Poveži se s nama

Kultura

DOKUKINO KIC Nagrađivani dokumentarac ‘Mala Palestina (Dnevnik opsade)’ uz popratni razgovor

Objavljeno

/

Fografija mojzagreb.info

Razgovor će se fokusirati na temu života u egzilu kao i sveprisutnije cenzure osoba koje javno brane prava Palestinaca te raspravu o sredstvima na raspolaganju za izražavanje solidarnosti s izbjeglicama iz Gaze i narodom Palestine

Na repertoaru Dokukina KIC u petak, 24. studenogs početkom u 19 sati, višestruko je nagrađivani dokumentarac o neuništivom duhu pod opsadom ‘Mala Palestina (Dnevnik opsade)’ u režiji Abdallaha Al-Khatiba.

Nakon projekcije  održat će se razgovor s Eminom Bužinkić, aktivistkinjom i istraživačicom s Instituta za razvoj i međunarodne odnose i Amani, hrvatskom državljankom porijeklom iz Palestine i članicom Inicijative za slobodnu Palestinu koji će moderirati muzeologinja i aktivistkinja Petra Matić.

Razgovor će se fokusirati na temu života u egzilu kao i sveprisutnije cenzure osoba koje javno brane prava Palestinaca te raspravu o sredstvima na raspolaganju za izražavanje solidarnosti s izbjeglicama iz Gaze i narodom Palestine.

U okrugu Yarmouk (Damask, Sirija) između 1957. i 2018. nalazio se najveći palestinski izbjeglički kamp na svijetu. Kada je izbila Sirijska revolucija režim Bashara Al-Assada vidio je Yarmouk kao utočište pobunjenika i potencijalno žarište otpora te je 2013. pokrenuo njegovu opsadu. Postupnim uskraćivanjem hrane, lijekova i struje Yarmouk je odsječen od ostatka svijeta.

Redatelj Abdallah Al-Khatib rođen je u Yarmouku i živio je tamo sve dok ga 2015. nisu izbacili vojnici Daesha. Između 2011. i 2015. on i njegovi prijatelji dokumentirali su svakodnevicu stanovnika kampa pod opsadom koji su se odlučili suočiti s bombardiranjem, izmještenošću i gladi i suprotstaviti im okupljanje na prosvjedima, učenje, glazbu, ljubav i radost.

– Opsada je dugačka poput dana u zatvoru. Poput željeznice u pustinji za vrućeg ljetnog dana. Ona je staza koja vodi u ludilo ili samoubojstvo. Pod opsadom vrijeme je stvarni zatvor opkoljenih. Čuvajte se. Vrijeme ubija one koji ga slijede. Ostavite ga na miru. Ispunite prazninu sa značenjem što više možete – napisao je Abdallah Al-Khatib.

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Iz Svijeta

Teatar Patologico s predstavom Medeja gostovao u ZKM-u

Objavljeno

/

Ova fotografija prikazuje plakat za predstavu “MEDEJA” koja se održava u Teatro Patologico. Na slici su dva glumca čija su lica zamagljena, a pozadina je tamna s tekstom o predstavi. Predstava je konceptualizirana i režirana od strane Daria D’Ambrosija.
Foto: Facebook Teatra Patologico

Italija je prva zemlja u svijetu koja je ukinula psihijatrijske bolnice i putem ovog kazališta nastoje uključiti sve s teškoćama

Teatar Patologico je s predstavom Medeja gostovao u srijedu, 21. veljače u Zagrebačkom kazalištu mladih u organizaciji Talijanskog instituta.

Projekt koji su osmisli Dario D’Ambrosi i njegov Teatro Patologico, u suradnji sa Sveučilištem Tor Vergata u Rimu jest postavljanje vrlo posebne verzije Euripidove Medeje.

Projekt je plod intenzivnog i uspješnog kazališnog rada, odnosno prvog sveučilišnog kolegija u svijetu pod nazivom Integrirano kazalište emocija za mlade s mentalnim i tjelesnim teškoćama.

Euripidova Medeja je komad koji ima preko 2000 godina, ali je zapravo tema vrlo aktualna i u Italiji imaju svakodnevno slične slučajeve.

Predstava je obišla svijet, bili su u Tokiju, Londonu, New Yorku, Johannesburgu pa sada i u Zagrebu.

U predstavi sudjeluju mladi s teškoćama u razvoju, kao i profesionalni glumci, uključujući Almericu Schiavo u ulozi Medeje, Daria D’Ambrosija u ulozi Kreonta te Paolo Vaseli.

Adaptacija kao središnji element ima odnos između tijela i jezika: tijelo koje postaje jezik i način komunikacije, i to zahvaljujući vrlo važnoj ulozi koju ima glazba koju izvode Francesco Santalucia i Francesco Crudele aka Papaceccio.

