Vitamin C nezamjenjiv je za brojne tjelesne funkcije i zdravlje cijelog organizma. Redovitim unosom ovog vitamina, prvenstveno kroz raznoliku prehranu, podržavamo imunološki sustav, zdravlje kože, srca i krvnih žila, dok ujedno štitimo stanice od oksidativnog stresa

Vitamin C, ili askorbinska kiselina, esencijalan je nutrijent s mnogim dobrobitima za ljudski organizam. Budući da ga naše tijelo ne može samo proizvesti, potrebno ga je unositi putem hrane ili dodataka prehrani. Vitamin C ima ključnu ulogu u održavanju zdravlja imunološkog sustava, kože, krvnih žila, kostiju i zuba.

Vitamin C poznat je po svojoj sposobnosti da pojačava imunitet. Pomaže bijelim krvnim stanicama u borbi protiv infekcija, a djeluje i kao snažan antioksidans koji smanjuje štetne učinke slobodnih radikala i oksidativnog stresa, čime štiti stanice od oštećenja.

Kao snažan antioksidans, vitamin C neutralizira slobodne radikale u tijelu, što može pomoći u sprečavanju starenja stanica i pojave kroničnih bolesti poput bolesti srca i nekih vrsta raka.

Vitamin C poboljšava apsorpciju željeza iz hrane biljnog porijekla, što je važno za osobe koje unose manje životinjskih proizvoda ili imaju sklonost anemiji. Povećana apsorpcija željeza pomaže u sprečavanju anemije i povećava energiju.

Ključan je za sintezu kolagena, proteina koji gradi kožu, kosti, hrskavicu i tetive. Dovoljna količina vitamina C u tijelu može smanjiti rizik od kožnih problema, pospješiti zacjeljivanje rana te pomoći u očuvanju zdravih zglobova i kostiju.

Zahvaljujući svojoj ulozi u stvaranju kolagena i borbi protiv slobodnih radikala, vitamin C doprinosi zdravlju i ljepoti kože. Često se koristi i u kozmetičkim proizvodima jer pomaže u smanjenju bora, povećava elastičnost kože i posvjetljuje pigmentacijske mrlje.

Vitamin C može pomoći u snižavanju krvnog tlaka, smanjiti razinu LDL kolesterola i poboljšati funkciju krvnih žila, što doprinosi zdravlju srca i smanjenju rizika od srčanih bolesti.

Neki od najboljih izvora vitamina C su agrumi (naranče, limuni, grejp), crvena i zelena paprika, jagode, kivi, brokula, prokulice, špinat i drugo zeleno lisnato povrće.

Vitamin C nezamjenjiv je za brojne tjelesne funkcije i zdravlje cijelog organizma. Redovitim unosom ovog vitamina, prvenstveno kroz raznoliku prehranu, podržavamo imunološki sustav, zdravlje kože, srca i krvnih žila, dok ujedno štitimo stanice od oksidativnog stresa.

Kako bi se izbjegle sve opasnosti, važno je održavati redovitu oralnu higijenu, uključujući pranje zubi dvaput dnevno, korištenje zubnog konca i redovite posjete stomatologu. Pravovremena intervencija može spriječiti napredovanje karijesa i očuvati zdravlje usne šupljine, kao i cjelokupnog organizma

Karijes, ili zubni kvar, jedno je od najčešćih dentalnih oboljenja koje pogađa ljude svih dobnih skupina. Nastaje kada bakterije u ustima razgrađuju šećere i škrob iz hrane i pića, stvarajući kiseline koje postupno nagrizaju zubnu caklinu.

Ako se ne liječi na vrijeme, karijes može uzrokovati ozbiljne zdravstvene komplikacije.

Prva faza karijesa često prolazi neopaženo jer ne izaziva bol dok ne dosegne dublje slojeve zuba. No, kada prodre kroz caklinu i dentin do pulpe, živčanog dijela zuba, može uzrokovati jake bolove i osjetljivost na vruće, hladno i slatko. U naprednijim stadijima, infekcija se može proširiti na korijen zuba i okolno tkivo, što može dovesti do pojave apscesa – bolne, gnojne upale koja zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju.

Jedna od najopasnijih posljedica neliječenog karijesa jest potencijalna prijetnja za cjelokupno zdravlje. Bakterije koje uzrokuju karijes mogu ući u krvotok i dovesti do ozbiljnih infekcija u drugim dijelovima tijela, poput srca (endokarditis) ili pluća. Također, kronične dentalne infekcije mogu oslabiti imunološki sustav, povećavajući rizik od drugih bolesti.

