoćama u razvoju.

– Moramo uvijek gledati može li učenik sudjelovati u nastavi i koristi li on asistivnu tehnologiju. Postoje određeni programi preko kojih se mogu čitati e-knjige, dok s druge strane postoje i materijali za djecu s težim oštećenjima koji koriste programe s kojima mogu spajati rečenice te tako razvijaju neovisno čitanje – kazala je Ebbage-Taylor.

Jeppe Forchhammer u svom predavanju kazao je koliko je bitna komunikacija licem u lice, naglasivši kako on nije pobornik davanja tehnologija potpomognute komunikacije djeci mlađoj od 10 godina. Forchhammer navodi kako, samo koristeći neverbalnu komunikaciju, dijete može razviti socijalni kontakt s drugima, te kako preuranjeno korištenje potpomognute komunikacije može dovesti do socijalne isključenosti. Isto tako kazao je da potpomognuta komunikacijska sredstva pomažu, ali da kontakt očima puno više može reći nego koristeći bilo koji alat za nadomjestak komunikacije.

Idalie Fernandez dotaknula se ekonomskog i društvenog utjecaja visokotehnološke asistivne tehnologije u životu osoba koje je koriste, dok je Ines Delzotto održala predavanje o svom istraživanju o visokotehnološkoj potpomognutoj komunikaciji. U svom je izlaganju naglasila kako ona nije samo rezervirana za visokofunkcionalne osobe, već da ih mogu koristi i niskofunkcionalne osobe.

Ema Tadić predstavila je novi softver za potpomognutu komunikaciju Dialoq Talk.

– Stvar kod ovog programa je ta što odabire ispravan oblik riječi te zbog toga govor koji se čuje iz tog programa zvuči puno prirodnije. Ovaj program predviđa glagolska vremena. Svaki gumb preuzima određenu funkciju pisanja ili izgovora. Nadalje, Dialoq Talk ima opciju sabiranja simbola i sakrivanja onih koje ne želite da trenutno uči. Na taj se način može fokusirati i bolje zapamtiti riječi koje trenutno uči – kazala je, između ostalog, Tadić o novom softveru.

Klara Popčević u svom predavanju istaknula je važnost biranja sustava potpomognute komunikacije.

– Dijete koja koristi komunikacijsko pomagalo, može koristiti samo riječi koje su mu dostupne. Kako bi u softver stavili adekvatne simbole, moramo znati u kojoj se situaciji dijete najčešće nalazi, jer su ti simboli odabrani isključivo za to dijete. Sržne riječi koje se upotrebljavaju u softveru su riječi koje najčešće koristi. On ima veze s razvojem djeteta. Od prve godine do godine i po dijete gradi svoj rječnik, i u tom razdoblju usvoji pedesetak riječi.

Valja izdvojiti i izlaganje Josipe Blažević i Dore Vukušić koje su opisale rad s pacijentima koristeći PODD metodu koja se ispostavila kao jako dobra u savladavanju komunikacijskih vještina korisnika.

To su samo neka od predavanja pomoću kojih su predstavljene nove asistivne tehnologije koje će u budućnosti uvelike olakšati život korisnicima potpomognute komunikacije.

Nakon predavanja održane su radionice s različitim asistivnim tehnologijama u kojima su sudionici mogli isprobati iste.

Aplikacija Phonix predstavlja značajan korak naprijed u osiguravanju inkluzivnog obrazovanja i pomoći osobama s disleksijom, nudeći inovativna rješenja koja će olakšati svakodnevne izazove u učenju

Aplikacija Phonix, razvijena od strane tima studenata Tehničkog veleučilišta u Zagrebu, inovativno je rješenje za osobe s teškoćama u čitanju i pisanju, posebice disleksijom. Ime aplikacije dolazi od kombinacije riječi ‘fonetika’ i ‘feniks’, simbolizirajući ponovno rađanje vještina pismenosti.

Phonix nudi praćenje napretka, pretvaranje teksta u govor te interaktivne igre koje korisnicima omogućuju poboljšanje čitanja i pisanja. Igre su prilagođene različitim razinama, a napredak korisnika prati se kroz gamifikaciju.

Phonix nudi nekoliko ključnih značajki koje olakšavaju čitanje i pisanje osobama s disleksijom.

Aplikacija prati individualni napredak svakog korisnika kroz gamifikaciju, omogućujući sakupljanje medalja za postignuća. Korištenje aplikacije bilježi se kroz interaktivni kalendar koji motivira korisnike da redovito vježbaju.

Phonix uključuje i naprednu Text-to-Speech tehnologiju koja može interpretirati tekstove različite težine, od jednostavnih bajki do složenijih znanstvenih članaka. Korisnici također imaju mogućnost unosa vlastitih tekstova koje aplikacija zatim pretvara u govor.