Jezik postaje sredstvo i to pogotovo korištenjem starogrčkog. U predstavi se koriste talijanski i starogrčki jezik, što je rezultat pomnog istraživanja i filološkog savjetovanja.

Inače, Italija je prva zemlja u svijetu koja je ukinula psihijatrijske bolnice i putem ovog kazališta nastoje uključiti sve s teškoćama.

Nastavi čitati

Kultura

U Senju obilježen Dan glagoljice i glagoljaštva

Objavljeno

/

Na fotografiji senjska tiskara, ilustracija, bakropis.
Foto: Hina/Franjo Deranja

Dan glagoljice i glagoljaštva, koji se obilježava 22. veljače, prigodno je u srijedu obilježen u Gradskom muzeju u Senju

Glagoljica je pismo stvoreno za potrebe evangelizacije Slavena, a prošireno je po čitavom slavenskom prostoru, rekla je ravnateljica Gradskog muzeja Blaženka Ljubović.

Jedan od najstarijih hrvatskih glagoljskih spomenika je Senjska ploča a paleografska analiza potvrdila je da je nastala gotovo istodobno kada i glasovita Bašćanska ploča, obje na glagoljici. S obzirom na mnoge sličnosti tih dvaju spomenika hrvatske kulture, postoji mogućnost da su nastali u radionici istoga majstora.

Senjska ploča pronađena je 1964. godine prigodom obnove kule Nehaj. Nije sačuvana čitava a pronađeni fragmenti imaju, osim glagoljskih slova, također biljne ornamente.

Samo pedesetak godina nakon izuma tiskarskoga stroja u Senju se pojavila skupina ljudi koji su shvatili značenje i značaj tog izuma. Među njima je bio i Blaž Baronić, jedan od najvažnijih pojedinaca u hrvatskoj kulturnoj povijesti. Tako je 7. kolovoza 1494. godine tiskano prvo i najvrjednije izdanje Senjske tiskare – Misal, u kojem su skupljeni svi tekstovi što se koriste kod mise za cijelu liturgijsku godinu. Tiskan je na glagoljici, na hrvatsko-crkvenoslavenskom jeziku.

Pouzdano se zna da je Senjska tiskara djelovala u razdoblju od 1494. do 1508. godine i da je u tom vremenu tiskano još šest edicija sličnog ili izravno crkvenoga sadržaja i namjene.

Godine 2014. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske uvrstilo je umijeće pisanja, čitanja i tiskanja glagoljice na popis zaštićenog nematerijalnog kulturnog dobra.

Izvor: Hina

Nastavi čitati

In Metropola

Žensko nasljeđe – Intimni prostori u ulozi svjedočanstva zajednice

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje stubište osvijetljeno plavim svjetlom s bijelim zastorima koji prekrivaju prozor na vrhu. Na zastorima se vidi sjena osobe. Stubište je obasjano plavim svjetlima duž zidova, stvarajući mračnu i dramatičnu atmosferu. Iznad zastora nalazi se umjetničko djelo.
Foto: Etnografski muzej u Zagrebu

Centar za ženske studije, u partnerstvu s Etnografskim muzejem u Zagrebu, poziva sve zainteresirane na prijavu za sudjelovanje u II. radioničkom ciklusu projekta pod nazivom ‘Žensko nasljeđe – Intimni prostori u ulozi svjedočanstva zajednice’

Ovaj projekt se izravno nadovezuje na aktualnu izložbu ‘Intimni prostori svakodnevice’ Etnografskog muzeja u Zagrebu. Cilj mu je povećati opseg javno dostupnih i kvalitetnih sadržaja u kulturi namijenjenih građanstvu, a sadržajno pak otvara pitanja odnosa prema prostoru, opreci intimnog i javnog te socijalnog odnosa spram transgeneracijskog nasljeđa s posebnim fokusom na žensko nasljeđe i predaju kroz umjetničke prakse.

Sudionici i sudionice ovim se pozivom prijavljuju za drugi radionički ciklus u sklopu ovog projekta, a čiji je fokus na vizualnim umjetnostima te će ga voditi renomirane umjetnice i autorice Hana Lukas Midžić i Ivana Ognjanovac.

Sudjelovanje u programu je javno dostupno te za krajnje korisnike/ce potpuno besplatno.

Radionice će se održavati subotama od 2. do 23. ožujka 2024., od 11 do 13 sati, a radionički će se ciklus temeljiti na umijeću izrade zidnjaka, dok prethodno vezilačko znanje nije uvjet pohađanja programa.

Prijavu koja se sastoji od osnovnih/osobnih podataka treba dostaviti na email: edukacija@emz.hr.

Broj sudionika/ca je ograničen, a rok za prijavu je 29. veljače 2024. godine.

Projekt je financiran kroz Posebni javni poziv za financiranje programa kulture i umjetnosti u zajednici Grada Zagreba.

Nastavi čitati

U trendu