Neliječeni karijes i oralne infekcije mogu utjecati na zdravlje trudnica. Oralne infekcije povećavaju rizik od prijevremenog poroda i niske porođajne težine novorođenčadi, vjerojatno zbog upalnih procesa koji utječu na tijelo majke i na rast fetusa.

Kronična zubobolja može također uzrokovati poremećaje spavanja, umor i anksioznost. Gubitak zuba ili oštećenja uzrokovana karijesom također mogu narušiti samopouzdanje i dovesti do socijalne izolacije.

Prevencija karijesa ključna je za očuvanje zdravlja zubi i općeg zdravlja. Redovito pranje zubi, korištenje zubnog konca, uravnotežena prehrana s malo šećera te redoviti posjeti stomatologu pomažu u sprječavanju stvaranja karijesa. Korištenje fluoridne paste za zube dodatno jača caklinu i smanjuje rizik od kvarenja zuba.

U konačnici, svijest o opasnostima karijesa i važnost preventivnih mjera mogu značajno smanjiti rizik od ovog čestog, ali i iznimno opasnog dentalnog problema.

Moto ovogodišnje kampanje naglašava važnost prepoznavanja simptoma i hitnog reagiranja, sa sloganom ‘Vrijeme je mozak’ – što znači da brza reakcija može spasiti mozak i smanjiti štetne posljedice moždanog udara

Svjetski dan moždanog udara obilježava se 29. listopada. Ovogodišnje obilježavanje nastavlja #jači od > moždanog udara (#GreaterThan) kampanju Svjetske organizacije za moždani udar o važnosti prevencije moždanog udara s naglaskom na važnost bavljenja sportom tj. tjelesnom aktivnošću.

Moždani udar je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu.

U publikaciji Svjetske organizacije za moždani udar ‘Global Stroke Factsheet’ iz 2022., navedeno je kako se u posljednjih 17 godina za 50 posto povećao doživotni rizik od razvoja moždanog udara te da će 1 od 4 osobe starije od 25 godina doživjeti moždani udar tijekom života.

Budući da se 90 posto moždanih udara može spriječiti, važno je poznavati vlastite čimbenike rizika poput: visokog krvnog tlaka (hipertenzija), nepravilnog rada srca (fibrilacija atrija), pušenja, nepravilne prehrane i nedostatka tjelovježbe.

Moždani udar (cerebrovaskularni inzult, apopleksija, kap) označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije, zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima.

Moždani udar jedan je od vodećih uzroka smrti i invalidnosti u svijetu, no ranim prepoznavanjem i brzim djelovanjem mogu se znatno smanjiti posljedice. Kroz edukativne kampanje na Svjetski dan moždanog udara nastoji se istaknuti važnost zdravog načina života, kontrole faktora rizika poput visokog krvnog tlaka i dijabetesa, te brzog pristupa medicinskoj skrbi.

Prevencija moždanog udara temelji se na kontroli čimbenika rizika i zdravom načinu života. Evo ključnih koraka za smanjenje rizika.

Visoki krvni tlak jedan je od glavnih uzroka moždanog udara. Redovito praćenje i po potrebi uzimanje lijekova mogu pomoći u održavanju tlaka unutar zdravih granica.

Mediteranska prehrana bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, zdravim mastima (maslinovo ulje) i ribom može smanjiti rizik. Izbjegavanje prekomjerne soli i zasićenih masti također pridonosi prevenciji.

Vježbanje može pomoći u kontroli krvnog tlaka, šećera u krvi i tjelesne težine. Preporučuje se najmanje 150 minuta umjerene tjelesne aktivnosti tjedno.

Pretilost povećava rizik od hipertenzije, dijabetesa i visokog kolesterola, što su sve faktori rizika za moždani udar.

Pušenje oštećuje krvne žile i povećava rizik od krvnih ugrušaka. Prestankom pušenja rizik se s vremenom smanjuje.

Prekomjerno konzumiranje alkohola može povećati krvni tlak i dovesti do debljanja. Preporučuje se ograničavanje alkohola na umjerene količine.

Dijabetes može oštetiti krvne žile i povećati rizik od moždanog udara. Redovito mjerenje šećera u krvi, pravilna prehrana, tjelovježba i terapija mogu pomoći u kontroli dijabetesa.

Dugotrajan stres može povisiti krvni tlak. Tehnike poput meditacije, dubokog disanja, joge i redovnog odmora mogu pomoći u smanjenju stresa.

Pridržavanje ovih preporuka može značajno smanjiti rizik od moždanog udara, pogotovo kad su prisutni dodatni čimbenici rizika kao što su obiteljska povijest bolesti, starija dob i prisutnost drugih kroničnih stanja.