Aplikacija također nudi igre poput prepoznavanja ispravne riječi na temelju slike ili zvuka, prepisivanja paragrafa nakon slušanja te vježbe pisanja slova temeljene na strojnom učenju.

Aplikacija je osmišljena s mogućnošću prilagodbe veličine fonta, stila i boje pozadine, što smanjuje vizualni napor za korisnike s disleksijom i poboljšava čitljivost.

Phonix uključuje i fonetski pregled pravopisa, koji automatski prepoznaje i ispravlja pogreške u pisanju, što korisnicima olakšava usvajanje ispravnog pravopisa i gramatičkih pravila.

Phonix je rezultat rada tima JBGProductions, kojeg čine četvorica studenata treće godine Informatičkog dizajna na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu – Karlo Jandrić, Borna Bagur, Filip Galijan i Ivan Plenković.

U sklopu kolegija ‘Praktikum iz dizajna’, pod mentorstvom profesorice Ulle Leiner Maksan, tim je sudjelovao na Global Competition on Design for Future Education natjecanju u Pekingu. Njihov projekt prepoznat je u kategoriji inkluzivnog obrazovanja, gdje su osvojili nagradu ‘Most Applicable Award’ na polufinalu natjecanja održanom u lipnju.

AI u zdravstvu nudi ogroman potencijal za budućnost, ali istovremeno zahtijeva odgovoran pristup kako bi se osigurala kvaliteta, sigurnost i etičnost primjene

Primjena umjetne inteligencije (AI) u zdravstvu postaje sve značajnija jer omogućuje rješavanje složenih problema, povećava efikasnost i poboljšava zdravstvene ishode. Evo nekoliko ključnih područja u kojima AI doprinosi zdravstvu.

AI može analizirati medicinske slike, kao što su MRI, CT, mamografije i rendgenski snimci, kako bi prepoznala rane znakove bolesti poput raka, moždanih udara i kardiovaskularnih bolesti. Algoritmi su u mnogim slučajevima točniji ili jednako točni kao ljudski stručnjaci.

Umjetna inteligencija omogućava razvoj personaliziranih planova liječenja na temelju genetike, životnog stila i medicinske povijesti pacijenata. Algoritmi analiziraju podatke iz genomskih istraživanja i povezuju ih s odgovorima na određene lijekove ili terapije, omogućavajući individualizirani pristup liječenju.

AI upravljani roboti pomažu kirurgima tijekom složenih operacija, pružajući veću preciznost, minimalnu invazivnost i smanjenje vremena oporavka. Na primjer, sustav da Vinci pomaže u laparoskopskim operacijama uz visoku preciznost.

AI chatboti i virtualni asistenti pomažu pacijentima u dobivanju brzih odgovora na medicinske upite, savjetima za simptome, praćenju stanja i podsjećanju na terapije. Ovi sustavi koriste prirodni jezik za interakciju s pacijentima i zdravstvenim osobljem.

AI pomaže u analizi podataka dobivenih od kućnih medicinskih uređaja, omogućavajući liječnicima daljinsko praćenje pacijenata s kroničnim bolestima, poput dijabetesa i hipertenzije.

Umjetna inteligencija pomaže u obradi velikih količina podataka u bolnicama, smanjujući vrijeme potrebno za obradu medicinskih kartona i olakšava organizaciju i analizu podataka iz različitih izvora (elektronički zdravstveni zapisi, laboratorijski nalazi, genetski podaci).

Koristi se i u u istraživanju i razvoju novih lijekova. Algoritmi pomažu u pronalaženju novih molekula, analizi velikih podataka o kliničkim ispitivanjima i identificiranju potencijalnih terapija. Ovo skraćuje vrijeme potrebno za razvoj lijekova i smanjuje troškove.

AI aplikacije pomažu u praćenju i prepoznavanju obrazaca ponašanja povezanih s mentalnim poremećajima, poput depresije i anksioznosti. Programi temeljeni na AI mogu pružiti psihološku podršku, nuditi terapijske savjete i pratiti napredak pacijenata.

Nosivi uređaji, poput pametnih satova i fitness narukvica, koriste AI za praćenje vitalnih znakova poput otkucaja srca, razine kisika i spavanja. Ovi podaci se zatim koriste za procjenu općeg zdravstvenog stanja i rano otkrivanje abnormalnosti.

AI sustavi pomažu bolnicama i klinikama u optimizaciji resursa, poput raspoređivanja osoblja, upravljanja zalihama i poboljšanja logistike, čime se povećava efikasnost i smanjuju troškovi.

In Portal